VELIKI JUBILEJ RUSKE SVETINJE U BEOGRADU: Patrijarh Porfirije uz sasluživanje visokodostojanstvenika Srpske i Ruske crkve osveštao freske Svetotrojičkog hrama
Sto godina duhovne veze Srba i Rusa u obeleženo je hramu Svete Trojice na Tašmajdanu velikim sabranjem koje je uz molitvu slavilo veru, ljubav i jedinstva dva bratska naroda.
U srcu srpske prestonice, na Tašmajdanu, svečano je obeleženo sto godina postojanja hrama Svete Trojice Ruske pravoslavne crkve. Ova svetinja, Podvorje Moskovske patrijaršije u Beogradu, svedok je istorijskih prekretnica i duboke duhovne veze ruskog i srpskog naroda.
Foto: SPC
Liturgija povodom obeležavanja 100 godina postojanja Ruske crkve u Beogradu
Svečanu arhijerejsku liturgiju služio je patrijarh srpski Porfirije, uz sasluživanje visokih predstavnika Ruske i Srpske pravoslavne crkve, među kojima su bili mitropolit volokolamski Antonije, predsednik Odeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, episkop remezijanski Stefan i mnogi drugi ugledni duhovnici. Liturgiji su prisustvovali i visoki zvaničnici iz Srbije i Rusije, među kojima su bili ministar dr Nenad Popović i akademik Nikolaj Muhin.
Foto: SPC
Protojerej Vitalij Tarasjev, starešina Hrama Svete Trojice, Podvorja Moskovske patrijaršije u Baogradu
Tokom službe, patrijarh Porfirije osveštao je obnovljeni ikonostas hrama, a u besedi koja je usledila, uputio snažnu poruku o suštini života, tajni smrti i pobedi života:
- Sve u našem životu može biti, ali samo je jedno izvesno – odlazak iz ovog sveta. Ipak, tajna smrti nije prirodna našem biću, jer smo stvoreni za život, za večnost. U Hristu nalazimo odgovore i pobedu nad smrću, jer On je Život koji nam se daruje. Vera je naš ključ za učešće u toj pobedi, ali je neophodno da živimo po Njegovoj reči, po Jevanđelju. Sve je u našim rukama, jer Gospod je već učinio sve za nas.
Foto: SPC
Patrijarh srpski Porfirije
Patrijarh je podsetio na silu vere kroz primer Jairove kćeri i krvotočive žene, koji svedoče da je Božija blagodat dostupna svima koji u veri i smirenju traže Spasitelja.
Ruski hram na Tašmajdanu, podignut 1924. godine, postao je duhovni dom brojnim ruskim izbeglicama koje su našle utočište u Srbiji nakon Oktobarske revolucije. Danas, on ostaje simbol bratske ljubavi dva naroda, kao i prostora u kojem su kultura, istorija i vera spojeni u jedinstveni sklad.
Obnovljeni ikonostas svedoči o neprestanom staranju o hramu kao mestu molitve i susreta, ne samo pravoslavnih vernika već i svih ljudi dobre volje.
Foto: SPC
Mitropolit volokolamski Antonije, predsednik Odeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije
Jubilej hrama Svete Trojice nije samo obeležavanje jednog veka postojanja. To je svedočanstvo snage vere, upornosti i zajedništva koje prevazilazi granice vremena i prostora. U duhu besede patrijarha Porfirija, ovaj dan nas podseća da je večnost u zajednici sa Bogom cilj ka kojem svi stremimo.
- Slaveći Jednog u Trojici Boga, proslavljamo i ljubav koja nas objedinjuje i vodi u život večni. Neka i ovaj jubilej bude poziv na tu ljubav i na zajedničko uzrastanje u veri - poručio je patrijarh Porfirije.
Hram Svete Trojice i dalje ostaje mesto gde se nebo i zemlja spajaju, svedočeći da su ljubav i vera najmoćnije veze koje povezuju narode i duše u Carstvu Božjem.
Proslavljeni ruski umetnik je poslao poruku pravoslavnom narodu, nakon što je u beogradskom Narodnom pozorištu dobio orden Svetog Save od patrijarha Porfirija.
U dubokoj povezanosti pravoslavne vere i bratske ljubavi, poglavar Ruske pravoslavne crkve uputio je iskreno saučešće srpskom narodu, moleći se za večni mir nastradalih i utehu onima koji tuguju.
Potomak ruskih izbeglica i istaknuti stručnjak za rusku književnost i jezik napustio nas je, ostavljajući neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. Njegov doprinos prosveti, pedagoški rad i decenije služenja crkvenom životu zauvek će ostati deo našeg sećanja.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.