TAJNA ŽIVOTA I VEČNOSTI: Vladika Nikolaj otkriva put od straha do vere u život posle smrti
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
Kao i svake godine na dan kada Grci slave Veliku Gospojinu, ostrvo Kefalonija doživljava jedno od najsvetijih čuda pravoslavlja. Manastir Panagije Fidus postaje epicentar čudesnih događaja koji vernici doživljavaju kao znak Božije prisutnosti i blagoslova.
U svetoj tišini Kefalonije, grčkog ostrva poznatog po dubokoj pravoslavnoj tradiciji, vernici se danas okupljaju u manastiru Panagije Fidus kako bi proslavili Uspenje Presvete Bogorodice, jedan od najvažnijih praznika Grčke pravoslavne crkve. Ovaj dan simbolizuje trenutak kada je Bogorodica prešla iz ovog sveta u večni život Carstva nebeskog.
Grci slave Veliku Gospojinu 15. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što znači da je ovaj praznik za njih 13 dana ranije nego za Srbe, koji proslavljaju 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što je 15. avgust po julijanskom kalendaru.
Tokom perioda od 6. do 15. avgusta, Manastir Panagije Fidus postaje svedok neverovatnog fenomena: "Bogorodičinih zmija". Male, neotrovne zmije sa krstolikim oznakama na glavi, poznate i kao zmije Panagije, izlaze iz kamenja i suve zemlje, penjući se po ikonama i rukama vernika. Ovaj fenomen, koji traje vekovima, mnogi vernici doživljavaju kao božanski znak i izraz nebeskog blagoslova.
Prema narodnom predanju, u vreme kada su gusari pokušali da oskrnave manastir, monahinje su se molile Presvetoj Bogorodici, tražeći zaštitu. Njihove molitve su uslišene kada su zmije iznenada pojavile i oterale neprijatelje. Od tada, svake godine, zmije se vraćaju, svedočeći o čudu koje je promenilo istoriju manastira.
Za grčke pravoslavne vernike, ove zmije nisu samo čudesni znak, već i simbol Bogorodičine zaštite i blagodati. Oni ih uzimaju u ruke s poštovanjem, verujući da će dodir ovih stvorenja doneti blagostanje, isceljenje i mir u srcima. Pojava ovih zmija kod Grka tumači se kao dobar znak, nagoveštaj milosti koja se iznova izliva na narod.
Dok Srpska pravoslavna crkva čeka svoj dan proslave Velike Gospojine, razlika u kalendarima ne umanjuje duhovnu povezanost naroda koji dele istu veru i ljubav prema Presvetoj Bogorodici. Manastir Panagije Fidus, sa svojim čudesnim zmijama, ostaje jedno od najvažnijih mesta u pravoslavnom svetu, gde se susreću zemlja i nebo, vera i čudo.
Bogorodice Djevo, raduj se i spasi nas!
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
Od mladosti svedušno je pošao za Hristom, oslobodivši se dva teška bremena - bremena bogatstva i bremena tela.
U vreme kad su mučene i ubijene, Vera je imala 12, Nada 10, a Ljubav 9 godina.
Živeo je u "ćelijama pustinjaka“ na zapadnoj strani Nila, blizu Aleksandrije.
Kada je knez Gotski Atanarik počeo da muči hrišćane, Sveti Nikita je stao pred njega i izobličio ga zbog bezboštva i nečovečnosti.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta.
Od posta i molitve do čuda i Vaskrsenja, broj 40 u pravoslavlju ima duboku simboliku koja se provlači kroz istoriju spasenja i duhovne prakse Crkve.
Otkrijte kako život i mučeništvo svetih sestara i njihove hrabre majke i danas pomažu vernicima da pronađu unutrašnji mir, snagu i utehu pred Bogom.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.