ONI ĆE SIGURNO IZGUBITI I SEBE I SVOJU PORODICU! Arhimandrit Vasilije ozbiljno opomenuo ovu vrstu ljudi
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Ime i život ove svetice ostaju snažan simbol istinske vere i duhovne hrabrosti. Od nepoznate devojke iz Tira do velikomučenice koja je svojom nepokolebljivošću i čudima privukla mnoge na Hristov put, Hristina je ostala izvanredan primer nepokolebljive vere.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Svetu velikomučenicu Hristinu, čije ime u svojoj srži nosi predodređenje za veru u Hrista. Sveta Hristina, rodom iz grada Tira, bila je ćerka namesnika carskog Urbana, poznatog idolopoklonika. Iako su njeni roditelji izabrali ime koje nosi duhovni značaj, Hristina je od najranijih dana pokazivala poseban odnos prema Bogu.
U svojoj jedanaestoj godini, bila je zatvorena u visoku kulu, gde su joj pruženi svi materijalni uslovi, ali je bila okružena idolima i ritualima koji su joj bili strani. Kroz prozore kule posmatrala je lepotu sveta i noću sjaj zvezda, što je u njenom srcu budilo čežnju za istinom. Bog, videvši njenu duhovnu žeđ, poslao je anđela koji je prekrstio Hristinu, nazvavši je nevestom Hristovom, i uputio je u bogopoznavanje.
Kada je Hristina uništila sve idole u svojim odajama, njen otac je bio besan i izveo je svoju kćerku pred sud, gde je bila podvrgnuta strašnim mukama i bačena u tamnicu, s namerom da bude pogubljena. No, dok je noć prošla, njen otac je preminuo, a mučenja su nastavili njegovi naslednici, Dion i Julijan. Njena hrabrost i čudesa koja je činila Božjom milošću privukli su mnoge neznabošce ka Hristu.
Takođe, dok je bila podvrgnuta mučenju, Dion je iznenada umro, dok je Julijan, u besu, odsekao Hristini grudi i jezik. Hristina je uzela svoj jezik i bacila ga u oči Julijanu, koji je zbog toga ostao bez vida. Na kraju, Hristina je mučenički završila svoj život pod mačem, ali je njen duh ušao u besmrtno Carstvo nebesko.
U spomen na njen svetli primer vere i hrabrosti, vernici danas pale sveće i upućuju molitve u čast ove velike mučenice. Sveti Hristina je postala simbol vere i svetosti, a njen život je podsećanje na snagu koju duhovnost može pružiti i u najtežim trenucima.

Na dan mučeničkog stradanja ovog svetitelja i arhiđakona, sećamo se njegove neprolazne vere i molitvom prizivamo njegovu zaštitu nad svim vernicima.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Ovi ugodnici Božji su svojim životima svedočili veru u Hrista: odbili su da se poklone Dioklecijanu i idolima, prolazeći zbog toga kroz strašne muke.
Današnji praznik podseća nas na nesalomivu veru i ljubav majke i njenog deteta koji su se suočili s mučeništvom radi Hrista. I posle upokojenja, njihove čudotvorne mošti vekovima nastavljaju da pružaju utehu vernicima širom sveta.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.