OVO JE NEPRIJATELJ SVAKOG ČOVEKA - OD NJEGA TREBA BEŽATI: Starac Pajsije Svetogorac upozorava na opasnost koja nas svakodnevno okružuje
Pouka svetogorskog starca koja menja pogled na razgovor i unutrašnji mir.
Kako Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski vidi Uspenje kao simbol Božanske pobede, ovaj veliki praznik donosi duhovnu obnovu i proslavu večnog života, otkrivajući ulogu Majke Božje kao mosta između neba i zemlje.
Pravoslavni vernici širom sveta slave Uspenje Presvete Bogorodice, veliki praznik koji ima duboko duhovno značenje. Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski u svom učenju objašnjava da je proslavljanje Uspenja poput proslave Vaskrsa – letnjeg Vaskrsa. On naglašava da Majka Božja priprema Vaskrs za nas i da je ona naš najslavniji most 'iz smrti u Život', druga Pasha, sveta beskrajna snaga koja život daje ljudskom rodu, jer na ovaj dan 'zakoni prirode su pobeđeni!'“
Ove reči Svetog Jefrema duboko oslikavaju teološku suštinu praznika Uspenja. Kroz njega, Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski naglašava da Uspenje nije samo fizičko uzdignuće, već i simbolički prelaz iz smrtnog u večni život. Ova svetkovina se poredi sa Vaskrsom, jer donosi sličnu radost i nadu. Kao što je Vaskrs proslava Hristove pobede nad smrću, tako je i Uspenje proslava Božanske pobede i obnovljenja.
Majka Božja, kroz svoje Uspenje, postaje most između neba i zemlje, otvarajući vrata večnog života. U ovom trenutku, „zakoni prirode su pobeđeni“, što znači da Božija moć nadmašuje ljudska ograničenja i prirodne zakone.
Uspenje Presvete Bogorodice, kao letnji Vaskrs, donosi vernicima osećaj duhovne obnove. Dok Vaskrs u proleće označava novi početak i obnovu kroz Hristovu pobedu, Uspenje pruža sličan osećaj bliskosti sa Božijom prisutnošću i večnim životom.
Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski podseća nas da proslavljanje Uspenja ne samo da slavi Majku Božju kao vodiča ka večnom životu, već i da osvetljava njenu ulogu u Božijem planu za ljudski rod. Ovaj letnji Vaskrs, kroz praznik Uspenja, postaje svetla tačka duhovne obnove i radosti za sve pravoslavne vernike.

Na sveti dan Uspenija Presvete Bogorodice, vernici se okupljaju da na liturgijama proslave ovaj veliki trenutak, podsećajući se značaja pete Božje zapovesti i molitveno se sećajući njenog besprekornog života.
Na dan pretprazništva Uspenja Presvete Bogorodice, vernici se sabiraju u molitvi pred grobom Bogorodice, gde dobijaju duhovnu utehu na ovom svetom mestu, na kom se tišina susreće sa večnim svetlom njene milosti.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
Preokret u njenom životu napravio je, prema predanju, neki stari monah German, i to nehotično.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Vasilija Ispovednika po starom i Prenos moštiju Svetog Nikifora Carigradskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Kristine Persijske, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Veoma rano se zamonašio i sa Prokopijem Dekapolitom, upražnjavao je najviše podvige.
Kao mlad momak okrenuo se isposničkom životu kako bi pročistio dušu i telo i uzdigao se ka Bogu.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.
Sveti oci često su podsećali da pad sam po sebi ne određuje put čoveka, već odnos prema tom padu.
Starinska poslastica za svečanije prilike, jednostavno se priprema, topi se u ustima i pamti danima.