Treće veče programa „Sećanje na Vladiku Atanasiju“ u Trebinju bilo je posvećeno njegovom bogoslovlju, ljubavi prema Rusiji i proročkom duhu.
Treće, završno, veče programa „Sećanje na Vladiku Atanasija“ održano je sinoć u pozorišnoj sali Kulturnog centra u Trebinju.
Sa sinoćnjim učesnicima, mitropolitom tverskim i kašinskim - Amvrosijem, episkopom buenosajreskim i južno-centralnoameričkim - Kirilom i jeromonahom Ignjatijem Šestakovim, razgovor na temu „Hleb bogoslovlja“ vodio je protojerej Ostoja Knežević, koji je najpre pozdravio prisutne arhijereje, monaštvo i sabrani narod, a zatim, opisujući vladikin trud oko izučavanja ruskog jezika, oslikao njegovu ljubav prema Rusiji i ruskom bogoslovlju.
O vladici Atanasiju najpre je govorio mitropolit Amvrosije, prisetivši se prvog susreta, iznenađenja spoljašnjim vidom i još većeg iznenađenja dubinom i širinom poznavanja bogoslovske misli, za koju su i studenti bogoslovlja trebali pripremu da bi sa razumevanjem saslušali predavanje.
Opisivanje svog doživljaja vladike Atanasija, vladika Kirilo otpočeo je prikazom detinje duše vladike Atanasija, što se ogleda i u načinu na koji se vladika suočio sa saznanjem šta su Rusi, koji su ga sretali na bogosluženju, najviše želeli saznati o njemu.
Sećajući se na razgovore sa Vladikom Atanasijem, otac Ignjatije iskoristio je priliku da naglasi da je vladika bio prvi koji je među Ruse doneo Jevanđelje srpskog stradanja, kroz koje je prosejavao proročki duh, što je kod onih koji su ga upoznali izrodilo lik starca, proroka i svetitelja.
Na kraju ovogodišnjeg programa, rečima zahvalnosti, obratio se domaćin mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski gospodin Dimitrije, a poslednji ton, kao i na početku svake večeri, bio je zvuk reči Vladike Atanasija, koje je video-sadržajem oživio jeromonah Teofil, nastojatelj manastira Duži.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Njegov duhovni preporod počinje u britanskoj prestonici Londonu, gde je, kao mlad student, otkrio pravoslavlje. Međutim, ono što mu je promenilo život nije bila samo religija već i duboka duhovna povezanost koju je osetio kada je prvi put kročio na tlo Svete gore.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.