Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U manastiru Ostrog sveti čin krštenja se obavlja baš svakoga dana u godini. Jedini uslov je da roditelji povedu kuma ili da ga pronađu među posetiocima.
U ovoj svetinji je normalno da ljudi odaberu kumstvo sa nekim od posetioca, a da ga pre nisu ni poznavali. I dok se neki ljudi na taj način spoje i izgrade velika prijateljstva, dešavalo se da se pojedinci više nikada ne vide. Međutim, jedna Ljubica nije htela to da dozvoli, te je potražila svoje kumove preko Fejsbuka u aprilu 2020, pokazavši da da se empatija među ljudima, ipak, nije izgubila.
shutterstock.com
Krštenje deteta
Naime, ona je posetila Ostrog 2019. godine u povratku sa letovanja u Crnoj Gori, želeći da voj svetinji krsti unuka, a onda je i ona sama bila kuma jednoj devojčici Sofiji iz Niša.
- U Crkvi Svetog Stanka pod Ostrogom, bila sam kuma na krštenju devojčici Sofiji iz Niša 15. avgusta 2019. godine, Bila je sa mamom i bakom. Kad smo se rastajale ukucala sam broj telefona Sofijine mame u svoj telefon i verovatno nisam memorisala, jer smo svi žurili. Tako sam izgubila svaki kontakt sa njima. Molim vas, ako ih neko poznaje, neka mi pomogne da ih nađem - napisala je tada na društvenoj mreži, u nadi da će što pronaći Sofiju i njenu porodicu.
Do poznanstva je došlo na neobičan način, te se na kraju dogodilo i duplo krštenje.
Inače, mnogi poznati su krstili decu u manastiru Ostrog. Između ostalih i najbolji teniser na svetu Novak Đoković, u nadi da će njegove naslednike Sveti Vasilije Ostroški čuvati od svakog zla, piše Republika.
Takođe, nedavno kada se slavio praznik posvećen ovom velikom čudotvorcu i pevačica Marija Šerifović je krstila svog sina.
commons.wikimedia.org
Sveti Vasilije
Jedno od glavnih pravila kada se posećuje manastir Ostrog i obavlja krštenje je da svaki vernik treba da pristupa čistog srca u molitvi, u nadi i veri u moć Svetog Vasilija Ostroškog. U manastiru se ljudi mole za zdravlje, svoje bližnje, porodicu, a posećuju ga i pripadnici drugih vera. Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao.
Inače, krštenje je za svaku porodicu veliki događaj.
Da bi sve proteklo u savršenom redu, dobro je da roditelji znaju čega bi trebalo da se pridržavaju.
Period od Božića do Krstovdana je vreme kada treba izbegavati krštenje jer je tad iščekivano krštenje Isusa Hrista, i označeno je kao kritično vreme. Takođe, vodi se računa da se krštenje ne obavlja tokom posta i subotom, koji važi za dan posvećen mrtvima.
Krštenje može da se obavi u hramovima, manastirima i crkvama gde ima krstionica, a može i u domu roditelja, ako je neophodno. Može da se izvrši bilo kog dana, u svako doba dana i noći, ukoliko postoji potreba za tim. Ali, ne bi trebalo za vreme posta i subotom, jer je subota dan za mrtve.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Pored odabira odeće za bebu i kume ili kuma, podjednako je važno i biranje imena za dete, što bi trebalo biti pažljivo promišljeno, uzimajući u obzir tradiciju i značaj imena, kako bi bilo u skladu sa hrišćanskim vrednostima i istorijom.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.