U prisustvu sveštenika i generalnog direktora Ću Guodžua prerezan je slavski kolač i obavljen obred kod spomenika logorašima Borskog rudnika u krugu “Jame”, palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Drugom svetskom ratu, saopštio je Ziđin Koper.
Slavski kolač je presekao protonamesnik Darjan Komnenović, a dosadašnji kolačar i rudarski nadzornik Milvoje Janošević predao je ovu “dužnost” kolegi rudaru Nemanji Radoičiću. Protonamesnik borske crkve Sveti Đorđe istakao je da su na leđima rudara temelji grada.
- Da nema vas, ne bi bilo ni rudnika ni nas. Ničega ne bi bilo. Vi čvrsto držite ovaj grad i temelj ste svima nama, od deteta do starog čoveka. Neka vas Gospod Bog čuva i neka vam podari svako dobro, a Sveti Prokopije neka vas štiti u sve dane života vašega - rekao je on.
Svetog Prokopija rudari smatraju svojim patronom, a slave ga i kamenoresci i bunardžije. Postoje razni običaji i verovanja u vezi sa ovim praznikom i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar.
Ipak, na taj dan odlažu se svi teški i važni poslovi. U pojedinim delovima Srbije se ovaj dan posebno praznuje radi zdravlja dece, dok se u nekim zabranjuje kupanje, izbegavaju se svađe, psovanje i kopanje. Smatra se i da je taj dan pogodan za svadbe, jer Sveti Prokopije pohodi i blagosilja mladence.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Priča o mladiću iz Jerusalima koji je svojim životom pokazao da istinska snaga dolazi iz ljubavi prema Hristu, čak i pred najtežim iskušenjima i mučeništvom.
Na dan Svetog velikomučenika Prokopija, 21. jula, vernici mu se obraćaju za zdravlje, mir u domu, sreću porodice i hrabrost pred iskušenjima, verujući da molitve pred njegovom ikonom donose utehu i snagu u svakodnevnom životu.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
U svetinji pored Dunava, gde su vekovima ćutale monaške molitve, postrig monaha Nestora označio je novo poglavlje u istoriji ovog drevnog manastirskog kompleksa.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 22. Ponedeljak po Duhovima govori o snazi koja nadilazi vreme i prostor, i o jeziku koji prenosi ljubav, radost i unutrašnju svetlost.
Pouke omiljenog patrijarha srpskog nisu bile uputstva, već životni primer – tiha istina koja nas i danas podseća da vera ne živi u propovedi, već u svakodnevnom hodu i ličnom svedočanstvu.