Ime i život ove svetice ostaju snažan simbol istinske vere i duhovne hrabrosti. Od nepoznate devojke iz Tira do velikomučenice koja je svojom nepokolebljivošću i čudima privukla mnoge na Hristov put, Hristina je ostala izvanredan primer nepokolebljive vere.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Svetu velikomučenicu Hristinu, čije ime u svojoj srži nosi predodređenje za veru u Hrista. Sveta Hristina, rodom iz grada Tira, bila je ćerka namesnika carskog Urbana, poznatog idolopoklonika. Iako su njeni roditelji izabrali ime koje nosi duhovni značaj, Hristina je od najranijih dana pokazivala poseban odnos prema Bogu.
U svojoj jedanaestoj godini, bila je zatvorena u visoku kulu, gde su joj pruženi svi materijalni uslovi, ali je bila okružena idolima i ritualima koji su joj bili strani. Kroz prozore kule posmatrala je lepotu sveta i noću sjaj zvezda, što je u njenom srcu budilo čežnju za istinom. Bog, videvši njenu duhovnu žeđ, poslao je anđela koji je prekrstio Hristinu, nazvavši je nevestom Hristovom, i uputio je u bogopoznavanje.
Printscreen
Ikona Svete velikomučenice Hristine
Kada je Hristina uništila sve idole u svojim odajama, njen otac je bio besan i izveo je svoju kćerku pred sud, gde je bila podvrgnuta strašnim mukama i bačena u tamnicu, s namerom da bude pogubljena. No, dok je noć prošla, njen otac je preminuo, a mučenja su nastavili njegovi naslednici, Dion i Julijan. Njena hrabrost i čudesa koja je činila Božjom milošću privukli su mnoge neznabošce ka Hristu.
Takođe, dok je bila podvrgnuta mučenju, Dion je iznenada umro, dok je Julijan, u besu, odsekao Hristini grudi i jezik. Hristina je uzela svoj jezik i bacila ga u oči Julijanu, koji je zbog toga ostao bez vida. Na kraju, Hristina je mučenički završila svoj život pod mačem, ali je njen duh ušao u besmrtno Carstvo nebesko.
U spomen na njen svetli primer vere i hrabrosti, vernici danas pale sveće i upućuju molitve u čast ove velike mučenice. Sveti Hristina je postala simbol vere i svetosti, a njen život je podsećanje na snagu koju duhovnost može pružiti i u najtežim trenucima.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.