Patrijarh Porfirije blagoslovio je prijenmni ispit budućih sveštenika zakazan za 20. jun u 10 časova u zgradi Patrijaršije.
Sa blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, prijemni ispit za upis Bogoslovije Srpske Pravoslavne Crkve u školskoj 2024/25. godini, za kandidate iz Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, održaće se 20. juna 2024. godine sa početkom u 10 časova u zgradi Patrijaršije u Beogradu.
Tanjug / Jadranka Ilić
Patrijarh Porfirije dao je blagoslov za prijemni ispit za upis na Bogosloviju SPC u školskoj 2024/25. godini
- Pozivamo sa radošću i molitvenom podrškom sve zainteresovane kandidate da prijave za polaganje ispita dostave preko svojih parohijskih sveštenika, od kojih će dobiti sve ostale potrebne informacije - navodi se na sajtu SPC.
Beogradska Bogoslovija, koja od 1896. nosi naziv po svetitelju Svetom Savi, nosilac je tradicija pređašnje Prve Bogoslovije u Srbiji osnovane još davne 1810. Zaslugama književnika, prosvetitelja i prvog srpskog ministra prosvete Dositeja Obradovića, izdejstvovano je odobrenje za osnivanje jedne bogoslovske škole koja bi obrazovala buduće sveštenike. Na samom početku, nastava je bila organizovana pre i posle podne, a školovanje je trajalo dve godine. Prva generacija bogoslova završila je školovanje 26. maja 1812. godine, posle toga upisana je druga generacija, ali se nastava održavala neredovno i pod teškim pritiskom sve složenije situacije u Srbiji. Prvi pokušaj osnivanja klirikalne škole propao je zajedno sa Prvim srpskim ustankom, a nepovoljne crkveno-političke prilike posle Drugog srpskog ustanka uticale su na to da se na obnavljanje prosvetne ustanove u kojoj će se obrazovati budući sveštenički kadar čekati čitave 23 godine.
youtube/printscreen/Da. vid
Beogradska Bogoslovija od 1896. nosi naziv po svetitelju Svetom Savi
Posle više pokušaja, konačno dolazi do ponovnog otvaranja bogoslovske škole. U pismu od 25. jula 1836. godine, mitropolit Petar Jovanović zatražio od sveštenstva spisak mladića za Bogosloviju od 18 godina. Mitropolit je tada odredio da niko ko ne završi Bogosloviju od tada neće moći da bude rukopoložen za sveštenika.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Od zvona u Saborni hram Svetog arhangela Mihaila do jasnog stava da Liturgija, a ne politika, ostaje središte - šta je obeležilo prvih pet godina vođstva 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve i zašto se o toj poruci i danas govori.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Najviše crkveno odlikovanje Eparhije šumadijske uručeno je direktoru Instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" u znak zahvalnosti za ljubav prema sveštenstvu, monaštvu i vernom narodu.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.