"KA ANĐELIMA OČI UZDIŽE, KA LJUDIMA RUKE PRUŽA, ALI NIKO DA JOJ POMOGNE"! Šta se dešava sa dušom dva dana nakon upokojenja i ko je tih muka pošteđen!
Prema pravoslavnom predanju, duša nakon smrti samo započinje drugačiji način života.
Prema pravoslavnom predanju, duša nakon smrti samo započinje drugačiji način života.
U svojim poslednjim ispovestima ljudi nikada ne žale zbog onoga čemu su najviše težili tokom života, a to je život u blagostanju.
Verujem da svako ko iskreno čini znak krsta i izgovara te reči zaista želi takav kraj, istakao je otac Danil.
Sveštenik kaže da će u njihovim srcima ostati upamćena po rečima koje je stalno ponavljala: @Volite se i slažite se!" i "Ništa lepše od lepoga braka!"
Koliko god vera učila da duša nastavlja da živi pred licem Božjim, bol zbog odlaska najbližih ostaje dubok i težak.
Pravoslavna tradicija uči da čovek svojim delima učestvuje u večnosti.
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.
Prema pravoslavlju, smrt se ne posmatra kao konačni kraj, već kao prelazak iz ovog, prolaznog života u večnost.
Iako Crkva uči da smrt nije konačni kraj čovekovog postojanja, već prelazak iz prolaznog života u večnost, ljudi se lako ne mire sa gubitkom voljenih.
Crkva naglašava da Bog ne sudi po kalendaru, već po životu koji je čovek vodio, po veri, pokajanju i odnosu prema bližnjima.
Ma koliko čovek verovao, smrt je teška za svakoga i izaziva veliku tugu.
Sveštenik Borislav Petrić kaže da je naša dužnost da decu spremamo i učimo ih da je smrt deo života.
U osnovi hrišćanske vere je nada u Vaskrsenje - verovanje da ćemo svi vaskrsnuti i živeti večni život u Carstvu nebeskom.
Iako pravoslavlje uči da smrt vodi u večni život, mnogi ljudi je i dalje doživljavaju kao nešto strašno.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.