Ako želite da započnete proces izlečenja od svih bolesti, prvo idite do najbliže crkve i stavite sveću na ikonu na koju vam oči same “padnu”
Život nam ponekad tako udesi puteve, da nam niko do sam Gospod Bog ne može pomoći. Kada osobu savlada iznenadna bolest, tada se posebno moli Bogu za pomoć i saznaje koliko je zdravlje važno, ali i kolika je moć molitve.
Ako želite da započnete proces izlečenja od svih bolesti, prvo idite do najbliže crkve i stavite sveću na ikonu na koju vam oči same “padnu”. Na taj način Gospod nam daje do znanja gde da započnemo naše izlečenje ostoje vrlo jake ikone i sveci koji pomažu bolesnim ljudima da se oporave brže i ozdrave.
Nemanja Pančić
Nd ikonom se izgovara molitva
Stoga vam predlažemo da ikone tih svetaca uvek držite u svojoj kući, a one će vam pomoći da ojačate i fizički i psihički.
Ikona Majke Božije
Ljudi kažu da ova ikona leči od mnogih bolesti, a veruje se da ju je prvi ikonopisao sam sveti Luka i da ona zbog toga ima veliku moć isceljenja ljudi. Ikona prikazuje Majku Božju i Isusa Hrista, gde se jasno vidi kako ga ona voli i brine se za njega, kao što voli i brine se za sve one ljude koji joj se obrate za pomoć.
Ikona Svetom Vasiliju Ostroškom
Čovek iz naroda, čovek koji brine za narod. To je Sveti Vasilije Ostroški. Svetac koji hodi među ljudima. Ikona Svetog Vasilija Ostroškog treba da se nađe u svakom domu, jer se smatra da ovaj svetac čuva porodicu i kuću od požara, zla i bolesti.
Ikona Presvete Bogorodice Trojeručice
Zašto se za ovu ikonu kaže da je “trojeručica”? Ako bolje pogledate, videćete da su na njoj prikazane tri ruke, odakle se smatra da ova ikona ublažava bolove u rukama.
Ikona Svete Petke
Istina je da sve ikone imaju moć izlečenja, jer iz ljudske duše “izbacuju” zlo i mržnju, ostavljajući dobrotu i blagostanje. Ako je osoba negativna, ako iz njega izbija ljutnja, čak ni sve ikone na svetu mu neće pomoći da ozdravi, oprosti, zaleči se…
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Nikolu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Bonifatija. Katolici su u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnom džuma-namazu i svakodnevnim verskim obavezama.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Živimo u vreme kada su strah i anksioznost naša svakodnevnica i kada nam je duša bombardovana sa svih strana mračnim informacijama. Teško je sačuvati mir kada svakodnevno vodimo razne bitke od ličnih do svetskih. Spasenje je u mirovanju i molitvi. Treba ostati sam sa sobom i ćutati dok nam telo i duša ulaze u smiraj.
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.
Pouka podvižnice sa Krita otkriva kako usrdno prizivanje Presvete Bogorodice i jednostavna molitva mogu obuzdati strah, osnažiti srce i čuvati čoveka ceo dan.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.