ČUDA U HRAMU SVETOG PETRA I PAVLA PORED DESPOTOVCA: Posle višegodišnje borbe za potomstvo, sveštenik Aleksandar i njegova popadija dobili dete nakon molitvi u ovoj svetinji
Vernici i meštani svedoče o brojnim čudesima u maloj crkvi na obali reke Rasine, a otac Aleksandar i njegova supruga upravo u njoj su pronašli nadu i blagoslov nakon godina čekanja.
Danas, na praznik Svetih apostola Petra i Pavla, Srpska pravoslavna crkva proslavlja ova dva velika svetitelja. Crkva posvećena upravo njima, smeštena u malom selu Strmosten na obali reke Rasine blizu Despotovca, postala je mesto čuda za mnoge vernike. Jedan od najsvetlijih primera su sveštenik Aleksandar Aranđelović i njegova supruga, koji su godinama molili za porod bez uspeha. Ali kada ih je vladika poslao u Crkvu Svetih Petra i Pavla, sve se promenilo.
RINA
Otac Aleksandar Aranđelović sa suprugom u detetom
- Svaka crkva je sama po sebi svetinja, a do nas je koliko verujemo u čuda da će se ona i dešavati. Ja sam u ovo mesto stigao u decembru 2016. godine. Supruga i ja smo se molili za porod i naša Nikolina se rodila u aprilu, baš na praznik Cveti kada sam i ja rukopoložen u đakona - rekao je sveštenik Aleksandar Aranđelović, prenosi “Rina”.
- Moje kolege koje su dolazile kao i ja, mladi i bez dece, takođe su dobili naslednike. Molitvama svetih apostola Petra i Pavla, čuda su se dešavala.
RINA
Sveštenik Aleksandar Aranđelović sa suprugom i ćerkom
Crkva Svetih Petra i Pavla, jednostavna i skromna, odiše harmonijom, mirom i blagostanjem. Iako joj je potrebno ulaganje, ona zrači posebnom duhovnom snagom. Ova svetinja postala je simbol vere i nade za mnoge parove koji su je posetili, moleći se za potomstvo.
- Čovek mora da vidi i doživi. Crkva ne odiše luksuzom, već je zapravo sasvim jednostavna. Mnogo stvari koje se ovde nalaze iziskuju ulaganje, ali ona sama po sebi odiše harmonijom, mirom i blagostanjem - dodao je sveštenik Aleksandar.
Meštani sela Strmosten veruju u čudotvorne moći ovog hrama i tvrde da tu "nešto ima."
- Ko god dođe u ovu crkvu, vrlo brzo se nakon toga oženi ili uda, a život kreće na bolje. Nekoliko sveštenika iz ove crkve otišli su ostvareni kao roditelji. A, zahvaljujući moćima ove velike svetinje i apostolima Petru i Pavlu, škole i vrtići su nam puni - kažu meštani.
RINA
Popadija sa ćerkom Nikolinom
U pravoslavlju, vera i molitva zauzimaju centralno mesto u životu vernika. Mnogi parovi, suočeni sa izazovima neplodnosti, pronalaze utehu i nadu u crkvama, verujući da iskrena molitva može doneti čudo. Primer sveštenika Aleksandra i njegove supruge svedoči o snazi vere i moći molitve, pokazuje kako je Bog blagoslovio njihov trud i dao im dete koje su toliko želeli.
Ova priča je podsetnik na važnost vere, nade i ljubavi u životu svakog vernika, te da Bog zaista odgovara na naše molitve na načine koje ne možemo uvek predvideti, ali koje uvek prepoznamo kao istinska čuda kada se dese.
Jezička istorija Balkana je složena, pa je teško utvrditi da li je ova reč među Srbe došla iz latinskog ili iz grčkog, ali je sigurno da vodi poreklo iz hebrejskog jezika i da znači “neka bude, vaistinu, bez sumnje, nesporno”.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
U manastirskom kompleksu, simbolu duhovnosti i vere koji privlači vernike iz svih krajeva, nalaze se dve crkve, stara brvnara i novija iz 19. veka, ali i čudotvorni izvor poznat po isceljenjima, za koji se veruje da pomaže u pronalaženju bračnog druga.
Tradicionalni lek na ovim prostorima, prirodni eliksir poznat i kao gorski čaj, čudesno pomaže kod kolitisa, dečje dijareje, a u spoljnoj upotrebi ubrzava zaceljenje rana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetogorskog duhovnika otkriva da životinje, prema pravoslavnom učenju, ne reaguju samo na čovekove postupke, već osećaju ljubav, blagost i ono što čovek nosi duboko u sebi.
Mala Sofija boluje od malignog limfoma, a njen otac zahvalio je svima koji su stali uz njih. Iako je novac za lečenje obezbeđen, pred devojčicom je još jedna velika borba.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Hiljade vernika sabralo se u manastiru Tumane, moleći se za isceljenje i blagoslov, dok su snažne reči arhimandrita Dimitrija odjeknule među okupljenima.
Monasi Manastira Tumane svakodnevno čitaju posebne molitve za telesno i duhovno zdravlje vernika. Molitva u sabornosti donela je mnoga čudesa, a otac Stefan otkriva kako pravilno učestvovati u molitvi i koristiti osvećene predmete za blagoslov.
Dečaku je pretila transplantacija jetre, a lekari nisu davali nade. Međutim, posle molitve Svetima Zosimu i Jakovu u Manastiru Tumane, dogodilo se nešto što niko nije mogao da predvidi.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.