U blizini Ljubovije, u srcu netaknute prirode, nalazi se svetinja posvećen Saboru Svetih 12 apostola, podignuta 1693. godine, porušena u 19. veku, koju su tadašnji hrabri meštani iz pepela obnovili, gradeći je bez ijednog eksara.
U tišini azbukovačkog kraja, u selu Donja Orovica kod Ljubovije, nalazi se dragoceni biser srpske duhovnosti - jedinstvena crkva brvnara posvećena Saboru svetih 12 apostola. Ovaj svetionik pravoslavlja, smešten u prirodnom zagrljaju, svedoči o istrajnosti i vernosti našeg naroda kroz vekove.
Podignuta daleke 1693. godine, crkva je proživela sudbinu svog naroda, bila je potpuno uništena tokom Prvog srpskog ustanka 1813. godine. Ipak, u teškim vremenima, iz pepela su je obnovili tadašnji hrabri i verni meštani azbukovačkog kraja, za svega tri meseca, bez ijednog eksara, spajajući daske na žljebove. Svojim rukama, bez moderne tehnologije, podarili su nam neprocenjivo arhitektonsko i duhovno blago.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
Zbog značaja koji ima u srpskoj istoriji i duhovnosti, o ovom svetom mestu se mnogo zna, ali postoje i pojedinosti koje su manje poznate široj javnosti, a jednako su značajne za istoriju manastira i srpsko duhovno nasleđe.
Freska Arhanđela Gavrila u hramu u Arilju svedoči o neprolaznoj lepoti i veri, a vekovima nadahnjuje verne i umetnike. Njegova prisutnost večito ostaje simbol svetosti i Božije milosti, duboko ukorenjene u duhovnom nasleđu srpskog naroda.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve oštro je osudio bogohulni čin na drevnom arheološkom nalazištu u Ulpijani i pozvao na molitvu za srpski narod koji trpi nepravdu.
U ovoj ikoni, koja se u pravoslavnom kalendaru obeležava 17. septembra, spojene su starozavetne vizije i božanske intervencije koje vekovima inspirišu pravoslavnih vernika. Njen simbolički značaj oblikovao je spasenje od požara i očuvao mir u vremenima nevolje.
Inicijativa za zajedničko praznovanje najvažnijeg hrišćanskog praznika između pravoslavnih i rimokatolika otvorio je raspravu o očuvanju vekovne tradicije. Dok Carigradska patrijaršija vidi priliku za približavanje, ostale pomesne pravoslavne crkve upozoravaju na moguće narušavanje duhovnog identiteta.