Bratija ovog manastirskog kompleksa odlučna je da odbrani ovu svetinju od prinudnog iseljenja, poručujući da su spremni na sve u slučaju pooštravanja situacije i eventualne eskalacije sukoba.
Na Svetoj gori, tišina preti da preraste u buru dok bratija Esfigmena, jednog od najstarijih manastira, iščekuje neizvesnu opsadu. Pre nedelju dana, grčka policija zatražila je posebno odobrenje za operaciju iseljenja monaha, opremivši se specijalnom tehnikom za ovu akciju. No, više od stotinu monaha nije ništa manje odlučno.
"Neka dođu i rade šta žele. Spremni smo da branimo manastir do smrti, ovo je naša duhovna domovina. Ovde smo se duhovno rodili — i ovde ćemo umreti - izjavio je arhimandrit Mefodije (Papalambrakopulo), iguman Esfigmena, prenose RIA Novosti.
Shutterstock
Manastir Esfigmen
Monasi su jasni: u slučaju policijske samovolje, masovnih prebijanja ili pogroma, neće sedeti skrštenih ruku. Esfigmen je strateški povoljno lociran, okružen visokim moćnim zidinama, sa jedne strane zaštićen planinama, a sa druge morem. Iguman je istakao da u manastiru dele poslednji komad hleba i prihvataju svakoga, bilo da je Grk ili Turčin. Međutim, monasi su optuženi za neposlušnost zakonu, raskol i čak "pripremanje ruskih specijalaca."
Printscreen/Youtube/ΑΠΟΚΆΛΥΨΙΣ ΙΗCΟΎ ΧΡΙCΤΟΎ
Sporna odluka grčkih vlasti
Manastir Esfigmen je drevno svetilište na Svetoj gori, koje zauzima 18. mesto u hijerarhiji svetogorskih manastira. Smešten u istočnom delu Atonskog poluostrva, ovaj manastir svojim postojanjem svedoči o vekovima molitve i podviga, osnovan još u 10. veku. Saborni hram podignut je početkom XIX veka i posvećen je Vaznesenju Gospodnjem. Ovde je, u ovoj svetoj obitelji, Antonije Pečerski primio monaški postrig, utvrdivši svoj duhovni put.
Manastir Esfigmen, poput drugih manastira na Atosu, podređen je grčkoj vladi i Carigradskom patrijarhatu. Ipak, poslednjih dvadeset godina monasi su nazivani skvoterima, a država priznaje potpuno drugu bratiju pod nazivom "Esfigmen."
- Nemamo ništa zajedničko ni sa kolektivnim organom izvršne vlasti na Atosu, ni sa Carigradskim patrijarhatom - otvoreno je izjavio arhimandrit Mefodije.
ALESSANDRO DELLA VALLE / AFP / Profimedia
Carigradski patrijarh Vartolomej sa ukrajinskim predsednikom Vlodimirom Zelenskim
Sukob je počeo 1964. godine kada se Carigradski patrijarh Atinagora sastao sa rimskim papom Pavlom VI, ukidajući međusobne anateme iz 1054. godine. Bratija Esfigmena je ovaj korak ocenila kao popuštanje "latinjanima" i ekumenizmu, te je odbila da na službama pominje Vaseljenskog vladiku. Sveto zborište podržalo je pobunjenike, dozvolivši svakoj obitelji slobodu u pominjanju patrijarha prema svojoj savesti.
Patrijarh Dimitrije izrekao je anatemu onima koji ga ne pominju na Svetoj Gori, dok je policija prekinula telefonske veze u Esfigmenu i postavila blokadu. Monasi su tada zatvorili kapije manastira i okačili crni transparent sa natpisom "Pravoslavlje ili smrt."
Godine 2002, sukob je eskalirao kada je Carigradski patrijarh Vartolomej proglasio monahe raskolnicima, što je povuklo proterivanje sa Atosa. Stvoren je "Novi Esfigmen," kojem je priznato pravo na imovinu manastira, no stari monasi su odbili da pusti ikoga na svoju teritoriju. Policija je više puta pokušavala iseljenje, uključujući neuspešan pokušaj 2013. godine, kada su neki monasi bacali Molotovljeve koktele na grčke snage.
Shutterstock
Manastir Esfigmen
Novo protivljenje carigradskom patrijarhu Vartolomeju usledino je nakon što je on priznao nekakonsku, novostvorenu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.
Iguman Mefodije i još jedan monah osuđeni su u odsustvu na dvadeset godina zatvora, dok su drugi dobili manje kazne. Policija je više puta sprovodila racije u Esfigmenu i blokade hrane, a monasi su na ramenima nosili pakete sa namirnicama. Pitanje kontrole manastira postalo je značajno zbog finansijskih razloga, jer grčka vlada planira obnovu drevne obitelji uz budžet od oko 500 hiljada evra.
Atoski monasi su jasno poručili da bi izbacivanje staraca ruskog ili slovenskog porekla uništilo Svetu Goru. Iguman Mefodije je istakao da su monasi i laici počeli donositi hranu i piće za slučaj vanredne situacije, pozivajući na povratak moralu i običajima pravoslavnih Grka, jer nacija koja uništava svoje tradicije je osuđena na propast.
Posle trideset godina, prepodobni Prohor se u snu javio caru Diogenu i opomenuo ga rečima: "Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram".
U Hramu Svetog Save na Vračaru biće služen pomen nastradalima u nesreći na novosadskoj železničkoj stanici, ali i svim upokojenim pravoslavnim hrišćanima povodom Zadušnica.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Nakon što je dan "D" na Atosu prošao mirno, organizacija "Pravoslavlje ili smrt" oglasila se saopštenjem u kojem zahvaljuje svima koji su se prethodnih dana molili i poručuje da je put spasenja u pobožnosti, bratoljublju, umnožavanju dobra i umanjivanju zla.
Ovaj višedecenijski konflikt, odraz tenzije između svetovne vlasti i monaške zajednice koja nepokolebljivo brani tradicionalne vrednosti i pravoslavnu veru, doseže kulminaciju približavanjem datuma prinudnog iseljenja 1. avgusta.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Srpska pravoslavna crkva 31. oktobra proslavlja Svetog Luku, apostola, lekara i slikara, koji je prvi naslikao ikonu Presvete Bogorodice i zapisao Jevanđelje puno saosećanja i milosti.
Najbrži greh često nije delo ruku, već ono što izgovorimo - današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog pokazuje kako kontrola jezika i mudro ćutanje mogu doneti snagu, mir i unutrašnju slobodu.