Na prostoru bogatom istorijom i obeleženim stradanjem, osveštan je Skit Svetih Joakima i Ane, koji će postati ženski manastir, oživljavajući zaboravljene korene duhovnosti.
Nedavno je osveštan Skit Svetih Joakima i Ane u Čelebićima, na teritoriji Opštine Foča, koji nosi veliku duhovnu i istorijsku težinu. Na praznik posvećen Svetim Joakimu i Ani, ova monaška kelija, koja bi trebalo da preraste u prvi manastir na teritoriji ove opštine, proslavila je svoju slavu. Osveštanje skita predstavlja ispunjenje jednog duhovnog sna koji je vekovima bio nedostižan za ovaj kraj, ali sada, kroz blagoslov i molitvu, dobija svoje mesto u srcima vernog naroda.
Duhovni život na ovom prostoru, bogat mučeničkom istorijom i svetim predanjem, dobio je novo poglavlje dolaskom monahinje Minodore (Ružić), koja je rodom iz Čelebića. Vratila se na ove svete prostore uz blagoslov mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, da oživi monašku tradiciju i pripremi put za formiranje ženskog manastira.
- U Čelebićima se osniva prvi manastir na teritoriji opštine Foča, čime ovaj kraj postaje duhovni centar. Ove godine, brat i ja smo bili kumovi slave monaške ćelije posvećene Svetim Joakimu i Ani. Posebnu čast Čelebićima je ukazao brat Vitomir Todović, koji je doneo u crkvu kopiju Miroslavljevog jevanđelja iz 12. veka, najstarijeg srpskog ćiriličnog pisanog spomenika - rekao je Ognjen Bodiroga, dok njegov brat Dušan za „Religiju“ svedoči o istorijskoj važnosti ovog trenutka.
- Skit u Čelebićima osveštan je 4. jula ove godine. To je monaška kelija posvećena Svetim Joakimu i Ani, koja bi trebalo da preraste u ženski manastir.
Ovaj skit se nalazi u blizini Crkve Uspenja Presvete Bogorodice, koja ima svoju posebnu priču. Temelji crkve osveštani su pre Drugog svetskog rata, kada je u Čelebićima služio paroh Sveti Momčilo Grgurić. On je kasnije mučenički postradao od komunista, a kanonizovan je pre 20 godina. Ova crkva, kao i budući manastir, podsećaju na masovno stradanje Srba iz Čelebića tokom Prvog svetskog rata, kada su mnogi mučenički postradali u austrougarskim koncentracionim logorima.
Foto: Privatna arhiva/Dušan Bodiroga
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Čelebićima
- Hram Uspenja Presvete Bogorodice napravljen je kao spomen-crkva za mučenički postradalih sto Srba iz Čelebića u Prvom svetskom ratu - dodaje Bodiroga.
Obnova monaškog života u ovom kraju nije samo duhovna uteha, već i podsećanje na prošlost koja je bogata verom i stradanjem. Iako su manastiri koji su nekada postojali na ovim prostorima uništeni dolaskom Osmanlija, pisani tragovi i narodno predanje svedoče o njihovom postojanju.
- Imamo dokaz o njihovom postojanju u pisanim dokumentima u arhivu, a nešto je sačuvano i u narodnom predanju - kaže Bodiroga, naglašavajući važnost očuvanja ovih svetih spomenika.
Skit Svetih Joakima i Ane postaje simbol vaskrsenja duhovnog života u Foči, a njegova uloga kao ženskog manastira dodaće novu dimenziju ovom mestu, gde će molitva i monaški mir ispuniti svaki kutak. Ovaj skit neće biti samo svetionik vere, već i mesto sećanja na mučenike i svetitelje koji su svojim žrtvama utrli put budućim pokolenjima.
Elena Mazlu, koja ima skoro pola miliona pratilaca, donela je odluku da svoj život posveti veri i duhovnom miru, izazvavši burne reakcije na društvenim mrežama.
Nastojateljica manastira Ćelije deli dirljivu priču o veri koja je pobedila smrtnu prognozu. Njena majka, kojoj su lekari zbog opake bolesti predvideli kratak vek, došla je u manastir, gde je poživela još mnogo godina, a kasnije se i zamonašila.
Od uspešnog sportiste i porodičnog čoveka koji je prevazišao teške životne izazove, do monaha koji bogosluži i poje na aramejskom, a kroz duhovnu muziku nadahnjuje i donosi utehu vernicima širom sveta.
Svečana liturgija u Hramu Presvete Bogorodice, koju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, donela je molitvenu radost i ukazala na značaj obnove ove svetinje.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Čudo u Vlahernskom hramu postalo je temelj jedne od najmoćnijih ikona — simbola zastupništva Majke Božje, anđela i svetih, koji i danas uliva veru i nadu hrišćanima širom sveta.
U vremenu kada sve manje slušamo, a prečesto zaboravljamo na poštovanje, arhimandrit Stefan podseća: pazite kako govorite majci – jer reč upućena majci, ide pravo Bogu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Godinama je živela u patnji, mučena pokajanjem i tugom, ali kada je ponovo kročila u manastir, pred njom se ukazala Bogorodica i učinila nešto što će zauvek ostati urezano u njenom srcu.
Ova svetinja, čuvar duhovne baštine oblasti Starog Vlaha, zasijala je u punom sjaju, okupljajući vernike iz svih krajeva na svetoj liturgiji i molitvenom ophodu. Sa slavskim darovima i kolačem, manastir je postao simbol obnove vere, istorije i ljubavi.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Nesvakidašnji freskopis Vladimira Skerlića, koji je spojio pravoslavnu tradiciju sa motivima afričkog podneblja, izazvao je talas komentara i oduševljenja među vernicima i na društvenim mrežama.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Natpisi "4. korpus" i "1981", ispisani na zidu uz sedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Generalni konzulat Srbije i kulturne institucije, izazvali su talas zabrinutosti i pozive da se počinioci što pre pronađu.