NJEGA SU PROSLAVILE ISCELITELJSKE MOĆI: SPC danas slavi Prepodobnog Patapija
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Uz bogosluženje, doživite dublje značenje i duhovni mir na najznačajniji praznik posvećen Bogorodici, koji je jedan od 12 najvećih praznika u pravoslavlju
Na sveti praznik Uspenja Presvete Bogorodice, kada nebo i zemlja sabiraju svoju radost u čast Majke Božije, ukoliko niste u prilici da prisustvujete liturgiji uživo, možete se duhovno povezati sa svetim prostorom Bančenskog Manastira, gde se služi Božanstvena liturgija. Ovde, gde su se vera i ljubav ukorenili u srcima monaha i vernika, imate priliku da pratite liturgiju i osetite blizinu nebeskog i večnog.
Praznik Uspenja Presvete Bogorodice, koji među pravoslavnim hrišćanima nosi naziv Velika Gospojina, predstavlja radostan trenutak kada se Crkva seća čudesnog premeštanja duše Bogorodice u večnu slavu. Iako je ovaj trenutak označio kraj njenog zemaljskog života, vernici ga doživljavaju kao trijumf života nad smrću, kao trenutak kada se Majka Božija pridružila svom Sinu na nebesima, moleći se za spasenje svih ljudi. U tajni ovog praznika krije se uteha i nada, osvetljavajući puteve svih vernih koji se njoj obraćaju sa verom i ljubavlju.
Bančenski Manastir kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, pod jurisdikcijom Moskovske patrijaršije, nalazi se u jugozapadnom delu Ukrajine, blizu granice sa Rumunijom, u oblasti Černivci. Smešten u zelenilu i tišini, nosi na svojim zidinama vekove predanja i vere. Ova sveta obitelj je mesto gde se monasi posvećuju životu molitve i služenja Bogu, neprestano uzdižući hvalu Gospodu. Manastirska crkva, posvećena Presvetoj Bogorodici, čuva mnoge svetinje i ikone, koje su izvor utehe i isceljenja za sve koji u veru i ljubav dolaze. Na dan Uspenja Presvete Bogorodice, ovaj manastir postaje svetionik vere, pozivajući sve verne na molitvu i slavu Majci Božijoj.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
Dok mnogi sakupljaju lekovite trave i prate narodne običaje, Crkva podseća da vera nije ritual, već dela ljubavi i život po Jevanđelju – istinsko osveženje duše dolazi kroz molitvu i pokajanje, a ne kroz praznoverje.
Rano je uvideo i prezreo sujetu ovozemaljskog sveta i rešio da se udalji u pustinju Misirsku, gde se predao molitvama.
Protojerej Dušan Kolundžić ističe da se iza naizgled razigranog običaja krije snažna poruka o ljubavi, oproštaju i ponovnom vezivanju porodice, koja ove dane čini jednim od najdubljih trenutaka srpskog duhovnog kalendara.
Kao episkop Amvrosije je utvrdio pravoslavnu veru, potisnuo jeretike, ukrasio crkve, napisao mnoge poučne knjige...
I dalje misleći da je u pitanju sveti zadatak, trgovci iz Barija su na silu oteli mošti i krenuli put Italije.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Crkva preporučuje supružnicima da se u dane posta, uz međusobnu saglasnost, uzdrže od telesnih odnosa, kako bi se bračna ljubav privremeno usmerila ka duhovnom zajedništvu i molitvi.