Ovaj višedecenijski konflikt, odraz tenzije između svetovne vlasti i monaške zajednice koja nepokolebljivo brani tradicionalne vrednosti i pravoslavnu veru, doseže kulminaciju približavanjem datuma prinudnog iseljenja 1. avgusta.
Kako se približava 1. avgust, datum koji su grčke vlasti odredile za izvršenje prinudnog iseljenja monaha Manastira Esfigmen, tako napetost u ovoj svetinji raste. Takvih nelagodnosti je bilo i prethodnih godina, ali se ipak sve na koncu rešavalo mirnim putem. Međutim, ovog leta deluje da su obe strane odlučne u svojim namerama.
Manastir Esfigmen na Svetoj gori, jedan od dvadeset svetih manastira autonomne monaške republike na Atosu, vekovima je simbol vere, otpora i duhovnog identiteta. U srcu ovog manastira, gde se molitva i post uzdižu kao stubovi duhovnog života, odvija se sukob koji traje decenijama, podsećajući nas na složenost odnosa između svetovne vlasti i monaškog sveta.
Shutterstock
Sveta gora
Koreni sukoba između grčkih vlasti i monaha Manastira Esfigmen sežu do sredine 20. veka. Monasi Esfigmena, vođeni dubokom verom i željom za očuvanjem tradicionalnih vrednosti, postali su poznati po svom neprihvatanju modernih tendencija u pravoslavnoj crkvi. Njihov najizraženiji stav protivio se ekumenizmu, naročito dijalogu sa Rimokatoličkom crkvom, što ih je dovelo u sukob sa Carigradskom patrijaršijom i grčkim vlastima.
Godine 1972. monasi Manastira Esfigmen su otvoreno odbili da priznaju autoritet Vaseljenskog patrijarha, optužujući ga za odstupanje od pravoslavne vere. Kao odgovor, Patrijaršija ih je proglasila "nerazumnim" i preduzela korake da im ograniči pristup resursima i podršci. Sukob je kulminirao 2002. godine kada su grčke vlasti pokušale da fizički isele monahe iz manastira, navodeći da nisu legitimni predstavnici bratstva.
- Jeretik Vartolomej je u masoneriji i želi da se sve religije ujedine kako bi pronašle stado – bio je oštar nedavno iguman Manastira Esfigmen, Mefodije, osvrćući se na početke i uzrok ovog problema prilikom uključenja u emisiju grčke TV Alert. S druge strane, Carigradski patrijarh Vartolomej i grčke vlasti staru bratiju Esfigmena smatraju zilotima kojima nije mesto na Svetoj Gori.
Monaška zajednica Manastira Esfigmen, uprkos fizičkim i pravnim pritiscima, ostala je nepokolebljiva u svom stavu. Barjaci s natpisom "Pravoslavlje ili smrt" koji se vijore sa zidina manastira postali su simbol njihovog otpora.
Za monahe, ovo nije samo političko pitanje, već duhovna borba za očuvanje čiste vere. U međuvremenu, grčke vlasti su osnovale novu bratiju sa istim imenom, koja je prihvatila autoritet Carigradske patrijaršije, ali stara zajednica je i dalje u manastiru.
-Ja sam ovde 54 godine. Oni su došli 2005. Nijedan od njih nije pre toga bio ni minut u manastiru. Ne znaju ni gde je toalet. Statut kaže, da bi neko postao iguman u manastiru na Svetoj Gori, mora imati deset godina od kada je postao monah u manastiru i da je zamonašen u manastiru. Katuljica je postavljen kao iguman, a nije bio ni minut u manastiru. Proglašen je za monaha u Alasoni.
Zatim, da bi neko glasao za igumana, Svetogorski statut kaže da mora prethodno provesti najmanje šest godina u manastiru od dana kada je postao monah. Oni nisu došli na Svetu goru da postanu monasi, već da uzmu imovinu iz našeg manastira. Uzeli su sve. Često nemamo ni 5 evra za starce. Čim krenemo da uzmemo krompire, ili luk, odmah policija, ne smemo se kretati – rekao je iguman Esfigmena za grčku TV Alert.
Profimedia
Iguman Mefodije
Pravni aspekti ovog sukoba dodatno su ga zakomplikovali. Monasi su se suočili sa brojnim sudskim procesima, kaznama i pokušajima deložacije. U nekoliko navrata, policija je pokušala da uđe u manastir, ali su se monasi branili, pozivajući se na autonomiju Svete Gore i prava koja im pripadaju. Međunarodna zajednica je takođe pokazala interesovanje, ali sukob ostaje lokalizovan unutar grčkih pravnih okvira.
Ovaj sukob nije samo pitanje autoriteta i jurisdikcije, već duboko duhovno pitanje koje pogađa srž identiteta monaške zajednice Esfigmena. Njihov otpor nije samo protiv svetovnih, državnih vlasti, već protiv onoga što smatraju izdajom prave svetootačke vere. Sveta gora, kao centar pravoslavnog monaštva, odražava ovaj konflikt kao manifestaciju borbe između svetovnog i duhovnog.
shutterstock.com
Glavni hram Manastira Esfigmen
Sukob između grčkih vlasti i monaha Manastira Esfigmen ostaje kompleksan i višeslojan. On nas podseća na delikatnu ravnotežu između duhovnog poziva i svetovnog autoriteta. Dok se molitve monaha Esfigmena uzdižu ka nebesima, njihova borba na zemlji nastavlja da odjekuje kao podsećanje na težinu očuvanja vere u svetu koji se stalno menja, dok iščekuju 1. avgust, koji se u medijima navodi kao datum kada će ih policija prisilno iseliti.
Ljubeći ruku duhovnicima, kroz simboliku koja se proteže vekovima unazad, vernici primaju blagoslov od Gospoda, a način na koji ih oslovljavamo odražava njihovu duhovnu očinsku ulogu.
Bratija ovog manastirskog kompleksa odlučna je da odbrani ovu svetinju od prinudnog iseljenja, poručujući da su spremni na sve u slučaju pooštravanja situacije i eventualne eskalacije sukoba.
Dok se nad Atonskim poluostrvom nadvija senka nasilne intervencije, bratija manastira Esfigmen priprema se za moguće sukobe s grčkom policijom, a duhovna i politička kriza prete da preoblikuju istorijski pejzaž ovog svetog mesta.
Okupljeni u Nebeskom gradu dižu glas protiv planirane intervencije grčke policije u Manastiru Esfigmen. Pod sloganom "Pravoslavlje ili smrt" izražavaju neslaganje s najavljenom prisilnom evakuacijom bratije ove svetinje i narušavanja mira na Atosu.
Na molitvenom pomenu za 3.267 nevino stradalih Srba iz Srednjeg Podrinja i Birča, patrijarh je poslao snažnu poruku o praštanju, jedinstvu i pobedi dobra nad zlom
Izjava dolazi kao odgovor na javni apel ukrajinskog ambasadora u Bukureštu, Igora Prokopčuka, koji je zatražio da Rumunija zvanično prizna raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Nakon što je dan "D" na Atosu prošao mirno, organizacija "Pravoslavlje ili smrt" oglasila se saopštenjem u kojem zahvaljuje svima koji su se prethodnih dana molili i poručuje da je put spasenja u pobožnosti, bratoljublju, umnožavanju dobra i umanjivanju zla.
Zbog narušavanja tišine i duhovnog poretka, monaška republika uvodi stroga pravila: ulazak za strance biće drastično ograničen, osim za tri slovenska manastira.
Premijer Grčke razgovarao je sa trojicom predstavnika Svetogorskog bratstva o svakodnevnim izazovima i budućoj saradnji, najavivši pritom svoju prvu zvaničnu posetu Atosu – događaj koji bi mogao imati duboke duhovne i geopolitičke posledice
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.