Na prostoru bogatom istorijom i obeleženim stradanjem, osveštan je Skit Svetih Joakima i Ane, koji će postati ženski manastir, oživljavajući zaboravljene korene duhovnosti.
Nedavno je osveštan Skit Svetih Joakima i Ane u Čelebićima, na teritoriji Opštine Foča, koji nosi veliku duhovnu i istorijsku težinu. Na praznik posvećen Svetim Joakimu i Ani, ova monaška kelija, koja bi trebalo da preraste u prvi manastir na teritoriji ove opštine, proslavila je svoju slavu. Osveštanje skita predstavlja ispunjenje jednog duhovnog sna koji je vekovima bio nedostižan za ovaj kraj, ali sada, kroz blagoslov i molitvu, dobija svoje mesto u srcima vernog naroda.
Duhovni život na ovom prostoru, bogat mučeničkom istorijom i svetim predanjem, dobio je novo poglavlje dolaskom monahinje Minodore (Ružić), koja je rodom iz Čelebića. Vratila se na ove svete prostore uz blagoslov mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, da oživi monašku tradiciju i pripremi put za formiranje ženskog manastira.
- U Čelebićima se osniva prvi manastir na teritoriji opštine Foča, čime ovaj kraj postaje duhovni centar. Ove godine, brat i ja smo bili kumovi slave monaške ćelije posvećene Svetim Joakimu i Ani. Posebnu čast Čelebićima je ukazao brat Vitomir Todović, koji je doneo u crkvu kopiju Miroslavljevog jevanđelja iz 12. veka, najstarijeg srpskog ćiriličnog pisanog spomenika - rekao je Ognjen Bodiroga, dok njegov brat Dušan za „Religiju“ svedoči o istorijskoj važnosti ovog trenutka.
- Skit u Čelebićima osveštan je 4. jula ove godine. To je monaška kelija posvećena Svetim Joakimu i Ani, koja bi trebalo da preraste u ženski manastir.
Ovaj skit se nalazi u blizini Crkve Uspenja Presvete Bogorodice, koja ima svoju posebnu priču. Temelji crkve osveštani su pre Drugog svetskog rata, kada je u Čelebićima služio paroh Sveti Momčilo Grgurić. On je kasnije mučenički postradao od komunista, a kanonizovan je pre 20 godina. Ova crkva, kao i budući manastir, podsećaju na masovno stradanje Srba iz Čelebića tokom Prvog svetskog rata, kada su mnogi mučenički postradali u austrougarskim koncentracionim logorima.
Foto: Privatna arhiva/Dušan Bodiroga
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Čelebićima
- Hram Uspenja Presvete Bogorodice napravljen je kao spomen-crkva za mučenički postradalih sto Srba iz Čelebića u Prvom svetskom ratu - dodaje Bodiroga.
Obnova monaškog života u ovom kraju nije samo duhovna uteha, već i podsećanje na prošlost koja je bogata verom i stradanjem. Iako su manastiri koji su nekada postojali na ovim prostorima uništeni dolaskom Osmanlija, pisani tragovi i narodno predanje svedoče o njihovom postojanju.
- Imamo dokaz o njihovom postojanju u pisanim dokumentima u arhivu, a nešto je sačuvano i u narodnom predanju - kaže Bodiroga, naglašavajući važnost očuvanja ovih svetih spomenika.
Skit Svetih Joakima i Ane postaje simbol vaskrsenja duhovnog života u Foči, a njegova uloga kao ženskog manastira dodaće novu dimenziju ovom mestu, gde će molitva i monaški mir ispuniti svaki kutak. Ovaj skit neće biti samo svetionik vere, već i mesto sećanja na mučenike i svetitelje koji su svojim žrtvama utrli put budućim pokolenjima.
Elena Mazlu, koja ima skoro pola miliona pratilaca, donela je odluku da svoj život posveti veri i duhovnom miru, izazvavši burne reakcije na društvenim mrežama.
Nastojateljica manastira Ćelije deli dirljivu priču o veri koja je pobedila smrtnu prognozu. Njena majka, kojoj su lekari zbog opake bolesti predvideli kratak vek, došla je u manastir, gde je poživela još mnogo godina, a kasnije se i zamonašila.
Od uspešnog sportiste i porodičnog čoveka koji je prevazišao teške životne izazove, do monaha koji bogosluži i poje na aramejskom, a kroz duhovnu muziku nadahnjuje i donosi utehu vernicima širom sveta.
Svečana liturgija u Hramu Presvete Bogorodice, koju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, donela je molitvenu radost i ukazala na značaj obnove ove svetinje.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Ako je Bog postao čovek i ako je materija u Hristu postala sredstvo spasenja, onda poštovanje sveštenih predmeta nije povratak paganskoj magiji, već svedočanstvo vere u osvećenje tvari, kaže otac Aleksandar.
U besedi o deci Božjoj Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na unutrašnje svedočanstvo koje, po hrišćanskom učenju, dolazi od Duha Svetoga i otkriva čoveku njegov identitet i pripadnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu i po starom i Svetog Lukilijana i sa njim postradale po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Karla Lvangenskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Godinama je živela u patnji, mučena pokajanjem i tugom, ali kada je ponovo kročila u manastir, pred njom se ukazala Bogorodica i učinila nešto što će zauvek ostati urezano u njenom srcu.
Ova svetinja, čuvar duhovne baštine oblasti Starog Vlaha, zasijala je u punom sjaju, okupljajući vernike iz svih krajeva na svetoj liturgiji i molitvenom ophodu. Sa slavskim darovima i kolačem, manastir je postao simbol obnove vere, istorije i ljubavi.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
U unutrašnjosti monumentalnog hrasta lužnjaka nalazi se mali hram posvećen Svetoj Trojici, koji lokalni vernici čuvaju kao najveću svetinju, dok se oko njega i danas prepliću predanja.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.