Patrijarh Porfirije blagoslovio je prijenmni ispit budućih sveštenika zakazan za 20. jun u 10 časova u zgradi Patrijaršije.
Sa blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, prijemni ispit za upis Bogoslovije Srpske Pravoslavne Crkve u školskoj 2024/25. godini, za kandidate iz Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, održaće se 20. juna 2024. godine sa početkom u 10 časova u zgradi Patrijaršije u Beogradu.
Tanjug / Jadranka Ilić
Patrijarh Porfirije dao je blagoslov za prijemni ispit za upis na Bogosloviju SPC u školskoj 2024/25. godini
- Pozivamo sa radošću i molitvenom podrškom sve zainteresovane kandidate da prijave za polaganje ispita dostave preko svojih parohijskih sveštenika, od kojih će dobiti sve ostale potrebne informacije - navodi se na sajtu SPC.
Beogradska Bogoslovija, koja od 1896. nosi naziv po svetitelju Svetom Savi, nosilac je tradicija pređašnje Prve Bogoslovije u Srbiji osnovane još davne 1810. Zaslugama književnika, prosvetitelja i prvog srpskog ministra prosvete Dositeja Obradovića, izdejstvovano je odobrenje za osnivanje jedne bogoslovske škole koja bi obrazovala buduće sveštenike. Na samom početku, nastava je bila organizovana pre i posle podne, a školovanje je trajalo dve godine. Prva generacija bogoslova završila je školovanje 26. maja 1812. godine, posle toga upisana je druga generacija, ali se nastava održavala neredovno i pod teškim pritiskom sve složenije situacije u Srbiji. Prvi pokušaj osnivanja klirikalne škole propao je zajedno sa Prvim srpskim ustankom, a nepovoljne crkveno-političke prilike posle Drugog srpskog ustanka uticale su na to da se na obnavljanje prosvetne ustanove u kojoj će se obrazovati budući sveštenički kadar čekati čitave 23 godine.
youtube/printscreen/Da. vid
Beogradska Bogoslovija od 1896. nosi naziv po svetitelju Svetom Savi
Posle više pokušaja, konačno dolazi do ponovnog otvaranja bogoslovske škole. U pismu od 25. jula 1836. godine, mitropolit Petar Jovanović zatražio od sveštenstva spisak mladića za Bogosloviju od 18 godina. Mitropolit je tada odredio da niko ko ne završi Bogosloviju od tada neće moći da bude rukopoložen za sveštenika.
Tokom narednih sedam nedelja, sve do Vaskrsa, verni su pozvani na uzdržanje, molitvu, pokajanje i dobra dela, kako bi u čistoti srca i misli dočekali najveći hrišćanski praznik.
Od krompira, brašna i malo tofua dobija se toplo jelo koje se lako priprema, poštuje pravila uzdržanja i donosi prijatan ukus čak i kada je izbor namirnica sveden na minimum.
Govoreći o ženi uhvaćenoj u preljubi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava koliko je lako osuditi, a koliko teško zaviriti u sopstvenu savest – i zašto Bog ne presuđuje kao ljudi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Od zvona u Saborni hram Svetog arhangela Mihaila do jasnog stava da Liturgija, a ne politika, ostaje središte - šta je obeležilo prvih pet godina vođstva 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve i zašto se o toj poruci i danas govori.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
Dvodnevni skup posvećen Prvom vaseljenskom saboru – 1.700 godina trajnog nasleđa na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu okupio je teologe, istoričare i crkvene velikodostojnike, uz izložbu umetničkih dela i bogat program predavanja.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio je vernike da telo ne pomaže ništa, ističući snagu posta, molitve i svetih Tajni u borbi protiv zla i pripremi duše za najradosniji hrišćanski praznik.
Vernici su se sabrali u prvoj srpskoj školi u dijaspori, gde je nova direktorka uvedena u dužnost molitvom, a zajednica još jednom pokazala kako se identitet čuva znanjem, verom i zajedništvom.
U Siropusnu nedelju, pred početak Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike na praštanje, pokajanje i unutrašnje čišćenje srca, upozorivši da bez ljubavi i zajedništva nijedno pravilo nema smisla.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio je vernike da telo ne pomaže ništa, ističući snagu posta, molitve i svetih Tajni u borbi protiv zla i pripremi duše za najradosniji hrišćanski praznik.
Pouka čuvara kivota Svetog Vasilija Ostroškog slikovito pokazuje zašto selektivni post vodi duhovnom “utapanju” i podseća da vera zahteva doslednost od početka do kraja.