Kako Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski vidi Uspenje kao simbol Božanske pobede, ovaj veliki praznik donosi duhovnu obnovu i proslavu večnog života, otkrivajući ulogu Majke Božje kao mosta između neba i zemlje.
Pravoslavni vernici širom sveta slave Uspenje Presvete Bogorodice, veliki praznik koji ima duboko duhovno značenje. Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski u svom učenju objašnjava da je proslavljanje Uspenja poput proslave Vaskrsa – letnjeg Vaskrsa. On naglašava da Majka Božja priprema Vaskrs za nas i da je ona naš najslavniji most 'iz smrti u Život', druga Pasha, sveta beskrajna snaga koja život daje ljudskom rodu, jer na ovaj dan 'zakoni prirode su pobeđeni!'“
Ove reči Svetog Jefrema duboko oslikavaju teološku suštinu praznika Uspenja. Kroz njega, Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski naglašava da Uspenje nije samo fizičko uzdignuće, već i simbolički prelaz iz smrtnog u večni život. Ova svetkovina se poredi sa Vaskrsom, jer donosi sličnu radost i nadu. Kao što je Vaskrs proslava Hristove pobede nad smrću, tako je i Uspenje proslava Božanske pobede i obnovljenja.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski
Majka Božja, kroz svoje Uspenje, postaje most između neba i zemlje, otvarajući vrata večnog života. U ovom trenutku, „zakoni prirode su pobeđeni“, što znači da Božija moć nadmašuje ljudska ograničenja i prirodne zakone.
Uspenje Presvete Bogorodice, kao letnji Vaskrs, donosi vernicima osećaj duhovne obnove. Dok Vaskrs u proleće označava novi početak i obnovu kroz Hristovu pobedu, Uspenje pruža sličan osećaj bliskosti sa Božijom prisutnošću i večnim životom.
Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski podseća nas da proslavljanje Uspenja ne samo da slavi Majku Božju kao vodiča ka večnom životu, već i da osvetljava njenu ulogu u Božijem planu za ljudski rod. Ovaj letnji Vaskrs, kroz praznik Uspenja, postaje svetla tačka duhovne obnove i radosti za sve pravoslavne vernike.
Koliko god bio spreman za životne bitke, zapamti – sve tvoje pripreme samo su predlog Bogu, jer spasenje dolazi jedino od Njega, poručuje vladika Nikolaj u besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Na sveti dan Uspenija Presvete Bogorodice, vernici se okupljaju da na liturgijama proslave ovaj veliki trenutak, podsećajući se značaja pete Božje zapovesti i molitveno se sećajući njenog besprekornog života.
Na dan pretprazništva Uspenja Presvete Bogorodice, vernici se sabiraju u molitvi pred grobom Bogorodice, gde dobijaju duhovnu utehu na ovom svetom mestu, na kom se tišina susreće sa večnim svetlom njene milosti.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Uz bogosluženje, doživite dublje značenje i duhovni mir na najznačajniji praznik posvećen Bogorodici, koji je jedan od 12 najvećih praznika u pravoslavlju
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
U svetu prepunom konflikata i bola, beseda vladike Nikolaja Velimirovića donosi nam lekciju o istinskoj snazi - kako ne uzvratiti istom merom, već prepustiti pravdu Bogu i sačuvati mir u duši.