SUTRA JE CRNO SLOVO: Slavimo Svetog Simeona i Anu
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Kao i svake godine na dan kada Grci slave Veliku Gospojinu, ostrvo Kefalonija doživljava jedno od najsvetijih čuda pravoslavlja. Manastir Panagije Fidus postaje epicentar čudesnih događaja koji vernici doživljavaju kao znak Božije prisutnosti i blagoslova.
U svetoj tišini Kefalonije, grčkog ostrva poznatog po dubokoj pravoslavnoj tradiciji, vernici se danas okupljaju u manastiru Panagije Fidus kako bi proslavili Uspenje Presvete Bogorodice, jedan od najvažnijih praznika Grčke pravoslavne crkve. Ovaj dan simbolizuje trenutak kada je Bogorodica prešla iz ovog sveta u večni život Carstva nebeskog.
Grci slave Veliku Gospojinu 15. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što znači da je ovaj praznik za njih 13 dana ranije nego za Srbe, koji proslavljaju 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru, što je 15. avgust po julijanskom kalendaru.
Tokom perioda od 6. do 15. avgusta, Manastir Panagije Fidus postaje svedok neverovatnog fenomena: "Bogorodičinih zmija". Male, neotrovne zmije sa krstolikim oznakama na glavi, poznate i kao zmije Panagije, izlaze iz kamenja i suve zemlje, penjući se po ikonama i rukama vernika. Ovaj fenomen, koji traje vekovima, mnogi vernici doživljavaju kao božanski znak i izraz nebeskog blagoslova.
Prema narodnom predanju, u vreme kada su gusari pokušali da oskrnave manastir, monahinje su se molile Presvetoj Bogorodici, tražeći zaštitu. Njihove molitve su uslišene kada su zmije iznenada pojavile i oterale neprijatelje. Od tada, svake godine, zmije se vraćaju, svedočeći o čudu koje je promenilo istoriju manastira.
Za grčke pravoslavne vernike, ove zmije nisu samo čudesni znak, već i simbol Bogorodičine zaštite i blagodati. Oni ih uzimaju u ruke s poštovanjem, verujući da će dodir ovih stvorenja doneti blagostanje, isceljenje i mir u srcima. Pojava ovih zmija kod Grka tumači se kao dobar znak, nagoveštaj milosti koja se iznova izliva na narod.
Dok Srpska pravoslavna crkva čeka svoj dan proslave Velike Gospojine, razlika u kalendarima ne umanjuje duhovnu povezanost naroda koji dele istu veru i ljubav prema Presvetoj Bogorodici. Manastir Panagije Fidus, sa svojim čudesnim zmijama, ostaje jedno od najvažnijih mesta u pravoslavnom svetu, gde se susreću zemlja i nebo, vera i čudo.
Bogorodice Djevo, raduj se i spasi nas!



Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.