Ovaj praznik predstavlja molitveno sećanje na petoricu od sedamdeset apostola, čija su dela i žrtve osvetlila puteve vere kroz istoriju i danas služe kao inspiracija za sve pravoslavne vernike.
Današnji dan u kalendaru Srpske pravoslavne crkve posvećen je svetim apostolima Sili, Siluanu, Kriskentu, Epenetu i Androniku, velikim svedocima Hristove vere i istinskim uzorima apostolskog života. Ovi ugodnici Božji, izbrojani među sedamdeset apostola, nosili su svetlost Hristovog Jevanđelja po dalekim krajevima, utirući put mnogima koji su kroz njihovo učenje i primer pronašli spasenje.
Sveti apostol Sila, rodom iz Jerusalima, poslat je zajedno sa apostolima Pavlom i Varnavom u Antiohiju, kako bi pomogao u rešavanju spora među vernicima o obrezanju neznabožaca. Ovaj važan događaj zabeležen je u Delima apostolskim. Nakon toga, Sila je sa Pavlom prošao mnoge krajeve Azije i Makedonije, gde je svojim propovedanjem i svedočenjem utvrđivao veru među novokrštenima. Njegov trud bio je krunisan mirom u Korintu, gde je bio postavljen za episkopa i gde je, u smirenju, završio svoj zemaljski put.
freepik
Ikonostas
Sveti Siluan, verni pomoćnik obojice apostola, Pavla i Petra, služio je kao episkop u Solunu. Tamo je pretrpeo mnoga stradanja i iskušenja, ali je svoj život predao Bogu, zamenivši prolaznu zemaljsku stazu nebeskom nagradom.
Sveti Kriskent, saradnik apostola Pavla, bio je episkop u Galatiji, a potom misionar u Galiji. Njegovo mučeništvo za Hrista zapečaćeno je u vreme cara Trajana, čime je postao jedan od mnogih koji su svojom krvlju svedočili istinu hrišćanstva.
Sveti Epenet, koji se pominje u Poslanici Rimljanima, bio je episkop u Kartageni, dok je sveti Andronik, spomenut u istom apostolskom spisu, služio kao episkop Panonije. Njegov spomen posebno se slavi 17. maja.
Današnje praznovanje ovih svetih apostola podseća nas na neprolaznost vere i snagu apostolskog poslanja. Njihova svedočanstva i danas osvetljavaju puteve vernih, vodeći ih ka spasenju i večnom životu u Hristu, čiji su ovi apostoli bili neustrašivi nosioci i vesnici.
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog Amfilohija Ikonijskog po starom kalendaru i Svetog Nikolu po novom, katolici su u periodu Adventa i takođe slave Svetog Nikolu, a u islamu i judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog Amfilohija Ikonijskog po starom kalendaru i Svetog Nikolu po novom, katolici su u periodu Adventa i takođe slave Svetog Nikolu, a u islamu i judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.