Na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, manastir je bio ispunjen molitvama i radošću dok je mati Antonina preuzela duhovno vođstvo svetinje.
Manastir Sokolica, uzvišen na severu Kosova i Metohije, ove godine je u duhu molitve i duhovne radosti proslavio svoju hramovnu slavu, Pokrov Presvete Bogorodice. Na taj veliki praznik, svetoj Liturgiji prisustvovao je veliki broj vernika okupljenih pod svodovima manastirske crkve, posvećene upravo ovom svetom prazniku, koji simbolizuje nebeski omofor Presvete Bogorodice nad celim vernim narodom. Liturgiju je služio mitropolit raško-prizrenski Teodosije, uz sasluženje sveštenstva, dok su vernici iz različitih krajeva sa pobožnošću učestvovali u molitvi i pesmi.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Pre liturgije, vladika Teodosije proizveo je mati Antoninu u igumaniju Sokolice
Posebna radost ovog dana bilo je proizvođenje mati Antonine, nastojateljice Manastira Sokolica, u čin igumanije. U trenutku kada je mitropolit Teodosije izgovorio molitvu nad njom i položio igumanski krst, osnažujući je za novo duhovno vođstvo, u srcima prisutnih odjeknula je poruka da Gospod neprestano brine o svojoj svetinji i onima koji mu služe s ljubavlju i verom.
Vladika je tom prilikom uputio mati Antonini reči blagoslova, poželevši joj mudrost, snagu i strpljenje u njenom svetom zadatku, da kao pastir duhovno vodi svoje sestre i sve one koji dolaze u ovu svetinju, tražeći duhovni mir i utehu.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
U svojoj nadahnutoj besedi, mitropolit Teodosije podsetio je okupljene na veliki značaj praznika Pokrova Presvete Bogorodice, rekavši:
- Ovaj dan nas podseća na čudesno javljanje Presvete Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni, kada je svojim svetim pokrovom ogrnula verni narod, moleći svog Sina za mir i spasenje svih nas. Danas, više nego ikad, potreban nam je taj nebeski pokrov, jer svet u kojem živimo obiluje nemirima i iskušenjima. Kao što je tada zakrilila narod, tako i danas Presveta Bogorodica stoji kao zaštitnica svih nas, moleći Gospoda za našu sigurnost, ljubav i veru. Pokrov Presvete Bogorodice nije samo sećanje, već trajna stvarnost za sve koji sa ljubavlju i verom traže Njenu zaštitu.
Sestrinstvo Manastira Sokolica ostaje svedok mnogih čuda i isceljenja koja su se dešavala pod blagoslovom Presvete Bogorodice. Kako je mitropolit naglasio, svetinja je poput sveće koja osvetljava put svakom verniku, pozivajući sve da se sa ljubavlju i smirenjem okreću Bogu i molitvi.
Proslava Pokrova Presvete Bogorodice u Manastiru Sokolica bila je ispunjena duhovnim mirom, ljubavlju i molitvom, a postavljanje nove igumanije donelo je novu snagu ovoj svetinji, čuvajući je kao svetionik vere i nade na severu Kosova i Metohije.
Pred polazak, srpskog sportistu i njegove prijatelje ispratio je blagoslov vladike topličkog Petra iz Saborne crkve u Beogradu, dok ih je na Kosovu i Metohiji dočekao vladika raško-prizrenski Teodosije.
Vernici su se sabrali povodom proslave Velike Gospojine, gde je mitropolit raško-prizrenskog u besedi naglasio važnost vere i predanja volji Božjoj, posebno u teškim vremenima na Kosmetu.
Zbog značaja koji ima u srpskoj istoriji i duhovnosti, o ovom svetom mestu se mnogo zna, ali postoje i pojedinosti koje su manje poznate široj javnosti, a jednako su značajne za istoriju manastira i srpsko duhovno nasleđe.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve oštro je osudio bogohulni čin na drevnom arheološkom nalazištu u Ulpijani i pozvao na molitvu za srpski narod koji trpi nepravdu.
Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.