Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U manastiru Ostrog sveti čin krštenja se obavlja baš svakoga dana u godini. Jedini uslov je da roditelji povedu kuma ili da ga pronađu među posetiocima.
U ovoj svetinji je normalno da ljudi odaberu kumstvo sa nekim od posetioca, a da ga pre nisu ni poznavali. I dok se neki ljudi na taj način spoje i izgrade velika prijateljstva, dešavalo se da se pojedinci više nikada ne vide. Međutim, jedna Ljubica nije htela to da dozvoli, te je potražila svoje kumove preko Fejsbuka u aprilu 2020, pokazavši da da se empatija među ljudima, ipak, nije izgubila.
shutterstock.com
Krštenje deteta
Naime, ona je posetila Ostrog 2019. godine u povratku sa letovanja u Crnoj Gori, želeći da voj svetinji krsti unuka, a onda je i ona sama bila kuma jednoj devojčici Sofiji iz Niša.
- U Crkvi Svetog Stanka pod Ostrogom, bila sam kuma na krštenju devojčici Sofiji iz Niša 15. avgusta 2019. godine, Bila je sa mamom i bakom. Kad smo se rastajale ukucala sam broj telefona Sofijine mame u svoj telefon i verovatno nisam memorisala, jer smo svi žurili. Tako sam izgubila svaki kontakt sa njima. Molim vas, ako ih neko poznaje, neka mi pomogne da ih nađem - napisala je tada na društvenoj mreži, u nadi da će što pronaći Sofiju i njenu porodicu.
Do poznanstva je došlo na neobičan način, te se na kraju dogodilo i duplo krštenje.
Inače, mnogi poznati su krstili decu u manastiru Ostrog. Između ostalih i najbolji teniser na svetu Novak Đoković, u nadi da će njegove naslednike Sveti Vasilije Ostroški čuvati od svakog zla, piše Republika.
Takođe, nedavno kada se slavio praznik posvećen ovom velikom čudotvorcu i pevačica Marija Šerifović je krstila svog sina.
commons.wikimedia.org
Sveti Vasilije
Jedno od glavnih pravila kada se posećuje manastir Ostrog i obavlja krštenje je da svaki vernik treba da pristupa čistog srca u molitvi, u nadi i veri u moć Svetog Vasilija Ostroškog. U manastiru se ljudi mole za zdravlje, svoje bližnje, porodicu, a posećuju ga i pripadnici drugih vera. Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao.
Inače, krštenje je za svaku porodicu veliki događaj.
Da bi sve proteklo u savršenom redu, dobro je da roditelji znaju čega bi trebalo da se pridržavaju.
Period od Božića do Krstovdana je vreme kada treba izbegavati krštenje jer je tad iščekivano krštenje Isusa Hrista, i označeno je kao kritično vreme. Takođe, vodi se računa da se krštenje ne obavlja tokom posta i subotom, koji važi za dan posvećen mrtvima.
Krštenje može da se obavi u hramovima, manastirima i crkvama gde ima krstionica, a može i u domu roditelja, ako je neophodno. Može da se izvrši bilo kog dana, u svako doba dana i noći, ukoliko postoji potreba za tim. Ali, ne bi trebalo za vreme posta i subotom, jer je subota dan za mrtve.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Muškarac iz Londona izgubio život tokom verskog obreda u Birmingemu, dok se pastorka suočava sa optužbom i otvaraju pitanja o bezbednosti i odgovornosti.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.