Sveti vladika Nikolaj Žički oštro je kritikovao paganske rituale i pozivao da samo kroz prave hrišćanske vrednosti i ispravno i dosledno poštovanje crkvenih pravila pronalazimo istinski mir i sigurnost za nas i naše najmilije.
Odmah po rođenju, mnogi roditelji u našem narodu stavljaju crveni končić oko ruke deteta, verujući da će ih taj simbol zaštititi od zlih sila i uroka. Ovaj običaj, duboko ukorenjen u tradiciji, čini se bezazlenim i čak neophodnim za mnoge. Međutim, koliko je ovaj ritual u skladu sa crkvenim pravilima i hrišćanskim učenjem?
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka, vladika Nikolaj Velimirović, jasno je izložio stav crkve prema ovakvim praksama. Njegove reči oštro kritikuju sujeverje i upozoravaju na opasnost od udaljavanja od istinske vere:
Shutterstock
Crveni konac oko ruke, česta je praksa u našem narodu
- Ovde se radi o sujeverju. Vera u slepi slučaj. Dakle, u pitanju je paganizam! Današnji hrišćani su sveli svoju veru na papir – krštenicu! A svojim postupcima i ovakvim poduhvatima svedoče da su daleko od istine po Jevanđelju i da traže pomoć od sebi nepoznatih sila.
Vrag se dosetio kako da skine sa vrata krštenik – krsno znamenje (krst časni) i zameni crvenim koncem, poput amajlije, kao kakve zaštite protiv uroka! Od 100% novorođene dece, otprilike 95% nosi, odlukom svojih roditelja, do krštenja „crveni beleg“ iliti končić, a to je, navodno, zaštita dece.
U praksi novozavetne crkvene istorije istog dana dete treba da se krsti. Međutim, retko ko poštuje to pravilo po isteku od 40 dana, nego hiljadu prepreka, iskoče, da tako kažemo, a to je čista umotvorina baba koje proriču, zapovedaju, gledaju u sudbinu i izmišljaju stvari. Na žalost, narod njih više sluša nego Boga i Crkvu.
Shutterstock
Sveta tajna krštenja
Dešava se da je najčešće prestupna godina, pa ne valja da se krsti te godine, onda kum sad ne može ili živi u inostranstvu, pa kad dođe, onda tek dete da se krsti. Onda je neko u familiji umro, pa ne valja, i tako dalje. Sve ovo vreme iščekivanja za krštenje deteta oni veruju da dete štiti crveni konac. To je, kao što vidite, propast, kako se plitko razmišlja.
Ogromno neznanje i veliki mrak je pokrio dušu našeg srpskog naroda. Moja malenkost obavezno izgrdi na krštenju roditelje i kuma kad ugledam na ruci deteta crveni konac i da su se usudili da sa tim koncem crvenim se ponose kad dođu u manastir na krštenje i pretrpe sramotu kad makazicama odsečem, bacim na pod i zgazim konac, pre nego počnem svetu tajnu krštenja - govorio je vladika Nikolaj.
Foto: Wikipedia
Vladika Nikolaj Velimirović
Vladika Nikolaj Velimirović ovim rečima podseća nas na suštinsku važnost vere i crkvenih pravila. Crkva nudi pravu zaštitu kroz svete tajne i molitve, a ne kroz paganske običaje i sujeverja. Crveni končić, kao simbol zaštite, zapravo predstavlja udaljavanje od hrišćanskog učenja i poverenje u slepi slučaj.
U vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima i preprekama, važno je da se vratimo osnovama vere i potražimo utehu i zaštitu tamo gde je zaista ima – u Bogu i crkvi. Samo kroz prave hrišćanske vrednosti i pravilno poštovanje crkvenih pravila možemo pronaći istinski mir i sigurnost za nas i naše najmilije.
Kad se krstimo, ne smemo to da činimo mehanički, već moramo u sebi da zamislimo svetu putanju od čela ka grudima, sa jednog ramena na drugo. Svetlim putem naše ruke osvetljavamo svoju dušu blagodaću Hristovom i svetlošću naše vere.
U svojoj knjizi, za drugi utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik daje smernice kako prepoznati vukove u ovčijoj koži i ostati veran Gospodnjim učenjima.
Kroz sećanje na svoje hodočašće na Golgotu, jedan od najvećih duhovnika 20. veka govorio je o tri ključna krsta koja svako od nas nosi: onaj na kom je razapet Isus, kao i one na kojima su raspeti pokajani i nepokajani razbojnik.
U svečanom ambijentu Hrama Svetog Save, poglavar SPC obavio je čin krštenja hiljadite bebe rođene u Opštoj bolnici u Pasjanu, dok je kum bio predsednik Republike Srbije.
Patrijarh moskovski i sve Rusije poručio je da sveta braća Slovenima nisu donela samo pismo, već dostojanstvo, kulturu i mogućnost da Hrista čuju na svom jeziku u vreme kada su ih mnogi smatrali ljudima drugog reda.
U besedi za nedelju 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači delovanje Duha Božjeg kao silu koja ne ostavlja prostor za neutralnost, već vodi čoveka kroz unutrašnju nužnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Ćirila i Metodija po starom i Svetog Simeona Divnogorca po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Duhove i spomendan Presvete Bogorodice Pomoćnice, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka isticao je da prava zaštita novorođenčeta dolazi kroz Molitvu znamenja, osveštanu vodu i sveti čin krštenja, a ne kroz praznoverje i narodne običaje.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, patrijarh Porfirije i Edvard Ferguson razgovarali su o ulozi Crkve u izgradnji mira, obnovi Međureligijskog veća u BiH i duhovnim vezama Srpske i Anglikanske crkve koje je negovao i Sveti vladika Nikolaj.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U Palati Srbija sabrali su se ugledni teolozi i istoričari iz Srbije i Rusije kako bi govorili o neprolaznom značaju Svetog vladike Nikolaja za našu veru, narod i identitet — od bogomoljačkog pokreta do današnje srpske teologije.
U besedi za nedelju 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači delovanje Duha Božjeg kao silu koja ne ostavlja prostor za neutralnost, već vodi čoveka kroz unutrašnju nužnost.
Pouka svetogorskog monaha razbija uverenje da su sveta mesta ključ duhovne promene i jasno pokazuje zašto se i pad i uzdizanje dešavaju tamo gde već jesmo — u svakodnevnim odlukama i načinu života.
Crkveno-državna delegacija u audijenciji kod poglavara Katoličke crkve: razgovori o nasleđu svetih Ćirila i Metodija, Majci Terezi i jačanju odnosa sa Svetom stolicom.
Prvi put je kročio u selo svojih predaka i služio u hramu u kojem je njegov deda pre stradanja propovedao veru Hristovu, a emotivno svedočenje sveštenika iz Milvokija ganulo je vernike u Drvaru i Trubaru.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Prvi put je kročio u selo svojih predaka i služio u hramu u kojem je njegov deda pre stradanja propovedao veru Hristovu, a emotivno svedočenje sveštenika iz Milvokija ganulo je vernike u Drvaru i Trubaru.
Posle 134 dana snimanja u Italiji i objave prvih fotografija, reditelj pomera premijere nastavka „Stradanje Hristovo“ i otkriva projekat koji naziva životnim delom, nastalim između molitve na Svetoj Gori i velikog filmskog seta u Evropi.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.