Posle arhijerejske liturgije, mitropolit žički Justin je u nadahnutoj besedi vernicima pružio uvide u hrabrost i poruku Svetog Stefana o praštanju i ljubavi.
U blagoslovenoj atmosferi Manastira Žiča, gde paraklis posvećen Svetom arhiđakonu Stefanu svedoči o njegovom duhovnom značaju, proslavljen je praznik Prenosa moštiju ovog velikog mučenika. Mitropolit žički Justin služio je arhijerejsku liturgiju s dubokom pobožnošću, osvetljavajući prisutne svojom duhovnom snagom i mudrošću.
SPC/Eparhija žička
Vladika žički Justin sa sveštenstvom i monaštvom
Nakon čitanja Jevanđelja, mitropolit Justin je održao besedu koja je osvetlila značaj Svetog arhiđakona Stefana u Crkvi.
- Sveti arhiđakon Stefan bio je među prvima koji su služili u Crkvi, ne samo kao đakon, već kao hrabri svedok istine. Njegova služba, usmerena na tešenje naroda, trajala je sve do mučeničke smrti, kada je poslednji put izgovorio reč pouke - rekao je vladika Justin.
SPC/Eparhija žička
Vernici u hramu Manastira Žiča
Mitropolit je dalje naglasio da je Sveti Stefan, izlažući stari zakon, predočio Novi zakon kao ispunjenje staroga. - Poglavari narodni, zaraženi svetootačkim predrasudama, nisu mogli da prihvate spasonosnu reč. Tako je ovaj svetitelj, predajući dušu Gospodu, ostavio neizbrisivu pouku o praštanju neprijateljima i ljubavi prema onima koji nas progone - poručio je mitropolit.
Ova beseda u Manastiru Žiča duhovno je osvežila sabrane i obogatila njihov život, pružajući im dublje razumevanje poruke Svetog arhiđakona Stefana.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Kritike na račun mitropolita žičkog sve su oštrije – u novom saopštenju se navodi da njegova samovoljna odluka ugrožava duhovnu misiju manastira, uz podsećanje na slične postupke vladike u prošlosti.
U snažnoj besedi u kragujevačkom naselju Aerodrom, mitropolit šumadijski poručio je da se trpljenjem spasavaju duše i da mir pripada onome koji ume da ćuti i prašta.
Ministar je u ime Vlade Srbije posetio Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice i najavio nastavak podrške obnovi i ukrašavanju najznačajnije pravoslavne svetinje u ovom delu Bosne i Hercegovine.
Vatrogasci brzo reagovali i sprečili širenje vatre, dok uprava Hrama Hristovog Vaskrsenja ističe da nema povređenih; preliminarni uzrok požara najverovatnije kvar na električnim instalacijama.
Episkopa Silvestra iz Ugande dočekao je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, a njegov boravak u srpskim zemljama kroz liturgije, duhovne tribine i svedočanstva pokazuje kako pravoslavlje spaja ljude sa dva kontinenta u istom Duhu i veri.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.