U prisustvu sveštenika i generalnog direktora Ću Guodžua prerezan je slavski kolač i obavljen obred kod spomenika logorašima Borskog rudnika u krugu “Jame”, palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Drugom svetskom ratu, saopštio je Ziđin Koper.
Slavski kolač je presekao protonamesnik Darjan Komnenović, a dosadašnji kolačar i rudarski nadzornik Milvoje Janošević predao je ovu “dužnost” kolegi rudaru Nemanji Radoičiću. Protonamesnik borske crkve Sveti Đorđe istakao je da su na leđima rudara temelji grada.
- Da nema vas, ne bi bilo ni rudnika ni nas. Ničega ne bi bilo. Vi čvrsto držite ovaj grad i temelj ste svima nama, od deteta do starog čoveka. Neka vas Gospod Bog čuva i neka vam podari svako dobro, a Sveti Prokopije neka vas štiti u sve dane života vašega - rekao je on.
Svetog Prokopija rudari smatraju svojim patronom, a slave ga i kamenoresci i bunardžije. Postoje razni običaji i verovanja u vezi sa ovim praznikom i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar.
Ipak, na taj dan odlažu se svi teški i važni poslovi. U pojedinim delovima Srbije se ovaj dan posebno praznuje radi zdravlja dece, dok se u nekim zabranjuje kupanje, izbegavaju se svađe, psovanje i kopanje. Smatra se i da je taj dan pogodan za svadbe, jer Sveti Prokopije pohodi i blagosilja mladence.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Priča o mladiću iz Jerusalima koji je svojim životom pokazao da istinska snaga dolazi iz ljubavi prema Hristu, čak i pred najtežim iskušenjima i mučeništvom.
Na dan Svetog velikomučenika Prokopija, 21. jula, vernici mu se obraćaju za zdravlje, mir u domu, sreću porodice i hrabrost pred iskušenjima, verujući da molitve pred njegovom ikonom donose utehu i snagu u svakodnevnom životu.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
U Srbskom kuvaru iz 1855. godine sačuvan je recept za pripremu ovog jednostavnog obroka, koji se uz beli sir, beli luk i peršun može obogatiti i pretvoriti u još izdašnije jelo.
Na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, mitropolit dalmatinski je u kninskom hramu besedio o istrajnosti u veri, podsetivši na snagu pravoslavlja i onda kada je vernika malo.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Jeroteja po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog proroka Osiju. Katolička crkva proslavlja Svetog Ignjatija Antiohijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Na praznik Svetog velikomučenika Prokopija u Boru služena je sveta Liturgija, a mitropolit timočki podsetio je da se najdragocenije vrednosti pronalaze i u dubini ljudske duše, kroz veru, trud i ljubav prema Bogu i bližnjima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Jeroteja po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog proroka Osiju. Katolička crkva proslavlja Svetog Ignjatija Antiohijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Longina Stotnika. Katolička crkva spominje Svetu Hedvigu i Svetu Margaretu Mariju Alakok, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Mitropolit suroški Antonije oštro je opomenuo vernike koji su zbog odeće udaljili ženu sa detetom iz hrama i upozorio na posledice jedne naizgled bezazlene primedbe.
Apostol Pavle pominje silu koja zadržava pojavu bezakonika, ali ne otkriva jasno o kome je reč. Dok su je jedni tumači povezivali s Rimskim carstvom, drugi su u njoj prepoznali nešto sasvim drugačije.