Sveti vladika Nikolaj Žički oštro je kritikovao paganske rituale i pozivao da samo kroz prave hrišćanske vrednosti i ispravno i dosledno poštovanje crkvenih pravila pronalazimo istinski mir i sigurnost za nas i naše najmilije.
Odmah po rođenju, mnogi roditelji u našem narodu stavljaju crveni končić oko ruke deteta, verujući da će ih taj simbol zaštititi od zlih sila i uroka. Ovaj običaj, duboko ukorenjen u tradiciji, čini se bezazlenim i čak neophodnim za mnoge. Međutim, koliko je ovaj ritual u skladu sa crkvenim pravilima i hrišćanskim učenjem?
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka, vladika Nikolaj Velimirović, jasno je izložio stav crkve prema ovakvim praksama. Njegove reči oštro kritikuju sujeverje i upozoravaju na opasnost od udaljavanja od istinske vere:
Shutterstock
Crveni konac oko ruke, česta je praksa u našem narodu
- Ovde se radi o sujeverju. Vera u slepi slučaj. Dakle, u pitanju je paganizam! Današnji hrišćani su sveli svoju veru na papir – krštenicu! A svojim postupcima i ovakvim poduhvatima svedoče da su daleko od istine po Jevanđelju i da traže pomoć od sebi nepoznatih sila.
Vrag se dosetio kako da skine sa vrata krštenik – krsno znamenje (krst časni) i zameni crvenim koncem, poput amajlije, kao kakve zaštite protiv uroka! Od 100% novorođene dece, otprilike 95% nosi, odlukom svojih roditelja, do krštenja „crveni beleg“ iliti končić, a to je, navodno, zaštita dece.
U praksi novozavetne crkvene istorije istog dana dete treba da se krsti. Međutim, retko ko poštuje to pravilo po isteku od 40 dana, nego hiljadu prepreka, iskoče, da tako kažemo, a to je čista umotvorina baba koje proriču, zapovedaju, gledaju u sudbinu i izmišljaju stvari. Na žalost, narod njih više sluša nego Boga i Crkvu.
Shutterstock
Sveta tajna krštenja
Dešava se da je najčešće prestupna godina, pa ne valja da se krsti te godine, onda kum sad ne može ili živi u inostranstvu, pa kad dođe, onda tek dete da se krsti. Onda je neko u familiji umro, pa ne valja, i tako dalje. Sve ovo vreme iščekivanja za krštenje deteta oni veruju da dete štiti crveni konac. To je, kao što vidite, propast, kako se plitko razmišlja.
Ogromno neznanje i veliki mrak je pokrio dušu našeg srpskog naroda. Moja malenkost obavezno izgrdi na krštenju roditelje i kuma kad ugledam na ruci deteta crveni konac i da su se usudili da sa tim koncem crvenim se ponose kad dođu u manastir na krštenje i pretrpe sramotu kad makazicama odsečem, bacim na pod i zgazim konac, pre nego počnem svetu tajnu krštenja - govorio je vladika Nikolaj.
Foto: Wikipedia
Vladika Nikolaj Velimirović
Vladika Nikolaj Velimirović ovim rečima podseća nas na suštinsku važnost vere i crkvenih pravila. Crkva nudi pravu zaštitu kroz svete tajne i molitve, a ne kroz paganske običaje i sujeverja. Crveni končić, kao simbol zaštite, zapravo predstavlja udaljavanje od hrišćanskog učenja i poverenje u slepi slučaj.
U vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima i preprekama, važno je da se vratimo osnovama vere i potražimo utehu i zaštitu tamo gde je zaista ima – u Bogu i crkvi. Samo kroz prave hrišćanske vrednosti i pravilno poštovanje crkvenih pravila možemo pronaći istinski mir i sigurnost za nas i naše najmilije.
Kad se krstimo, ne smemo to da činimo mehanički, već moramo u sebi da zamislimo svetu putanju od čela ka grudima, sa jednog ramena na drugo. Svetlim putem naše ruke osvetljavamo svoju dušu blagodaću Hristovom i svetlošću naše vere.
U svojoj knjizi, za drugi utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik daje smernice kako prepoznati vukove u ovčijoj koži i ostati veran Gospodnjim učenjima.
Kroz sećanje na svoje hodočašće na Golgotu, jedan od najvećih duhovnika 20. veka govorio je o tri ključna krsta koja svako od nas nosi: onaj na kom je razapet Isus, kao i one na kojima su raspeti pokajani i nepokajani razbojnik.
U svečanom ambijentu Hrama Svetog Save, poglavar SPC obavio je čin krštenja hiljadite bebe rođene u Opštoj bolnici u Pasjanu, dok je kum bio predsednik Republike Srbije.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka isticao je da prava zaštita novorođenčeta dolazi kroz Molitvu znamenja, osveštanu vodu i sveti čin krštenja, a ne kroz praznoverje i narodne običaje.
Liturgiju su služili vladike Isihije i Kirilo, a verni narod u hrvatskoj prestonici dobio je mogućnost molitvenog poklonjenja svetim moštima Svetog vladike Nikolaja i Svetog Justina Ćelijskog.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, patrijarh Porfirije i Edvard Ferguson razgovarali su o ulozi Crkve u izgradnji mira, obnovi Međureligijskog veća u BiH i duhovnim vezama Srpske i Anglikanske crkve koje je negovao i Sveti vladika Nikolaj.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Probajte đuveč sa krompirom po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jefrema Katunakijskog.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.