ZAŠTO SU NEKI SVECI U KALENDARU UPISANI CRVENIM, A NEKI CRNIM SLOVOM? Mnogi vernici misle da su jedni "veći" od drugih, ali objašnjenje je sasvim drugačije od očekivanog!
Sveštenik ističe da nema malih svetitelja.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Prepodobni Pajsije Veliki, jedan od istaknutih egipatskih podvižnika 4. veka, koga Srpska pravoslavna crkva, pored ostalih svetitelja, proslavlja 2. juna, odlikovao se retkom mudrošću i taktom. Jednom prilikom dao je primer izuzetno suptilnog i delikatnog misionarskog pristupa, u kome su se snaga hrišćanskog svedočenja i pažljiv odnos prema čoveku drugačijih uverenja spojili na prirodan način.
U žitiju se opisuje jedan starac koji je živeo strogo i vrlinski, ali je iz neznanja pao u jeres. On je priznavao Oca i Sina, ali je odbacivao božansku prrirodu Svetoga Duha. Prosti ljudi su mu verovali i prihvatali njegovo pogrešno učenje. Kada je za to saznao, Pajsije je otišao u taj kraj. Usput je ispleo nekoliko korpi i svakoj dodao po tri drške.
Kada je stigao u selo, predstavio se kao stranac i prodavac korpi i izložio svoj rad na prodaju. Ljudi su se čudili neobičnim korpama i pitali čemu služe tri drške. Pajsije im je svaki put odgovarao: „Ja sam sluga Presvete Trojice i gorim ljubavlju prema Njoj, pa sam zato svoje korpe napravio kao obrazac Svete Trojice, sa tri drške, da bih ne samo verovao srcem i ispovedao ustima, nego i svojim radom proslavljao Svetu Trojicu - Oca i Sina i Svetoga Duha. Jedna drška je po obrazu Boga Oca, druga po obrazu Boga Sina, a treća po obrazu Boga Svetoga Duha. Kao što svaka korpa ima tri drške, a ipak je jedna, tako je i u Svetoj Trojici tri Lica, a jedan Bog.“
Ova jednostavna slika delovala je na ljude, pa i na samog starca i njegove učenike, snažnije od prekora i rasprava. Počeli su da pitaju Pajsija o veri, a zatim su pažljivo saslušali njegovo učenje. Posle dugog razgovora, u kome je podvižnik mirno, strpljivo i jasno izložio ispravno učenje o Svetoj Trojici, odbacili su zabludu i pokajali se.
Zašto je ovakav misionarski pristup prepodobnog Pajsija bio tako uspešan? Zato što je bio zasnovan na ljubavi prema ljudima i iskrenoj brizi za njihovo spasenje. On ne počinje kritikom. Naprotiv, kritike uopšte nema u njegovom nastupu. Prvo budi njihovo interesovanje, zatim prirodno ulazi u razgovor, a tek potom, veoma taktično, iznosi punoću crkvenog učenja. Tako ponekad jedna korpa sa tri drške može da posvedoči veru snažnije i ubedljivije od reči izgovorenih u gnevu i prekoru.
Sveštenik ističe da nema malih svetitelja. Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika. Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 6. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima. Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Judu i Svetog Jovana Šangajskog po novom kalendaru, dok se po starom kalendaru obeležava Polaganje rize Presvete Bogorodice u crkvu Vlahernsku u Carigradu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Otona iz Bamberga, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
ZAŠTO SU NEKI SVECI U KALENDARU UPISANI CRVENIM, A NEKI CRNIM SLOVOM? Mnogi vernici misle da su jedni "veći" od drugih, ali objašnjenje je sasvim drugačije od očekivanog!
APOSTOL KOJI JE KRIO SVOJU NAJVEĆU ČAST: Danas slavimo Svetog Judu Jakovljevog
CRKVENI KALENDAR ZA JUL 2026.
VERSKI KALENDAR ZA ČETVRTAK 2. JUL
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao značaj brige o čoveku kao celovitoj ličnosti, posebno ukazavši na mesto molitve u zdravstvenim ustanovama.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Crkveno predanje pamti ga po strogom postu, brizi za narod i čudima koja se, prema žitiju, vezuju za Gortinu, Rim i Tivaidu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za sredu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su Hristove reči izazvale tako burnu reakciju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna kratka pouka velikog duhovnika i pustinjaka govori o tri misli koje lako mogu da zaokupe čoveka i zbog kojih zaboravlja da ceni ono što već ima.