DRŽAVA IH POSLALA DA PREGOVARAJU O MIRU, DOMAĆINI IH UBILI ZBOG HRISTA! SPC danas slavi Svete mučenike Manuia, Savela i Ismaila
Svetitelji su bili rođena braća.
Kao i svake godine na dan kada Grci slave Veliku Gospojinu, ostrvo Kefalonija doživljava jedno od najsvetijih čuda pravoslavlja. Manastir Panagije Fidus postaje epicentar čudesnih događaja koji vernici doživljavaju kao znak Božije prisutnosti i blagoslova.
U svetoj tišini Kefalonije, grčkog ostrva poznatog po dubokoj pravoslavnoj tradiciji, vernici se danas okupljaju u manastiru Panagije Fidus kako bi proslavili Uspenje Presvete Bogorodice, jedan od najvažnijih praznika Grčke pravoslavne crkve. Ovaj dan simbolizuje trenutak kada je Bogorodica prešla iz ovog sveta u večni život Carstva nebeskog.
Grci slave Veliku Gospojinu 15. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što znači da je ovaj praznik za njih 13 dana ranije nego za Srbe, koji proslavljaju 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što je 15. avgust po julijanskom kalendaru.
Tokom perioda od 6. do 15. avgusta, Manastir Panagije Fidus postaje svedok neverovatnog fenomena: "Bogorodičinih zmija". Male, neotrovne zmije sa krstolikim oznakama na glavi, poznate i kao zmije Panagije, izlaze iz kamenja i suve zemlje, penjući se po ikonama i rukama vernika. Ovaj fenomen, koji traje vekovima, mnogi vernici doživljavaju kao božanski znak i izraz nebeskog blagoslova.
Prema narodnom predanju, u vreme kada su gusari pokušali da oskrnave manastir, monahinje su se molile Presvetoj Bogorodici, tražeći zaštitu. Njihove molitve su uslišene kada su zmije iznenada pojavile i oterale neprijatelje. Od tada, svake godine, zmije se vraćaju, svedočeći o čudu koje je promenilo istoriju manastira.
Za grčke pravoslavne vernike, ove zmije nisu samo čudesni znak, već i simbol Bogorodičine zaštite i blagodati. Oni ih uzimaju u ruke s poštovanjem, verujući da će dodir ovih stvorenja doneti blagostanje, isceljenje i mir u srcima. Pojava ovih zmija kod Grka tumači se kao dobar znak, nagoveštaj milosti koja se iznova izliva na narod.
Dok Srpska pravoslavna crkva čeka svoj dan proslave Velike Gospojine, razlika u kalendarima ne umanjuje duhovnu povezanost naroda koji dele istu veru i ljubav prema Presvetoj Bogorodici. Manastir Panagije Fidus, sa svojim čudesnim zmijama, ostaje jedno od najvažnijih mesta u pravoslavnom svetu, gde se susreću zemlja i nebo, vera i čudo.
Bogorodice Djevo, raduj se i spasi nas!
Vernici su se sabrali povodom proslave Velike Gospojine, gde je mitropolit raško-prizrenskog u besedi naglasio važnost vere i predanja volji Božjoj, posebno u teškim vremenima na Kosmetu.
Pred polazak, srpskog sportistu i njegove prijatelje ispratio je blagoslov vladike topličkog Petra iz Saborne crkve u Beogradu, dok ih je na Kosovu i Metohiji dočekao vladika raško-prizrenski Teodosije.
Mitropolit kruševački David predvodio je molitveni skup, uz sasluženje brojnog sveštenstva i svešteno-monaštva, i blagosiljao verni narod sabran u velikom broju oko svoje svetinje.
U atmosferi duboke vere i molitve, poglavar SPC je tokom bogosluženja rukopoložio novog sveštenika, dok su se vernici nakon toga okupili na tradicionalnom narodnom saboru u čast Velike Gospojine.
Svetitelji su bili rođena braća.
Sveti Tihon Amatunski Čudotvorac je rođen je u Amatuntu na Kipru, gde je živeo apostolskim životom i učio ljude hrišćanskoj veri.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Sveti car Lazar rodio se 1329. godine u gradu Prilepu. Još kao dete bio je blage naravi, oštrouman i dobrodu
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Vernici su telima branili svog duhovnika, sveštenstvo je blokiralo put policiji, a Mikael Adžapahjan je sa mirom u glasu poručio da pretnja Jerevanu ne dolazi od njega, već iz samog vrha vlasti.
Molitve sabranih odzvanjaju kroz vekove – podsećajući da se ljubav prema otadžbini ne gasi ni pred najvećim iskušenjima.
Jedan od ispitanika je poručio da nas Vidovdan poziva na sabranje, kao opomena da raskol ne vodi ka dobru.
Arhijerej Albanske pravoslavne crkve okončao je zemaljski put nakon duge borbe s bolešću, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bogatu ostavštinu obnove crkava i duhovnog života u Albaniji,
Na putu ka svetinji desila se drama koja je potresla vernike – uznemirujuće informacije o pritiscima, hapšenjima i novim iskušenjima za srpski narod.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.