Na prostoru bogatom istorijom i obeleženim stradanjem, osveštan je Skit Svetih Joakima i Ane, koji će postati ženski manastir, oživljavajući zaboravljene korene duhovnosti.
Nedavno je osveštan Skit Svetih Joakima i Ane u Čelebićima, na teritoriji Opštine Foča, koji nosi veliku duhovnu i istorijsku težinu. Na praznik posvećen Svetim Joakimu i Ani, ova monaška kelija, koja bi trebalo da preraste u prvi manastir na teritoriji ove opštine, proslavila je svoju slavu. Osveštanje skita predstavlja ispunjenje jednog duhovnog sna koji je vekovima bio nedostižan za ovaj kraj, ali sada, kroz blagoslov i molitvu, dobija svoje mesto u srcima vernog naroda.
Duhovni život na ovom prostoru, bogat mučeničkom istorijom i svetim predanjem, dobio je novo poglavlje dolaskom monahinje Minodore (Ružić), koja je rodom iz Čelebića. Vratila se na ove svete prostore uz blagoslov mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, da oživi monašku tradiciju i pripremi put za formiranje ženskog manastira.
- U Čelebićima se osniva prvi manastir na teritoriji opštine Foča, čime ovaj kraj postaje duhovni centar. Ove godine, brat i ja smo bili kumovi slave monaške ćelije posvećene Svetim Joakimu i Ani. Posebnu čast Čelebićima je ukazao brat Vitomir Todović, koji je doneo u crkvu kopiju Miroslavljevog jevanđelja iz 12. veka, najstarijeg srpskog ćiriličnog pisanog spomenika - rekao je Ognjen Bodiroga, dok njegov brat Dušan za „Religiju“ svedoči o istorijskoj važnosti ovog trenutka.
- Skit u Čelebićima osveštan je 4. jula ove godine. To je monaška kelija posvećena Svetim Joakimu i Ani, koja bi trebalo da preraste u ženski manastir.
Ovaj skit se nalazi u blizini Crkve Uspenja Presvete Bogorodice, koja ima svoju posebnu priču. Temelji crkve osveštani su pre Drugog svetskog rata, kada je u Čelebićima služio paroh Sveti Momčilo Grgurić. On je kasnije mučenički postradao od komunista, a kanonizovan je pre 20 godina. Ova crkva, kao i budući manastir, podsećaju na masovno stradanje Srba iz Čelebića tokom Prvog svetskog rata, kada su mnogi mučenički postradali u austrougarskim koncentracionim logorima.
Foto: Privatna arhiva/Dušan Bodiroga
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Čelebićima
- Hram Uspenja Presvete Bogorodice napravljen je kao spomen-crkva za mučenički postradalih sto Srba iz Čelebića u Prvom svetskom ratu - dodaje Bodiroga.
Obnova monaškog života u ovom kraju nije samo duhovna uteha, već i podsećanje na prošlost koja je bogata verom i stradanjem. Iako su manastiri koji su nekada postojali na ovim prostorima uništeni dolaskom Osmanlija, pisani tragovi i narodno predanje svedoče o njihovom postojanju.
- Imamo dokaz o njihovom postojanju u pisanim dokumentima u arhivu, a nešto je sačuvano i u narodnom predanju - kaže Bodiroga, naglašavajući važnost očuvanja ovih svetih spomenika.
Skit Svetih Joakima i Ane postaje simbol vaskrsenja duhovnog života u Foči, a njegova uloga kao ženskog manastira dodaće novu dimenziju ovom mestu, gde će molitva i monaški mir ispuniti svaki kutak. Ovaj skit neće biti samo svetionik vere, već i mesto sećanja na mučenike i svetitelje koji su svojim žrtvama utrli put budućim pokolenjima.
Elena Mazlu, koja ima skoro pola miliona pratilaca, donela je odluku da svoj život posveti veri i duhovnom miru, izazvavši burne reakcije na društvenim mrežama.
Nastojateljica manastira Ćelije deli dirljivu priču o veri koja je pobedila smrtnu prognozu. Njena majka, kojoj su lekari zbog opake bolesti predvideli kratak vek, došla je u manastir, gde je poživela još mnogo godina, a kasnije se i zamonašila.
Od uspešnog sportiste i porodičnog čoveka koji je prevazišao teške životne izazove, do monaha koji bogosluži i poje na aramejskom, a kroz duhovnu muziku nadahnjuje i donosi utehu vernicima širom sveta.
Svečana liturgija u Hramu Presvete Bogorodice, koju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, donela je molitvenu radost i ukazala na značaj obnove ove svetinje.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Godinama je živela u patnji, mučena pokajanjem i tugom, ali kada je ponovo kročila u manastir, pred njom se ukazala Bogorodica i učinila nešto što će zauvek ostati urezano u njenom srcu.
Ova svetinja, čuvar duhovne baštine oblasti Starog Vlaha, zasijala je u punom sjaju, okupljajući vernike iz svih krajeva na svetoj liturgiji i molitvenom ophodu. Sa slavskim darovima i kolačem, manastir je postao simbol obnove vere, istorije i ljubavi.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Reči starca Josifa Isihaste bez ulepšavanja otkrivaju zašto se blagodat ne daje onima koji odustaju na prvoj prepreci i kako se prava snaga vere proverava upravo u danima teskobe i unutrašnjih lomova.