Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U manastiru Ostrog sveti čin krštenja se obavlja baš svakoga dana u godini. Jedini uslov je da roditelji povedu kuma ili da ga pronađu među posetiocima.
U ovoj svetinji je normalno da ljudi odaberu kumstvo sa nekim od posetioca, a da ga pre nisu ni poznavali. I dok se neki ljudi na taj način spoje i izgrade velika prijateljstva, dešavalo se da se pojedinci više nikada ne vide. Međutim, jedna Ljubica nije htela to da dozvoli, te je potražila svoje kumove preko Fejsbuka u aprilu 2020, pokazavši da da se empatija među ljudima, ipak, nije izgubila.
shutterstock.com
Krštenje deteta
Naime, ona je posetila Ostrog 2019. godine u povratku sa letovanja u Crnoj Gori, želeći da voj svetinji krsti unuka, a onda je i ona sama bila kuma jednoj devojčici Sofiji iz Niša.
- U Crkvi Svetog Stanka pod Ostrogom, bila sam kuma na krštenju devojčici Sofiji iz Niša 15. avgusta 2019. godine, Bila je sa mamom i bakom. Kad smo se rastajale ukucala sam broj telefona Sofijine mame u svoj telefon i verovatno nisam memorisala, jer smo svi žurili. Tako sam izgubila svaki kontakt sa njima. Molim vas, ako ih neko poznaje, neka mi pomogne da ih nađem - napisala je tada na društvenoj mreži, u nadi da će što pronaći Sofiju i njenu porodicu.
Do poznanstva je došlo na neobičan način, te se na kraju dogodilo i duplo krštenje.
Inače, mnogi poznati su krstili decu u manastiru Ostrog. Između ostalih i najbolji teniser na svetu Novak Đoković, u nadi da će njegove naslednike Sveti Vasilije Ostroški čuvati od svakog zla, piše Republika.
Takođe, nedavno kada se slavio praznik posvećen ovom velikom čudotvorcu i pevačica Marija Šerifović je krstila svog sina.
commons.wikimedia.org
Sveti Vasilije
Jedno od glavnih pravila kada se posećuje manastir Ostrog i obavlja krštenje je da svaki vernik treba da pristupa čistog srca u molitvi, u nadi i veri u moć Svetog Vasilija Ostroškog. U manastiru se ljudi mole za zdravlje, svoje bližnje, porodicu, a posećuju ga i pripadnici drugih vera. Ljudi se često pitaju "ko ne sme da uđe u manastir Ostrog", ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao.
Inače, krštenje je za svaku porodicu veliki događaj.
Da bi sve proteklo u savršenom redu, dobro je da roditelji znaju čega bi trebalo da se pridržavaju.
Period od Božića do Krstovdana je vreme kada treba izbegavati krštenje jer je tad iščekivano krštenje Isusa Hrista, i označeno je kao kritično vreme. Takođe, vodi se računa da se krštenje ne obavlja tokom posta i subotom, koji važi za dan posvećen mrtvima.
Krštenje može da se obavi u hramovima, manastirima i crkvama gde ima krstionica, a može i u domu roditelja, ako je neophodno. Može da se izvrši bilo kog dana, u svako doba dana i noći, ukoliko postoji potreba za tim. Ali, ne bi trebalo za vreme posta i subotom, jer je subota dan za mrtve.
Muškarac u braku ima veliku odgovornost, jer je pozvan da bude oslonac, ali ne gospodar, da prednjači u dobru, a ne u sili, i da svojim ponašanjem čuva mir u porodici.
Od blagoslova patrijarha Pavla do molitve pred svakim mečem - otkrivamo kako pravoslavlje daje snagu, smirenost i unutrašnji kompas jednom od najvećih sportista sveta.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Tokom krštenja beogradskog studenta 1980. godine, na njegovoj glavi se, pred svedocima i objektivom, pojavio neobičan znak - događaj koji se i danas pamti kao jedno od najupečatljivijih svedočenja sa Svete gore
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Svetac je u jednoj svojoj kratkoj pouci objasnio zašto nije svaki savet vredan poverenja i kako promišljeno biranje društva i reči može postati temelj unutrašnjeg mira.