"NIŠTA NIJE SLUČAJNO"! Starac Porfirije otkriva da nas Bog svakog momenta ima na umu
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje.
Njegova trpeljivost ostavila je ogroman utisak na građane, zbog čega su počeli da mu se dive i žale ga, i zbog čega su i spuštali cenu hrama skoro ni do čega, samo da bi on ostao u životu.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Marka Ispovednika, episkopa Aretujskog.
Marko je, u vreme cara Konstantina, razorio neznabožački hram i preveo mnoge ljude u veru Hristovu.
No, kad dođe car Julijan na presto, i uskoro postao odstupnik od hrišćanstva, tada se i neki aretusijski građani odrekoše Hrista i vratiše neznaboštvu. I sad su oni ustali protiv Marka zato što im je razorio hram, tražeći da on, ili hram sazida ili da plati neku veliku sumu novca.
Pošto starac Marko nije želeo da učini ijedno od toga, bio je tučen, podvrgnut ruglu i kroz ulice vučen.
Zatim mu odrezaše uši tankim i jakim koncem, pa su ga onda obnažili i namazali medom i takvog vezali za drvo na letnjoj vućini, da bi ga ose, komarci i stršljenovi ujedali.
"No mučenik Hristov sve pretrpe bez jauka. Beše sasvim star a u licu svetao kao angel Božji. Neznabošci sve niže spuštahu cenu svoga hrama, tražeći najzad od Marka neku sasvim neznatnu sumu, koju on mogaše lako dati", piše u žitijama.
No, on nije hteo ni novčić da im da. Njegova trpeljivost ostavila je ogroman utisak na građane, zbog čega su počeli da mu se dive i žale ga, i zbog čega su i spuštali cenu hrama skoro ni do čega, samo da bi on ostao u životu. Najzad ga pustiše na slobodu, i jedan po jedan opet svi primiše pouke od njega i povratiše se u veru Hristovu.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje.
Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo.
Tek kada je car umro, carica Teodora je sabrala sve ispovednike iz progonstva u prestonicu, utvrdi pravoverje, i naredi da se svete ikone unesu u hramove Božje. Tada je i prepodobni Ilarion bio pušten na slobodu.
Nedelja je u pravoslavnoj tradiciji poseban dan.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Arhipa, Filimona i Apfija po starom i Svetog Gerasima Jordanskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Kazimira, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema većeg praznika.
Svo troje su skončali u stravičnim mukama.
Pred smrt proveo je četrdeset dana u postu i molitvi na grobu apostola Petra, moleći ga da mu javi da li su mu gresi oprošteni.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Lava I i Svete mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Katarinu Dreksel, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu se završava drugi dan Purima.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
U Leliću se podiže jedinstveni muzejski prostor u kome će dela i duhovno nasleđe Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog dobiti svoj stalni dom.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.