Kao i svake godine na dan kada Grci slave Veliku Gospojinu, ostrvo Kefalonija doživljava jedno od najsvetijih čuda pravoslavlja. Manastir Panagije Fidus postaje epicentar čudesnih događaja koji vernici doživljavaju kao znak Božije prisutnosti i blagoslova.
U svetoj tišini Kefalonije, grčkog ostrva poznatog po dubokoj pravoslavnoj tradiciji, vernici se danas okupljaju u manastiru Panagije Fidus kako bi proslavili Uspenje Presvete Bogorodice, jedan od najvažnijih praznika Grčke pravoslavne crkve. Ovaj dan simbolizuje trenutak kada je Bogorodica prešla iz ovog sveta u večni život Carstva nebeskog.
Printscreen/Youtube/ Nun Christina - Oceanitissa
Bogorodičina zmija na ikoni Presvete Bogorodice
Grci slave Veliku Gospojinu 15. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što znači da je ovaj praznik za njih 13 dana ranije nego za Srbe, koji proslavljaju 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što je 15. avgust po julijanskom kalendaru.
Tokom perioda od 6. do 15. avgusta, Manastir Panagije Fidus postaje svedok neverovatnog fenomena: "Bogorodičinih zmija". Male, neotrovne zmije sa krstolikim oznakama na glavi, poznate i kao zmije Panagije, izlaze iz kamenja i suve zemlje, penjući se po ikonama i rukama vernika. Ovaj fenomen, koji traje vekovima, mnogi vernici doživljavaju kao božanski znak i izraz nebeskog blagoslova.
Printscreen/Youtube/ Ionian TV
Vernici celivaju Bogorodičinu zmiju
Prema narodnom predanju, u vreme kada su gusari pokušali da oskrnave manastir, monahinje su se molile Presvetoj Bogorodici, tražeći zaštitu. Njihove molitve su uslišene kada su zmije iznenada pojavile i oterale neprijatelje. Od tada, svake godine, zmije se vraćaju, svedočeći o čudu koje je promenilo istoriju manastira.
Printscreen/Youtube/UMBLA
Ulaz u Manastir Panagije Fidus
Za grčke pravoslavne vernike, ove zmije nisu samo čudesni znak, već i simbol Bogorodičine zaštite i blagodati. Oni ih uzimaju u ruke s poštovanjem, verujući da će dodir ovih stvorenja doneti blagostanje, isceljenje i mir u srcima. Pojava ovih zmija kod Grka tumači se kao dobar znak, nagoveštaj milosti koja se iznova izliva na narod.
Dok Srpska pravoslavna crkva čeka svoj dan proslave Velike Gospojine, razlika u kalendarima ne umanjuje duhovnu povezanost naroda koji dele istu veru i ljubav prema Presvetoj Bogorodici. Manastir Panagije Fidus, sa svojim čudesnim zmijama, ostaje jedno od najvažnijih mesta u pravoslavnom svetu, gde se susreću zemlja i nebo, vera i čudo.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.