NIČIM BOGA NEĆETE OBRADOVATI KAO OVIM POSTUPKOM! Sveti Nikolaj je govorio da se tad više raduje i od majke kad vidi sina "popravljenog"!
Bog ne traži savršenstvo, već iskreno srce.
Deca nas podsećaju da postoji i drugi put – put poverenja, mira i unutrašnje sigurnosti.
U svetu odraslih, često smo u žurbi da deci nešto prenesemo—pravila, vrednosti, znanja. Verujemo da smo mi učitelji, a oni učenici. Međutim, ako zastanemo na trenutak, uočićemo da i mi imamo mnogo toga da naučimo upravo od njih.
Deca poseduju urođenu sposobnost da budu iskrena, otvorena i puna poverenja. Kada se nađu u teškoj ili neprijatnoj situaciji, njihova prva reakcija nije agresija niti osveta. Umesto toga, traže zaštitu, podršku i utehu. Njihova snaga leži u ranjivosti, a njihova mudrost u jednostavnosti.
Mi odrasli često zaboravimo koliko je važno ne uzvraćati zlo zlom. Deca nas podsećaju da postoji i drugi put – put poverenja, mira i unutrašnje sigurnosti. Dok mi razrađujemo strategije, planove i odmazde, dete jednostavno pogleda ka onome kome veruje. To nas uči da nije slabost tražiti pomoć. Nije poraz povući se iz sukoba sa dostojanstvom. Ponekad je najveća hrabrost ostati nežan u svetu koji nas uči surovosti.
Zato, sledeći put kada pomislimo da imamo sve odgovore, setimo se dece. Možda su mala rastom, ali velika duhom. Njihova jednostavnost, poverenje i srce često su svetionik koji nas vraća sebi – i onome što zaista jeste važno.
Sveti Nikolaj Velimirović je govorio da se, kada se nađemo na udaru zlih ljudi, treba da ugledamo na decu.
"Kada dete malo bude napadnuto od nekog u prisustvu svog roditelja, ono ne vraća napad napadom već plače i gleda u svoje roditelje. Ono zna da će ga roditelj zaštiti. Kako ti da ne znaš ono što malo dete zna. Tvoj nebeski roditelj je neprestano kraj tebe. Zato: ne sveti se, ne vraćaj zlo za zlo. Samo gledaj u Roditelja i plači. Samo tako osiguraćeš pobedu sebi u sukobu sa zlim ljudima".
Bog ne traži savršenstvo, već iskreno srce.
Kada nekoga osudimo, mi zapravo zauzimamo mesto koje nam ne pripada – mesto sudije, i to ne samo ljudske, već Božije.
Mnogi vrhunski sportisti ističu kako im je upravo sport bio najvažniji vodič kroz život, kako su na treninzima naučili šta znači raditi za cilj, kako nositi teret odgovornosti, ali i kako se dostojanstveno nositi s porazom.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
Ko se odsudno odreče Boga, i rečju i srcem, taj ne može ništa u životu učiniti, govorio je Sveti Nikolaj.
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Samo osoba koja prema vama ispoljava tri osobine , prema Nikolaju Velimiroviću, istinski vas voli.
Kada je u pitanju majka, nisu potrebne nikakve knjige ni ustaljene molitve. Majčino srce direkto komunicira sa nebesima, tvrdi protojerej Andrej Tkačov.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.
Od najranijih vremena, Crkva uči da je trpljenje put ka smirenju, duhovnoj snazi i unutrašnjem preobražaju čoveka.
Pravoslavna tradicija uči da se od uninije čovek spasava postepeno, vraćanjem unutrašnje budnosti, molitvom i malim ali istrajnim dobrim delima.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.