U blizini Ljubovije, u srcu netaknute prirode, nalazi se svetinja posvećen Saboru Svetih 12 apostola, podignuta 1693. godine, porušena u 19. veku, koju su tadašnji hrabri meštani iz pepela obnovili, gradeći je bez ijednog eksara.
U tišini azbukovačkog kraja, u selu Donja Orovica kod Ljubovije, nalazi se dragoceni biser srpske duhovnosti - jedinstvena crkva brvnara posvećena Saboru svetih 12 apostola. Ovaj svetionik pravoslavlja, smešten u prirodnom zagrljaju, svedoči o istrajnosti i vernosti našeg naroda kroz vekove.
Podignuta daleke 1693. godine, crkva je proživela sudbinu svog naroda, bila je potpuno uništena tokom Prvog srpskog ustanka 1813. godine. Ipak, u teškim vremenima, iz pepela su je obnovili tadašnji hrabri i verni meštani azbukovačkog kraja, za svega tri meseca, bez ijednog eksara, spajajući daske na žljebove. Svojim rukama, bez moderne tehnologije, podarili su nam neprocenjivo arhitektonsko i duhovno blago.
Rina.rs
Otac Jovan Sekulić
- Prvobitan krov brvnare je sačuvan, samo je preko šindre dodat lim. Prorezi na hramu, puškarnice, svedoče o načinu na koji su se naši preci branili od turske vojske. Najhrabriji Srbi su u hramu ostajali, braneći svojim životima veru - kaže jerej Jovan Sekulić, paroh orovički.
U crkvi se, osim bogoslužbenih knjiga iz 19. veka, čuvaju i ikone ruskog porekla neprocenjive vrednosti. Ikona Presvete Bogorodice datira iz 1857. godine, kao i ikona Isusa Hrista. Ikona Svetog Jovana Krstitelja darivana je 1891. godine, dok ikona Svetog Nikole potiče iz 1870. godine. Ove svete slike, zajedno sa starijim ikonama iz 17. i 18. veka, čuvaju se sa posebnom pažnjom i ljubavlju.
Rina.rs
Crkva Svetih 12 apostola u selu Donja Orovica kod Ljubovije
- U porti hrama nalazi se prangija koja je obaveštavala meštane o dolasku neprijateljske vojske, a kasnije i o velikim praznicima. Meštani su je kupili 1840. godine, teška je 130 oka, odnosno 170 kg. Postoji narodni običaj da momci koji je podignu, spremni su za ženidbu - dodaje jotac Jovan.
Ljubovija, sa svojih 14 crkava i četiri manastira, predstavlja pravu riznicu verskog turizma. Nezaobilazna destinacija domaćih i stranih turista je Soko Grad, tvrđava koja nikada nije osvojena borbom, već je menjala gospodare mirovnim ugovorima. Podno grada je podignut Manastir Svetog Nikole, posvećen vladiki Nikolaju Lelićkom i Žičkom, koji pruža utočište duhovnim tragaocima sa prostranom trpezarijom, muzejom i radionicom za monaštvo.
Rina.rs
Zapis na mermeru, na Crkvi Svetih 12 apostola u selu Donja Orovica kod Ljubovije
- Skriveni u prirodnim lepotama azbukovačkog kraja, manastiri i crkve u Ljuboviji oslikavaju dušu srpskog naroda koji se, uprkos teškim vremenima, izborio da sačuva svoju veru i pokolenjima ostavi u nasleđe neprocenjivo blago - ističe Jelena Tešić, direktorka Turističke organizacije opštine Ljubovija.
Ovaj dragulj pravoslavne vere, crkva brvnara u Donjoj Orovici, svedoči o nepokolebljivoj veri i duhovnoj snazi srpskog naroda, čuvajući relikvije i ikone koje pričaju priče vekovima unazad. U njenim zidinama, prožetim mirisom tamjana i sveća, odjekuje molitva koja ne prestaje, podsećajući nas na našu duhovnu baštinu i svetinje koje su naši preci sačuvali za nas.
U srcu Ovčarsko-kablarske klisure, u dvorištu ove svetinje podignute u 15. veku nalaze se grobovi dva sina kneza Miloša Obrenovića, a centralno mesto zauzima sveti bor za koji se veruje da ima isceliteljsku moć, o čemu postoje zabeležena brojna svedočanstva, posebno žena sa psihičkim problemima.
Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
U manastirskom kompleksu, simbolu duhovnosti i vere koji privlači vernike iz svih krajeva, nalaze se dve crkve, stara brvnara i novija iz 19. veka, ali i čudotvorni izvor poznat po isceljenjima, za koji se veruje da pomaže u pronalaženju bračnog druga.
Vernici i meštani svedoče o brojnim čudesima u maloj crkvi na obali reke Rasine, a otac Aleksandar i njegova supruga upravo u njoj su pronašli nadu i blagoslov nakon godina čekanja.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak Sedmice bludnog sina otkriva da se daleko od očiju drugih, u srcu, rađa ono što može pokvariti reči i dela.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Kseniju Petrogradsku po starom i Svetog Fotija Velikog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Pavla Mikija i drugove mučenike, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Kada je na dan pogreba svog muža Ksenija obukla njegovu odeću i tako krenula u pogrebnu povorku, rodbina i njeni prijatelji pomislili su da joj je smrt Andreja Fjodoroviča pomračila razum.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Ovaj jednostavan recept čuva duh porodičnih doručaka i večera, dok mirisi domaćih sastojaka podsećaju na vreme kada su jela bila više od hrane - simbol zajedništva i topline doma.
U besedi za četvrtak Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o putu kojim se svaki vernik može trudom i molitvom udostojiti sveta u kojem godine gube moć, smrt prestaje.