U prisustvu sveštenika i generalnog direktora Ću Guodžua prerezan je slavski kolač i obavljen obred kod spomenika logorašima Borskog rudnika u krugu “Jame”, palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Drugom svetskom ratu, saopštio je Ziđin Koper.
Slavski kolač je presekao protonamesnik Darjan Komnenović, a dosadašnji kolačar i rudarski nadzornik Milvoje Janošević predao je ovu “dužnost” kolegi rudaru Nemanji Radoičiću. Protonamesnik borske crkve Sveti Đorđe istakao je da su na leđima rudara temelji grada.
- Da nema vas, ne bi bilo ni rudnika ni nas. Ničega ne bi bilo. Vi čvrsto držite ovaj grad i temelj ste svima nama, od deteta do starog čoveka. Neka vas Gospod Bog čuva i neka vam podari svako dobro, a Sveti Prokopije neka vas štiti u sve dane života vašega - rekao je on.
Svetog Prokopija rudari smatraju svojim patronom, a slave ga i kamenoresci i bunardžije. Postoje razni običaji i verovanja u vezi sa ovim praznikom i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar.
Ipak, na taj dan odlažu se svi teški i važni poslovi. U pojedinim delovima Srbije se ovaj dan posebno praznuje radi zdravlja dece, dok se u nekim zabranjuje kupanje, izbegavaju se svađe, psovanje i kopanje. Smatra se i da je taj dan pogodan za svadbe, jer Sveti Prokopije pohodi i blagosilja mladence.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Priča o mladiću iz Jerusalima koji je svojim životom pokazao da istinska snaga dolazi iz ljubavi prema Hristu, čak i pred najtežim iskušenjima i mučeništvom.
Na dan Svetog velikomučenika Prokopija, 21. jula, vernici mu se obraćaju za zdravlje, mir u domu, sreću porodice i hrabrost pred iskušenjima, verujući da molitve pred njegovom ikonom donose utehu i snagu u svakodnevnom životu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.