Ovaj praznik predstavlja molitveno sećanje na petoricu od sedamdeset apostola, čija su dela i žrtve osvetlila puteve vere kroz istoriju i danas služe kao inspiracija za sve pravoslavne vernike.
Današnji dan u kalendaru Srpske pravoslavne crkve posvećen je svetim apostolima Sili, Siluanu, Kriskentu, Epenetu i Androniku, velikim svedocima Hristove vere i istinskim uzorima apostolskog života. Ovi ugodnici Božji, izbrojani među sedamdeset apostola, nosili su svetlost Hristovog Jevanđelja po dalekim krajevima, utirući put mnogima koji su kroz njihovo učenje i primer pronašli spasenje.
Sveti apostol Sila, rodom iz Jerusalima, poslat je zajedno sa apostolima Pavlom i Varnavom u Antiohiju, kako bi pomogao u rešavanju spora među vernicima o obrezanju neznabožaca. Ovaj važan događaj zabeležen je u Delima apostolskim. Nakon toga, Sila je sa Pavlom prošao mnoge krajeve Azije i Makedonije, gde je svojim propovedanjem i svedočenjem utvrđivao veru među novokrštenima. Njegov trud bio je krunisan mirom u Korintu, gde je bio postavljen za episkopa i gde je, u smirenju, završio svoj zemaljski put.
freepik
Ikonostas
Sveti Siluan, verni pomoćnik obojice apostola, Pavla i Petra, služio je kao episkop u Solunu. Tamo je pretrpeo mnoga stradanja i iskušenja, ali je svoj život predao Bogu, zamenivši prolaznu zemaljsku stazu nebeskom nagradom.
Sveti Kriskent, saradnik apostola Pavla, bio je episkop u Galatiji, a potom misionar u Galiji. Njegovo mučeništvo za Hrista zapečaćeno je u vreme cara Trajana, čime je postao jedan od mnogih koji su svojom krvlju svedočili istinu hrišćanstva.
Sveti Epenet, koji se pominje u Poslanici Rimljanima, bio je episkop u Kartageni, dok je sveti Andronik, spomenut u istom apostolskom spisu, služio kao episkop Panonije. Njegov spomen posebno se slavi 17. maja.
Današnje praznovanje ovih svetih apostola podseća nas na neprolaznost vere i snagu apostolskog poslanja. Njihova svedočanstva i danas osvetljavaju puteve vernih, vodeći ih ka spasenju i večnom životu u Hristu, čiji su ovi apostoli bili neustrašivi nosioci i vesnici.
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Zašto se u jednom tekstu Svetog pisma govori o trenutnom uznesenju, a u drugom o četrdeset dana, i kako je Luka od ovog događaja oblikovao jednu od najvažnijih teoloških priča hrišćanstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Kristofora Magelanškog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.