Patrijarh Porfirije blagoslovio je prijenmni ispit budućih sveštenika zakazan za 20. jun u 10 časova u zgradi Patrijaršije.
Sa blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, prijemni ispit za upis Bogoslovije Srpske Pravoslavne Crkve u školskoj 2024/25. godini, za kandidate iz Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, održaće se 20. juna 2024. godine sa početkom u 10 časova u zgradi Patrijaršije u Beogradu.
Tanjug / Jadranka Ilić
Patrijarh Porfirije dao je blagoslov za prijemni ispit za upis na Bogosloviju SPC u školskoj 2024/25. godini
- Pozivamo sa radošću i molitvenom podrškom sve zainteresovane kandidate da prijave za polaganje ispita dostave preko svojih parohijskih sveštenika, od kojih će dobiti sve ostale potrebne informacije - navodi se na sajtu SPC.
Beogradska Bogoslovija, koja od 1896. nosi naziv po svetitelju Svetom Savi, nosilac je tradicija pređašnje Prve Bogoslovije u Srbiji osnovane još davne 1810. Zaslugama književnika, prosvetitelja i prvog srpskog ministra prosvete Dositeja Obradovića, izdejstvovano je odobrenje za osnivanje jedne bogoslovske škole koja bi obrazovala buduće sveštenike. Na samom početku, nastava je bila organizovana pre i posle podne, a školovanje je trajalo dve godine. Prva generacija bogoslova završila je školovanje 26. maja 1812. godine, posle toga upisana je druga generacija, ali se nastava održavala neredovno i pod teškim pritiskom sve složenije situacije u Srbiji. Prvi pokušaj osnivanja klirikalne škole propao je zajedno sa Prvim srpskim ustankom, a nepovoljne crkveno-političke prilike posle Drugog srpskog ustanka uticale su na to da se na obnavljanje prosvetne ustanove u kojoj će se obrazovati budući sveštenički kadar čekati čitave 23 godine.
youtube/printscreen/Da. vid
Beogradska Bogoslovija od 1896. nosi naziv po svetitelju Svetom Savi
Posle više pokušaja, konačno dolazi do ponovnog otvaranja bogoslovske škole. U pismu od 25. jula 1836. godine, mitropolit Petar Jovanović zatražio od sveštenstva spisak mladića za Bogosloviju od 18 godina. Mitropolit je tada odredio da niko ko ne završi Bogosloviju od tada neće moći da bude rukopoložen za sveštenika.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od zvona u Saborni hram Svetog arhangela Mihaila do jasnog stava da Liturgija, a ne politika, ostaje središte - šta je obeležilo prvih pet godina vođstva 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve i zašto se o toj poruci i danas govori.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
Dvodnevni skup posvećen Prvom vaseljenskom saboru – 1.700 godina trajnog nasleđa na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu okupio je teologe, istoričare i crkvene velikodostojnike, uz izložbu umetničkih dela i bogat program predavanja.
Patrijarh ukazuje da se Vaskrsli Hristos ne prepoznaje spoljašnjim pogledom, već u ličnom susretu, evharistijskoj zajednici i delatnoj ljubavi prema bližnjem, naročito prema stradalima i vernom narodu na Kosovu i Metohiji.
Poglavar SPC doputovao u drevnu lavru, gde će s vernim narodom dočekati Vaskrs, poklonio se svetinjama i nastavlja bogosluženja u danima koji sabiraju stradanje, nadu i trajanje osmovekovne duhovne tradicije.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija, Oganj iz Jerusalima biće donet u Srbiju, a u 23 časa, na početku Vaskršnjeg jutrenja, biće upaljena prva sveća u zavetnom hramu na Vračaru.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku subotu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Džeme Galgani, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jeroshimonah Mihail (Pitkevič) iz Pskovopečerskog manastira razotkriva nevidljivu borbu u čoveku koja se ne vidi spolja, ali odlučuje da li mir postoji ili je samo privid.