Pravoslavna bogomolja u centru hrvatske prestonice, koja je pretrpela značajna oštećenja u zemljotresima 2020. godine, u Nedelju Svetih otaca Prvog vaseljenskog sabora zasijala je u svom punom sjaju kada je episkop Kirilo jerođakona Nektarija Milošević uzdignuao u čin prezvitera.
U Nedelju Svetih otaca Prvog vaseljenskog sabora, episkop buenosareski i južno-centralnoamerički Kirilo, mestobljustitelj Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, predvodio je liturgiju u ovom veličanstvenom hramu. U zajedništvu sa zagrebačkim sveštenstvom, uz dirigentsku palicu gđe Olene Ciglenjak koja je vodila hor Saborne crkve, vernici su ispunili prostor molitvama i radošću.
Posebnu svečanost ovom događaju dalo je rukopolaganje jerođakona Nektarija Miloševića, klirika Eparhije buenosareske i južno-centralnoameričke, u svešteni čin prezvitera. Ovaj značajan trenutak nije bio samo duhovna svečanost, već i simbol obnove i kontinuiteta crkvenog života u Zagrebu.
Podsetimo, obnova Hrama Preobraženja Gospodnjeg trajala je gotovo godinu dana, a okončana je vraćanjem kupole teške pet tona, koja je bila teško oštećena u zemljotresima 2020. godine. Kada je ovaj kompleksni poduhvat uspešno okončan, vrato je hramu njegov prepoznatljivi izgled.
SPC / Mitropolija zagrebačko-ljubljanska
Jerođakon Nektarije Milošević rukopoložen je u svešteni čin prezvitera
Čin rukopoloženja predstavlja nastavak duhovne revitalizacije ovog svetog mesta, koje je kroz istoriju bilo svedokom mnogih važnih trenutaka za pravoslavne vernike u Hrvatskoj. Obnovljena Saborna crkva ne samo da je arhitektonski biser Zagreba, već i središte duhovnog života koje nastavlja da ispisuje stranice svoje bogate istorije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru vladika Dositej je na praznik Svetog vladike Nikolaja rukopoložio dugogodišnjeg đakona i pojca Željka Jovanovića u sveštenički čin.
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija poglavar SPC govorio o slabosti čoveka, snazi poverenja i putu koji ostaje otvoren za svakoga, dok je rukopoloženje novog đakona dalo događaju posebnu težinu i simboliku novog početka.
Na Krstopoklonu nedelju vikarni episkop novobrdski služio je svetu liturgiju u manastiru Rakovici, a poseban trenutak bogosluženja bilo je rukopoloženje.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u besedi u hramu Svetog Georgija poručio da se istinska pobeda ne meri moći, već vernošću Hristovom pozivu i zajednicom koja prevazilazi pravila ovog sveta.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru vladika Dositej je na praznik Svetog vladike Nikolaja rukopoložio dugogodišnjeg đakona i pojca Željka Jovanovića u sveštenički čin.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.