Treće veče programa „Sećanje na Vladiku Atanasiju“ u Trebinju bilo je posvećeno njegovom bogoslovlju, ljubavi prema Rusiji i proročkom duhu.
Treće, završno, veče programa „Sećanje na Vladiku Atanasija“ održano je sinoć u pozorišnoj sali Kulturnog centra u Trebinju.
Sa sinoćnjim učesnicima, mitropolitom tverskim i kašinskim - Amvrosijem, episkopom buenosajreskim i južno-centralnoameričkim - Kirilom i jeromonahom Ignjatijem Šestakovim, razgovor na temu „Hleb bogoslovlja“ vodio je protojerej Ostoja Knežević, koji je najpre pozdravio prisutne arhijereje, monaštvo i sabrani narod, a zatim, opisujući vladikin trud oko izučavanja ruskog jezika, oslikao njegovu ljubav prema Rusiji i ruskom bogoslovlju.
O vladici Atanasiju najpre je govorio mitropolit Amvrosije, prisetivši se prvog susreta, iznenađenja spoljašnjim vidom i još većeg iznenađenja dubinom i širinom poznavanja bogoslovske misli, za koju su i studenti bogoslovlja trebali pripremu da bi sa razumevanjem saslušali predavanje.
Opisivanje svog doživljaja vladike Atanasija, vladika Kirilo otpočeo je prikazom detinje duše vladike Atanasija, što se ogleda i u načinu na koji se vladika suočio sa saznanjem šta su Rusi, koji su ga sretali na bogosluženju, najviše želeli saznati o njemu.
Sećajući se na razgovore sa Vladikom Atanasijem, otac Ignjatije iskoristio je priliku da naglasi da je vladika bio prvi koji je među Ruse doneo Jevanđelje srpskog stradanja, kroz koje je prosejavao proročki duh, što je kod onih koji su ga upoznali izrodilo lik starca, proroka i svetitelja.
Na kraju ovogodišnjeg programa, rečima zahvalnosti, obratio se domaćin mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski gospodin Dimitrije, a poslednji ton, kao i na početku svake večeri, bio je zvuk reči Vladike Atanasija, koje je video-sadržajem oživio jeromonah Teofil, nastojatelj manastira Duži.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Njegov duhovni preporod počinje u britanskoj prestonici Londonu, gde je, kao mlad student, otkrio pravoslavlje. Međutim, ono što mu je promenilo život nije bila samo religija već i duboka duhovna povezanost koju je osetio kada je prvi put kročio na tlo Svete gore.
Na II vaseljenskom saboru, upravo je ovaj svetac kao svog naslednika postavio Grigorija Bogoslova na carigradskom patrijarškom prestolu, zađakonio je Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta.
Svetu arhijerejsku liturgiju na praznik Silaska Svetog Duha na apostole – Pedesetnicu u crkvi Svete Trojice na Rumiji sa sveštenstvom i vernim narodom služiće episkop dioklijski Pajsije sa početkom u 5 časova ujutro.
Nedaleko od Kosovske Kamenice, sabrali su se vernici iz raznih krajeva okupili na praznik Svetih cara Konstantina i carice Jelene. Pod vođstvom mitropolita Teodosija, osveštane su nove crkvene prostorije, a liturgija je odisala jedinstvom, verom i nadom u opstanak Srba na svetoj kosovskoj zemlji.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
Nedaleko od Kosovske Kamenice, sabrali su se vernici iz raznih krajeva okupili na praznik Svetih cara Konstantina i carice Jelene. Pod vođstvom mitropolita Teodosija, osveštane su nove crkvene prostorije, a liturgija je odisala jedinstvom, verom i nadom u opstanak Srba na svetoj kosovskoj zemlji.
U drevnom hramu Bogorodice Ljeviške, uz molitve, suze i pesmu, obeležen je završetak školovanja desete generacije obnovljene prizrenske Bogoslovije — simbola postojanosti, vere i nade u srcu Metohije.
Razgovor u Patrijaršijskom dvoru otkrio ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u očuvanju identiteta i unapređenju međunarodnih odnosa kroz dijalog, sinergiju sa državom i negovanje duhovnih vrednosti među Srbima u dijaspori.
U selu Džurovo, pod brdima Prijepolja, gde vekovima odjekuje molitva, verni narod se okupio oko mitropolita Atanasija da bi proslavio hramovnu slavu crkve Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja – svedočeći snagu predanja, zajedništva i neugasive pravoslavne vere.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.