Ime i život ove svetice ostaju snažan simbol istinske vere i duhovne hrabrosti. Od nepoznate devojke iz Tira do velikomučenice koja je svojom nepokolebljivošću i čudima privukla mnoge na Hristov put, Hristina je ostala izvanredan primer nepokolebljive vere.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Svetu velikomučenicu Hristinu, čije ime u svojoj srži nosi predodređenje za veru u Hrista. Sveta Hristina, rodom iz grada Tira, bila je ćerka namesnika carskog Urbana, poznatog idolopoklonika. Iako su njeni roditelji izabrali ime koje nosi duhovni značaj, Hristina je od najranijih dana pokazivala poseban odnos prema Bogu.
U svojoj jedanaestoj godini, bila je zatvorena u visoku kulu, gde su joj pruženi svi materijalni uslovi, ali je bila okružena idolima i ritualima koji su joj bili strani. Kroz prozore kule posmatrala je lepotu sveta i noću sjaj zvezda, što je u njenom srcu budilo čežnju za istinom. Bog, videvši njenu duhovnu žeđ, poslao je anđela koji je prekrstio Hristinu, nazvavši je nevestom Hristovom, i uputio je u bogopoznavanje.
Printscreen
Ikona Svete velikomučenice Hristine
Kada je Hristina uništila sve idole u svojim odajama, njen otac je bio besan i izveo je svoju kćerku pred sud, gde je bila podvrgnuta strašnim mukama i bačena u tamnicu, s namerom da bude pogubljena. No, dok je noć prošla, njen otac je preminuo, a mučenja su nastavili njegovi naslednici, Dion i Julijan. Njena hrabrost i čudesa koja je činila Božjom milošću privukli su mnoge neznabošce ka Hristu.
Takođe, dok je bila podvrgnuta mučenju, Dion je iznenada umro, dok je Julijan, u besu, odsekao Hristini grudi i jezik. Hristina je uzela svoj jezik i bacila ga u oči Julijanu, koji je zbog toga ostao bez vida. Na kraju, Hristina je mučenički završila svoj život pod mačem, ali je njen duh ušao u besmrtno Carstvo nebesko.
U spomen na njen svetli primer vere i hrabrosti, vernici danas pale sveće i upućuju molitve u čast ove velike mučenice. Sveti Hristina je postala simbol vere i svetosti, a njen život je podsećanje na snagu koju duhovnost može pružiti i u najtežim trenucima.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 5. sedmice po Duhovima otvara se slika čoveka koji čini sve što može, ali poslednji korak ostaje izvan njegove vlasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Današnji praznik podseća nas na nesalomivu veru i ljubav majke i njenog deteta koji su se suočili s mučeništvom radi Hrista. I posle upokojenja, njihove čudotvorne mošti vekovima nastavljaju da pružaju utehu vernicima širom sveta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.