Ovaj višedecenijski konflikt, odraz tenzije između svetovne vlasti i monaške zajednice koja nepokolebljivo brani tradicionalne vrednosti i pravoslavnu veru, doseže kulminaciju približavanjem datuma prinudnog iseljenja 1. avgusta.
Kako se približava 1. avgust, datum koji su grčke vlasti odredile za izvršenje prinudnog iseljenja monaha Manastira Esfigmen, tako napetost u ovoj svetinji raste. Takvih nelagodnosti je bilo i prethodnih godina, ali se ipak sve na koncu rešavalo mirnim putem. Međutim, ovog leta deluje da su obe strane odlučne u svojim namerama.
Manastir Esfigmen na Svetoj gori, jedan od dvadeset svetih manastira autonomne monaške republike na Atosu, vekovima je simbol vere, otpora i duhovnog identiteta. U srcu ovog manastira, gde se molitva i post uzdižu kao stubovi duhovnog života, odvija se sukob koji traje decenijama, podsećajući nas na složenost odnosa između svetovne vlasti i monaškog sveta.
Shutterstock
Sveta gora
Koreni sukoba između grčkih vlasti i monaha Manastira Esfigmen sežu do sredine 20. veka. Monasi Esfigmena, vođeni dubokom verom i željom za očuvanjem tradicionalnih vrednosti, postali su poznati po svom neprihvatanju modernih tendencija u pravoslavnoj crkvi. Njihov najizraženiji stav protivio se ekumenizmu, naročito dijalogu sa Rimokatoličkom crkvom, što ih je dovelo u sukob sa Carigradskom patrijaršijom i grčkim vlastima.
Godine 1972. monasi Manastira Esfigmen su otvoreno odbili da priznaju autoritet Vaseljenskog patrijarha, optužujući ga za odstupanje od pravoslavne vere. Kao odgovor, Patrijaršija ih je proglasila "nerazumnim" i preduzela korake da im ograniči pristup resursima i podršci. Sukob je kulminirao 2002. godine kada su grčke vlasti pokušale da fizički isele monahe iz manastira, navodeći da nisu legitimni predstavnici bratstva.
- Jeretik Vartolomej je u masoneriji i želi da se sve religije ujedine kako bi pronašle stado – bio je oštar nedavno iguman Manastira Esfigmen, Mefodije, osvrćući se na početke i uzrok ovog problema prilikom uključenja u emisiju grčke TV Alert. S druge strane, Carigradski patrijarh Vartolomej i grčke vlasti staru bratiju Esfigmena smatraju zilotima kojima nije mesto na Svetoj Gori.
Monaška zajednica Manastira Esfigmen, uprkos fizičkim i pravnim pritiscima, ostala je nepokolebljiva u svom stavu. Barjaci s natpisom "Pravoslavlje ili smrt" koji se vijore sa zidina manastira postali su simbol njihovog otpora.
Za monahe, ovo nije samo političko pitanje, već duhovna borba za očuvanje čiste vere. U međuvremenu, grčke vlasti su osnovale novu bratiju sa istim imenom, koja je prihvatila autoritet Carigradske patrijaršije, ali stara zajednica je i dalje u manastiru.
-Ja sam ovde 54 godine. Oni su došli 2005. Nijedan od njih nije pre toga bio ni minut u manastiru. Ne znaju ni gde je toalet. Statut kaže, da bi neko postao iguman u manastiru na Svetoj Gori, mora imati deset godina od kada je postao monah u manastiru i da je zamonašen u manastiru. Katuljica je postavljen kao iguman, a nije bio ni minut u manastiru. Proglašen je za monaha u Alasoni.
Zatim, da bi neko glasao za igumana, Svetogorski statut kaže da mora prethodno provesti najmanje šest godina u manastiru od dana kada je postao monah. Oni nisu došli na Svetu goru da postanu monasi, već da uzmu imovinu iz našeg manastira. Uzeli su sve. Često nemamo ni 5 evra za starce. Čim krenemo da uzmemo krompire, ili luk, odmah policija, ne smemo se kretati – rekao je iguman Esfigmena za grčku TV Alert.
Profimedia
Iguman Mefodije
Pravni aspekti ovog sukoba dodatno su ga zakomplikovali. Monasi su se suočili sa brojnim sudskim procesima, kaznama i pokušajima deložacije. U nekoliko navrata, policija je pokušala da uđe u manastir, ali su se monasi branili, pozivajući se na autonomiju Svete Gore i prava koja im pripadaju. Međunarodna zajednica je takođe pokazala interesovanje, ali sukob ostaje lokalizovan unutar grčkih pravnih okvira.
Ovaj sukob nije samo pitanje autoriteta i jurisdikcije, već duboko duhovno pitanje koje pogađa srž identiteta monaške zajednice Esfigmena. Njihov otpor nije samo protiv svetovnih, državnih vlasti, već protiv onoga što smatraju izdajom prave svetootačke vere. Sveta gora, kao centar pravoslavnog monaštva, odražava ovaj konflikt kao manifestaciju borbe između svetovnog i duhovnog.
shutterstock.com
Glavni hram Manastira Esfigmen
Sukob između grčkih vlasti i monaha Manastira Esfigmen ostaje kompleksan i višeslojan. On nas podseća na delikatnu ravnotežu između duhovnog poziva i svetovnog autoriteta. Dok se molitve monaha Esfigmena uzdižu ka nebesima, njihova borba na zemlji nastavlja da odjekuje kao podsećanje na težinu očuvanja vere u svetu koji se stalno menja, dok iščekuju 1. avgust, koji se u medijima navodi kao datum kada će ih policija prisilno iseliti.
Ljubeći ruku duhovnicima, kroz simboliku koja se proteže vekovima unazad, vernici primaju blagoslov od Gospoda, a način na koji ih oslovljavamo odražava njihovu duhovnu očinsku ulogu.
Bratija ovog manastirskog kompleksa odlučna je da odbrani ovu svetinju od prinudnog iseljenja, poručujući da su spremni na sve u slučaju pooštravanja situacije i eventualne eskalacije sukoba.
Dok se nad Atonskim poluostrvom nadvija senka nasilne intervencije, bratija manastira Esfigmen priprema se za moguće sukobe s grčkom policijom, a duhovna i politička kriza prete da preoblikuju istorijski pejzaž ovog svetog mesta.
Okupljeni u Nebeskom gradu dižu glas protiv planirane intervencije grčke policije u Manastiru Esfigmen. Pod sloganom "Pravoslavlje ili smrt" izražavaju neslaganje s najavljenom prisilnom evakuacijom bratije ove svetinje i narušavanja mira na Atosu.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nakon što je dan "D" na Atosu prošao mirno, organizacija "Pravoslavlje ili smrt" oglasila se saopštenjem u kojem zahvaljuje svima koji su se prethodnih dana molili i poručuje da je put spasenja u pobožnosti, bratoljublju, umnožavanju dobra i umanjivanju zla.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.