SPC DANAS DOBILA NOVOG VLADIKU: Patrijarh Porfirije svečano hirotonisao episkopa kostajničkog Serafima
Svečana ceremonija u Hramu Svetog Save ispunila srca vernika radošću. Novi arhijerej SPC donosi sa sobom bogato iskustvo i duhovnu snagu.
U beogradskom naselju Vračar, bogosluženju su mogli da prisustvuju i gluvonemi, budući da je na znakovni jezik preveden program, te je na taj način poruka stigla do svakog vernika.
Patrijarh Porfirije je služio 10. novembra 2024. godine liturgiju u hramu Svetog Save na Vračaru.
Liturgija je bila prevođena na znakovni jezik za prisutne vernike sa oštećenjima sluha i govora iz Gradske organizacije gluvih Beograda.
- Ljubav kao suština, kao esencija onoga što mi jesmo i što čitav svet jeste, potvrđuje da imamo stvaralački poriv u sebi, graditeljski poriv u sebi, sklonost ka kreativnosti, ka izgrađivanju i unapređivanju svega, naročito sebe i odnosa sa onima na koje smo upućeni. Ljubav potvrđuje i pokazuje da mi imamo glad za trajanjem i to ne trajanjem koje je ograničeno vremenom i prostorom, nego trajanjem koje probija i kida granice vremena i prostora.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Patrijarh Porfirije je istakao da u sebi imamo dubinsku potrebu za večnim trajanjem, a to je ništa drugo nego večni život.
- Večni život u zajednici u zagrljaju sa onima, ne samo do kojih nam je stalo, nego koje istinski volimo i koji znače smisao našega života – besedio je patrijarh Porfirije i naglasio:
– Hristos je izvor smisla, On je ljubav po sebi i zato je on izvor ljubavi. Otuda sve ovo što imamo kao svet oko sebe i svet u sebi, isključivo i samo ako se priključi na život, na izvor života, na Hrista, dobija silu života, silu ne samo trajanja kao bitisanja i egzistencije, nego silu života kao iskustvo i realnost ljubavi i zajednice, iskustvo zagrljaja sa Hristom kroz koje grlimo jedni druge i grlimo čitav svet. U tom zagrljaju u kojem On postoji kao večni Bog, postojimo i mi u njemu i sa njim. Tu, naravno, ključna karika koja nas vezuje za Hrista jeste naša vera, vera koja je bez dela mrtva, vera koja se pretvara u ljubav, vera koja je potpuno predavanje i poverenje u Isusa Hrista, Sina Božjeg i našeg Spasitelja.
Patrijarhu Porfiriju su sasluživali preosvećena gospoda vikarni episkopi: remezijanski Stefan, toplički Petar, jenopoljski Nikon i moravički Tihon, sveštenstvo i đakonstvo uz molitveno učešće mnogobrojnog vernog naroda.
Svečana ceremonija u Hramu Svetog Save ispunila srca vernika radošću. Novi arhijerej SPC donosi sa sobom bogato iskustvo i duhovnu snagu.
O važnosti bolosluženja i odlasku u hram, pričao je i ranije patrijarh Porfirije navodeći da jedinstvo sa Bogom predstavlja smisao života svakog pojedinca.
Na praznik kada se molitveno sećamo Svetog apostola Luke, u crkvi na Košutnjaku koja mu je posvećena, poglavar Srpske pravoslavne crkve podstakao je vernike da, poput svetitelja, grade svoj život na veri i ljubavi, te naglasio da jedino kroz razumevanje i praštanje možemo proširiti svoja srca.
Poglavar SPC služio je liturgiju u Sabornom hramu u Zaječaru, koji obeležava 190 godina postojanja, a okupljenim vernicima uputio nadahnutu poruku o ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Govoreći o prvom arhiepiskopu srpskom kao mirotvorcu i duhovnom orijentiru, poglavar SPC podsetio je da se mir ne stvara dekretima, već u čoveku, i da se vera ne čuva u rečima, nego u životu.
Praznik Krštenja Hristovog u hramu Svetog Save protekao je u znaku snažne poruke poglavara Srpske pravoslavne crkve o veri koja ne beži od sveta, već ga preobražava.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
Predsednik Srbije uručenjem najvišeg državnog priznanja naglasio doprinos arhijereja očuvanju hrišćanske tradicije, umetnosti i kulturnog identiteta, dok je mitropolit bački istakao skromnost i značaj Crkve u životu naroda.
Uz sasluženje episkopa mohačkog Damaskina, liturgiju je služio mitropolit bački Irinej, koji je u besedi istakao životne poruke svetih Simeona i Ane i podsetio vernike na moć molitve, ljubavi i posvećenja Bogu.
Sa liturgijskog sabranja na Sretenje u Podgorici upućena je jasna poruka o odgovornosti, pokajanju i delima koja ostaju zapisana, ne pred ljudima, već pred Bogom, kao priprema za post koji traži više od forme i navike.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
U besedi za ponedeljak siropusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da oni ispunjeni Svetim Duhom postaju nepogrešivi glasnici Božjih tajni, čija skrušenost rađa moć i unutrašnji mir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Bogoprimca i Svetu prorokinju Anu po starom i Svetog Pamfila po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Julija I, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U trenucima tuge i nepravde, reči svetogorskog starca otkrivaju kako molitva za druge preobražava i dušu i život