Ime i život ove svetice ostaju snažan simbol istinske vere i duhovne hrabrosti. Od nepoznate devojke iz Tira do velikomučenice koja je svojom nepokolebljivošću i čudima privukla mnoge na Hristov put, Hristina je ostala izvanredan primer nepokolebljive vere.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Svetu velikomučenicu Hristinu, čije ime u svojoj srži nosi predodređenje za veru u Hrista. Sveta Hristina, rodom iz grada Tira, bila je ćerka namesnika carskog Urbana, poznatog idolopoklonika. Iako su njeni roditelji izabrali ime koje nosi duhovni značaj, Hristina je od najranijih dana pokazivala poseban odnos prema Bogu.
U svojoj jedanaestoj godini, bila je zatvorena u visoku kulu, gde su joj pruženi svi materijalni uslovi, ali je bila okružena idolima i ritualima koji su joj bili strani. Kroz prozore kule posmatrala je lepotu sveta i noću sjaj zvezda, što je u njenom srcu budilo čežnju za istinom. Bog, videvši njenu duhovnu žeđ, poslao je anđela koji je prekrstio Hristinu, nazvavši je nevestom Hristovom, i uputio je u bogopoznavanje.
Printscreen
Ikona Svete velikomučenice Hristine
Kada je Hristina uništila sve idole u svojim odajama, njen otac je bio besan i izveo je svoju kćerku pred sud, gde je bila podvrgnuta strašnim mukama i bačena u tamnicu, s namerom da bude pogubljena. No, dok je noć prošla, njen otac je preminuo, a mučenja su nastavili njegovi naslednici, Dion i Julijan. Njena hrabrost i čudesa koja je činila Božjom milošću privukli su mnoge neznabošce ka Hristu.
Takođe, dok je bila podvrgnuta mučenju, Dion je iznenada umro, dok je Julijan, u besu, odsekao Hristini grudi i jezik. Hristina je uzela svoj jezik i bacila ga u oči Julijanu, koji je zbog toga ostao bez vida. Na kraju, Hristina je mučenički završila svoj život pod mačem, ali je njen duh ušao u besmrtno Carstvo nebesko.
U spomen na njen svetli primer vere i hrabrosti, vernici danas pale sveće i upućuju molitve u čast ove velike mučenice. Sveti Hristina je postala simbol vere i svetosti, a njen život je podsećanje na snagu koju duhovnost može pružiti i u najtežim trenucima.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Današnji praznik podseća nas na nesalomivu veru i ljubav majke i njenog deteta koji su se suočili s mučeništvom radi Hrista. I posle upokojenja, njihove čudotvorne mošti vekovima nastavljaju da pružaju utehu vernicima širom sveta.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.