ŠTA SU POSLEDNJA VREMENA I KADA ĆE DOĆI DO SMAKA SVETA: Otac Goran Kovačević o pitanju koje plaši čovečanstvo
I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena".
O čudu jednog o njih pričalo se i na Nikejskom saboru.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetih sedam sveštenomučenika hersonskih: Vasilija, Jefrema, Evgenija, Elpidija, Agatodora, Eterija i Kapitona.
Svi su bili episkopi u Hersonu u razna vremena, i svi su postradali (jedini Eterije umre mirno) od nevernika, bilo od Jevreja, ili Grka, ili Skita.
- Svi su oni odlazili u te divlje strane kao misionari, šiljani od patrijarha jerusalimskog, da pronose svetlost jevanđelsku. Svi namučeni behu i postradaše radi Gospoda svoga - piše u žitijama.
Vasilije je vaskrsao sina nekoga kneza u Hersonu, što je naljutilo Jevreje, te ga optužiše. Bio je vezan za noge i vučen gradskim ulicama dok se nije upokojio. Jefrem je mačem posečen.
Evgenije, Elpidije i Agatodorsu tučeni i štapovima i kamenjem "dokle duše svoje Bogu ne predaše".
Eterije je živeo u vreme Konstantina Velikog, "te u slobodi i miru upravljaše crkvom, sagradi veliki hram u Hersonu, i skonča mirno".
Kada je poslednji od njih, Kapiton, postavljen za episkopa, Skiti su od njega tražili znak, pa da veruju. I predložiše mu sami da uđe u ognjenu peć, pa ako ne izgori, oni će svi poverovati u Hrista. Sa molitvom i nadom u Boga, Kapiton je na sebe stavio omofor arhijerejski i prekrstivši se uđe u zažarenu peć "držeći i srce i misli svoje uzdignute k Bogu".
- I postoja u plamenu oko jednoga časa, i bez ikakve povrede, ni na telu, ni na odelu, izađe zdrav. Tada svi povikaše: "Jedan je Bog, Bog hrišćanski, veliki i silni, koji sačuva služitelja svoga u peći ognjenoj!"
Posle toga ceo grad se kristio, ali i narod koji je živeo u blizini njega. O ovome čudu pričalo se mnogo na Nikejskom saboru. Međutim, nešto kasnije, Kapitona su neznabožački Skiti uhvatili na nekom putu i udavili u Dnjepru.
Svi su postradali u IV veku.
I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena".
Ispovest, ne samo da ima religijski značaj, već funkcioniše i kao sredstvo unutrašnjeg izlečenja i duhovnog pomirenja sa samim sobom.
Za pravoslavne vernike, ćutanje je put samospoznaje i duhovnog rasta, jer kroz tišinu dolazi do unutrašnje transformacije i spasenja.
Više puta dolazili su muslimanski prvaci, da ih savetuju da prime islam, ali vojvode za to nisu htele ni da čuju.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava spomendan Mučeništva Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Predanje o ovoj ikoni vezano je za kneza Avgara iz Edese, koji je, teško oboleo od gube, čuo za Hrista i njegova čudesna isceljenja.
Sekretar Eparhije kruševačke podseća na događaj koji je Presveta Bogorodica radosno očekivala i otkriva zašto ovaj dan nije samo uspomena na njeno upokojenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Mojsej Murin. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Avgustina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Predanje o ovoj ikoni vezano je za kneza Avgara iz Edese, koji je, teško oboleo od gube, čuo za Hrista i njegova čudesna isceljenja.
Pravoslavno predanje majčinstvo ne posmatra samo kao životnu ulogu, već kao veliku odgovornost pred Bogom.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Na Veliku Gospojinu u Derventi proslavljena je hramovna slava Sabornog hrama i slava grada, a mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o stradanju, odbrani naroda i značaju molitve za upokojene.
Iako ga je život odveo daleko od rodnog kraja, meštani svedoče da ga velika crkvena služba nikada nije udaljila od ljudi i mesta iz kojeg je potekao, kojem se rado vraćao i koje je nosio u srcu do kraja života.
Pržena pastrmka puni se smesom od tucanih oraha, prezle, peršuna, belog luka i limuna, a priprema je sasvim jednostavna.