Ova svetinja, čuvar duhovne baštine oblasti Starog Vlaha, zasijala je u punom sjaju, okupljajući vernike iz svih krajeva na svetoj liturgiji i molitvenom ophodu. Sa slavskim darovima i kolačem, manastir je postao simbol obnove vere, istorije i ljubavi.
Pod nebeskim svodom, između stenovitih obala Uvca, Manastir Svetih Joakima i Ane, u narodu poznatiji kao Janja, proslavio je svoju slavu, okupljajući verni narod u molitvi i ljubavi. Ovaj drevni manastir, čuvar vekovnog duhovnog nasleđa oblasti Starog Vlaha, u selu Rutoši pored Nove Varoši, otvorio je svoja vrata i srca svima koji su došli da uznesu molitve Pravednim roditeljima Presvete Bogorodice.
Foto: Religija
Porta Manastira Janja
U manastiru, koji vekovima bdi nad obalama Uvca, služena je sveta liturgija, kojom je načalstvovao protojerej-stavrofor Slobodan Milošević, uz sasluženje oca Milana Stojiljkovića. Nakon svečane zaamvone molitve, usledio je molitveni ophod oko hrama, trokruno u znaku Svetog Trojstva, da bi potom bili osveštani slavski darovi i prelomljen slavski kolač.
Manastir Janja, kao čuvar duhovnog nasleđa Starog Vlaha, nosi u sebi bogatstvo istorijskih i kulturnih slojeva. Iako malo poznato o samom vremenu njegovog nastanka i ktitorima, predanje ga smešta u 15. vek, dok su zapisi iz 1671. godine u manastiru Žitomislić prvi put zabeležili postojanje svetinje na obalama reke Uvac. U narodnim pesmama još iz vremena Nemanjića, crkva Janja bila je poznata kao "crkva u Vlahu Starome," što svedoči o njenom značaju za srpski narod kroz vekove.
TV Prva printscreen
Igumanija Justina
Dugotrajni period zapustelosti manastira prekinut je arheološkim istraživanjima započetim 1993. godine, kada su otkriveni ostaci stare crkve ispod Janjine stene. Pronađeni su dragoceni artefakti – mermerna časna trpeza, delovi svećnjaka i polijeleja, kao i fragmenti fresaka, koji su svedočili o nekadašnjoj slavi ovog svetog mesta.
Obnova manastira započeta je 2008. godine, uz blagoslov episkopa mileševskog Filareta, a krstovi manastirskog hrama podignuti su i osveštani na Bogojavljenje 2011. godine. Ikonostas i polijelej delo su poznatog ikonopisca Ivana Kovalčika Mileševca, koji je svojim talentom vratio duhovnu raskoš unutrašnjosti hrama. Veliki deo radova izveden je zahvaljujući predanom radu igumanije Justine i pomoći vernog naroda iz okolnih sela.
Wikipedia
Manastir Janja
Dan kada je manastir Janja, nakon gotovo četiri veka, zasijao u svom prvobitnom sjaju bio je 22. jul 2012. godine, kada je crkva konačno osvećena. Od tada, ovaj manastir postaje mesto gde se vera i ljubav ponovo isprepliću, okupljajući ljude iz svih krajeva u molitvi i zajedništvu.
Foto: Religija
Domaćin ovogodišje manastirske slave bila je Miroslava Stanić
Proslava manastirske slave Svetih Joakima i Ane bila je ispunjena duhovnim veseljem i bratoljubljem. Nastojateljica manastira, igumanija Justina, sa zahvalnošću je dočekala domaćine ovogodišnje slave, Miroslavu Stanić i njenu porodicu, koji su sa ljubavlju pripremili slavsku trpezu. Posle liturgije, saborovanje je nastavljeno uz zajedničku trpezu ljubavi, gde su se svi prisutni radovali u slavu Boga i u čast Pravednih roditelja Presvete Bogorodice, Svetih Joakima i Ane.
Uz pobožne razgovore i pesmu, duh manastira Janja ponovo je ispunio srca prisutnih vernika, podsećajući sve na neprolaznu snagu vere, koja obnavlja, čuva i iznova okuplja svoj narod.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Na prostoru bogatom istorijom i obeleženim stradanjem, osveštan je Skit Svetih Joakima i Ane, koji će postati ženski manastir, oživljavajući zaboravljene korene duhovnosti.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.