Ovaj praznik predstavlja molitveno sećanje na petoricu od sedamdeset apostola, čija su dela i žrtve osvetlila puteve vere kroz istoriju i danas služe kao inspiracija za sve pravoslavne vernike.
Današnji dan u kalendaru Srpske pravoslavne crkve posvećen je svetim apostolima Sili, Siluanu, Kriskentu, Epenetu i Androniku, velikim svedocima Hristove vere i istinskim uzorima apostolskog života. Ovi ugodnici Božji, izbrojani među sedamdeset apostola, nosili su svetlost Hristovog Jevanđelja po dalekim krajevima, utirući put mnogima koji su kroz njihovo učenje i primer pronašli spasenje.
Sveti apostol Sila, rodom iz Jerusalima, poslat je zajedno sa apostolima Pavlom i Varnavom u Antiohiju, kako bi pomogao u rešavanju spora među vernicima o obrezanju neznabožaca. Ovaj važan događaj zabeležen je u Delima apostolskim. Nakon toga, Sila je sa Pavlom prošao mnoge krajeve Azije i Makedonije, gde je svojim propovedanjem i svedočenjem utvrđivao veru među novokrštenima. Njegov trud bio je krunisan mirom u Korintu, gde je bio postavljen za episkopa i gde je, u smirenju, završio svoj zemaljski put.
freepik
Ikonostas
Sveti Siluan, verni pomoćnik obojice apostola, Pavla i Petra, služio je kao episkop u Solunu. Tamo je pretrpeo mnoga stradanja i iskušenja, ali je svoj život predao Bogu, zamenivši prolaznu zemaljsku stazu nebeskom nagradom.
Sveti Kriskent, saradnik apostola Pavla, bio je episkop u Galatiji, a potom misionar u Galiji. Njegovo mučeništvo za Hrista zapečaćeno je u vreme cara Trajana, čime je postao jedan od mnogih koji su svojom krvlju svedočili istinu hrišćanstva.
Sveti Epenet, koji se pominje u Poslanici Rimljanima, bio je episkop u Kartageni, dok je sveti Andronik, spomenut u istom apostolskom spisu, služio kao episkop Panonije. Njegov spomen posebno se slavi 17. maja.
Današnje praznovanje ovih svetih apostola podseća nas na neprolaznost vere i snagu apostolskog poslanja. Njihova svedočanstva i danas osvetljavaju puteve vernih, vodeći ih ka spasenju i večnom životu u Hristu, čiji su ovi apostoli bili neustrašivi nosioci i vesnici.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
U besedi za Nedelju siropusnu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako čuvanje Hristove poruke u sebi donosi život koji smrt ne može dotaći – saznajte tajnu duhovne svetlosti koja menja svaki dan.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.