Na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, manastir je bio ispunjen molitvama i radošću dok je mati Antonina preuzela duhovno vođstvo svetinje.
Manastir Sokolica, uzvišen na severu Kosova i Metohije, ove godine je u duhu molitve i duhovne radosti proslavio svoju hramovnu slavu, Pokrov Presvete Bogorodice. Na taj veliki praznik, svetoj Liturgiji prisustvovao je veliki broj vernika okupljenih pod svodovima manastirske crkve, posvećene upravo ovom svetom prazniku, koji simbolizuje nebeski omofor Presvete Bogorodice nad celim vernim narodom. Liturgiju je služio mitropolit raško-prizrenski Teodosije, uz sasluženje sveštenstva, dok su vernici iz različitih krajeva sa pobožnošću učestvovali u molitvi i pesmi.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Pre liturgije, vladika Teodosije proizveo je mati Antoninu u igumaniju Sokolice
Posebna radost ovog dana bilo je proizvođenje mati Antonine, nastojateljice Manastira Sokolica, u čin igumanije. U trenutku kada je mitropolit Teodosije izgovorio molitvu nad njom i položio igumanski krst, osnažujući je za novo duhovno vođstvo, u srcima prisutnih odjeknula je poruka da Gospod neprestano brine o svojoj svetinji i onima koji mu služe s ljubavlju i verom.
Vladika je tom prilikom uputio mati Antonini reči blagoslova, poželevši joj mudrost, snagu i strpljenje u njenom svetom zadatku, da kao pastir duhovno vodi svoje sestre i sve one koji dolaze u ovu svetinju, tražeći duhovni mir i utehu.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
U svojoj nadahnutoj besedi, mitropolit Teodosije podsetio je okupljene na veliki značaj praznika Pokrova Presvete Bogorodice, rekavši:
- Ovaj dan nas podseća na čudesno javljanje Presvete Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni, kada je svojim svetim pokrovom ogrnula verni narod, moleći svog Sina za mir i spasenje svih nas. Danas, više nego ikad, potreban nam je taj nebeski pokrov, jer svet u kojem živimo obiluje nemirima i iskušenjima. Kao što je tada zakrilila narod, tako i danas Presveta Bogorodica stoji kao zaštitnica svih nas, moleći Gospoda za našu sigurnost, ljubav i veru. Pokrov Presvete Bogorodice nije samo sećanje, već trajna stvarnost za sve koji sa ljubavlju i verom traže Njenu zaštitu.
Sestrinstvo Manastira Sokolica ostaje svedok mnogih čuda i isceljenja koja su se dešavala pod blagoslovom Presvete Bogorodice. Kako je mitropolit naglasio, svetinja je poput sveće koja osvetljava put svakom verniku, pozivajući sve da se sa ljubavlju i smirenjem okreću Bogu i molitvi.
Proslava Pokrova Presvete Bogorodice u Manastiru Sokolica bila je ispunjena duhovnim mirom, ljubavlju i molitvom, a postavljanje nove igumanije donelo je novu snagu ovoj svetinji, čuvajući je kao svetionik vere i nade na severu Kosova i Metohije.
Pred polazak, srpskog sportistu i njegove prijatelje ispratio je blagoslov vladike topličkog Petra iz Saborne crkve u Beogradu, dok ih je na Kosovu i Metohiji dočekao vladika raško-prizrenski Teodosije.
Vernici su se sabrali povodom proslave Velike Gospojine, gde je mitropolit raško-prizrenskog u besedi naglasio važnost vere i predanja volji Božjoj, posebno u teškim vremenima na Kosmetu.
Zbog značaja koji ima u srpskoj istoriji i duhovnosti, o ovom svetom mestu se mnogo zna, ali postoje i pojedinosti koje su manje poznate široj javnosti, a jednako su značajne za istoriju manastira i srpsko duhovno nasleđe.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve oštro je osudio bogohulni čin na drevnom arheološkom nalazištu u Ulpijani i pozvao na molitvu za srpski narod koji trpi nepravdu.
Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na Kosovu i Metohiji, u Ukrajini i Moldaviji pokrenuti su koordinisani pokušaji razbijanja crkvenog jedinstva, upozoravaju sveštenici i istoričari. Meta su pravoslavni Sloveni, a cilj je potkopavanje njihove vere, identiteta i svetinja.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom