Pod nebeskim svodom, između stenovitih obala Uvca, Manastir Svetih Joakima i Ane , u narodu poznatiji kao Janja, proslavio je svoju slavu, okupljajući verni narod u molitvi i ljubavi. Ovaj drevni manastir, čuvar vekovnog duhovnog nasleđa oblasti Starog Vlaha, u selu Rutoši pored Nove Varoši, otvorio je svoja vrata i srca svima koji su došli da uznesu molitve Pravednim roditeljima Presvete Bogorodice.
Foto: Religija
Porta Manastira Janja
U manastiru, koji vekovima bdi nad obalama Uvca, služena je sveta liturgija, kojom je načalstvovao protojerej-stavrofor Slobodan Milošević, uz sasluženje oca Milana Stojiljkovića. Nakon svečane zaamvone molitve, usledio je molitveni ophod oko hrama, trokruno u znaku Svetog Trojstva, da bi potom bili osveštani slavski darovi i prelomljen slavski kolač.
Manastir Janja, kao čuvar duhovnog nasleđa Starog Vlaha, nosi u sebi bogatstvo istorijskih i kulturnih slojeva. Iako malo poznato o samom vremenu njegovog nastanka i ktitorima, predanje ga smešta u 15. vek, dok su zapisi iz 1671. godine u manastiru Žitomislić prvi put zabeležili postojanje svetinje na obalama reke Uvac. U narodnim pesmama još iz vremena Nemanjića, crkva Janja bila je poznata kao "crkva u Vlahu Starome," što svedoči o njenom značaju za srpski narod kroz vekove.
TV Prva printscreen
Igumanija Justina
Dugotrajni period zapustelosti manastira prekinut je arheološkim istraživanjima započetim 1993. godine, kada su otkriveni ostaci stare crkve ispod Janjine stene. Pronađeni su dragoceni artefakti – mermerna časna trpeza, delovi svećnjaka i polijeleja, kao i fragmenti fresaka, koji su svedočili o nekadašnjoj slavi ovog svetog mesta.
Obnova manastira započeta je 2008. godine, uz blagoslov episkopa mileševskog Filareta, a krstovi manastirskog hrama podignuti su i osveštani na Bogojavljenje 2011. godine. Ikonostas i polijelej delo su poznatog ikonopisca Ivana Kovalčika Mileševca, koji je svojim talentom vratio duhovnu raskoš unutrašnjosti hrama. Veliki deo radova izveden je zahvaljujući predanom radu igumanije Justine i pomoći vernog naroda iz okolnih sela.
Wikipedia
Manastir Janja
Dan kada je manastir Janja, nakon gotovo četiri veka, zasijao u svom prvobitnom sjaju bio je 22. jul 2012. godine, kada je crkva konačno osvećena. Od tada, ovaj manastir postaje mesto gde se vera i ljubav ponovo isprepliću, okupljajući ljude iz svih krajeva u molitvi i zajedništvu.
Foto: Religija
Domaćin ovogodišje manastirske slave bila je Miroslava Stanić
Proslava manastirske slave Svetih Joakima i Ane bila je ispunjena duhovnim veseljem i bratoljubljem. Nastojateljica manastira, igumanija Justina, sa zahvalnošću je dočekala domaćine ovogodišnje slave, Miroslavu Stanić i njenu porodicu, koji su sa ljubavlju pripremili slavsku trpezu. Posle liturgije, saborovanje je nastavljeno uz zajedničku trpezu ljubavi, gde su se svi prisutni radovali u slavu Boga i u čast Pravednih roditelja Presvete Bogorodice , Svetih Joakima i Ane.
Uz pobožne razgovore i pesmu, duh manastira Janja ponovo je ispunio srca prisutnih vernika, podsećajući sve na neprolaznu snagu vere, koja obnavlja, čuva i iznova okuplja svoj narod.
VIDEO
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Posle hirotonije novog episkopa Pajsija u Hramu Svetog Save, mitropolit crnogorsko-primorski je u nadahnutoj besedi govorio o neprolaznoj snazi Crkve i ulozi episkopa, podsećajući vernike na važnost zajedništva, vere i dela koja prožimaju živote svih nas.
Na praznik Svetih Joakima i Ane, u prisustvu brojnih arhijereja, sveštenstva i vernika, obavljen je svečani čin hirotonije arhimandrita Pajsija za episkopa dioklijskog, vikara Mitropolije crnogorsko-primorske.
Na Malu Gospojinu poglavar SPC, nakon bogosluženja u kojem su mu sasluživali brojni arhijereji, besedio je o čudima i značaju Presvete Bogorodice.
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Ova crkvena odredba naglašava značaj moralne discipline i odgovornosti među episkopima, prezviterima, đakonima i monasima, uz podsećanje na očuvanje duhovnog integriteta u svakodnevnom životu. Ponašanje sveštenika u javnosti odražava ugled crkve i postavlja primer vernicima.
Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Tokom dramatičnih događaja u Tverskoj oblasti, koja se nalazi u centralnom delu Rusije između Moskve i Sankt Peterburga, svetiinje su pretrpele ozbiljna oštećenja. Lokalno stanovništvo je evakuisano, suočeno sa tugom i strahom, ali i s nadom u bolje sutra.