Uz podršku igumanije Akviline, arhiepiskop mileševski obišao je radove na stvaranju oaze pored svetinje, osvetljavajući put novim sadržajima koji će obogatiti duhovni život zajednice i vernika koji je posećuju.
U senci drevnih zidina Manastira Mileševe, koji nosi ne samo duhovno, već i kulturno nasleđe Srbije, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije posetio je radove na uređenju parka koji okružuje ovu svetinju. U pratnji igumanije Akviline, nastojateljice manastira, vladika je s pažnjom osmotrio napredak koji je postignut u stvaranju novog šetališta, zamišljenog kao oazu mira i tišine za sve posetioce.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika mileševski Atanaskije obišao je radove na uređenju parka u Mileševi
Tokom razgovora sa igumanijom i radnicima, vladika Atanasije se upoznao sa svim detaljima ovog ambicioznog projekta, koji ima za cilj da obogati duhovni ambijent manastira. U razgovoru se osvrnuo na dinamiku radova, kao i na zamisli koje stoje iza budućeg parka, koji će biti mesto okupljanja i meditacije, gde će svi moći da uživaju u prirodi i duhovnosti.
- Zadovoljstvo mi je da vidim koliko truda i zalaganja ulažete u ovaj projekat - rekao je vladika Atanasije, izražavajući zahvalnost vrednim neimarima.
- Nadam se da će vas poslužiti dobre vremenske prilike kako biste radove privedeli kraju - dodao je, sa nadom u srdačne i uspešne završne radove.
Foto: Eparhija mileševska
Radovi na uređenju parka u mileševskoj svetinji
Manastir Mileševa, kao duhovna riznica Eparhije mileševske, već duži vremenski period prolazi kroz opsežne radove, s blagoslovom vladike Atanasija. Ova sveta zadužbina, pored nemerljive duhovne lepote, polako, ali sigurno dobija svoj spoljašnji sjaj. Uređenje parka predstavlja deo velikog projekta koji će ovu svetinju učiniti još privlačnijom za brojne posetioce koji dolaze da se poklone i pronađu mir u njenom okruženju.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije zahvalio se izvođačima radova
Kroz svaki deo ovog uređenja oslikava se ljubav prema tradiciji i poštovanje prema nasleđu, a parkom kod Manastira Mileševe, uz blagoslov i vođstvo vladike Atanasija, nastavlja se pisati priča o duhovnom i kulturnom bogatstvu koje oplemenjuje naš narod. Ovaj projekat nije samo obnova, već i podsticaj svima nama da očuvamo i negujemo ono što smo nasledili, osvetljavajući put budućim generacijama.
Na prostoru bogatom istorijom i obeleženim stradanjem, osveštan je Skit Svetih Joakima i Ane, koji će postati ženski manastir, oživljavajući zaboravljene korene duhovnosti.
U mileševskoj svetinji okupili su se arhijereji, vernici i ugledne državne ličnosti Srbije i Crne Gore, obeležavajući praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, kroz dirljive molitve i inspirativne besede arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Na dan kada se Nebo i Zemlja sjedinjuju u molitvi, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj svetinji pored Brodareva.
U očaravajućem ambijentu Gradske koncertne dvorane, otac Nikodimos Kabarnos donio je magiju drevnih melodija kroz koncert u pratnji novosadskog ženskog hora „Sveti Jovan Damaskin“, obogaćujući savremenu scenu dubokim duhovnim porukama i univerzalnom lepotom.
Jedan od najpoštovanijih praznika Pravoslavne crkve otkriva priču o dvojici Hristovih apostola čije je propovedanje promenilo svet, ali i o narodnim običajima koji su se sačuvali do danas uz molitvu, liturgiju i sećanje na sveto predanje.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
ravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Svetih apostola Petra i Pavla - Petrovdan po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Prokl i Ilarije. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ivana Gualberta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki svetogorski duhovnik podseća da pravi nemir ne dolazi samo spolja, već iz naših misli i odnosa prema drugima, a put ka miru vodi kroz smirenje i ljubav.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski uputio je iz manastira Mileševe arhipastirsku poruku vernom narodu na početku četrdesetodnevnog uzdržanja na putu kojim idemo u susret Božiću.
U svetinji u kojoj su nekada počivale mošti Svetog Save, monahinja mileševskog sestrinstva vodi neobičnu misiju, koristeći jastreba kako bi zaštitila svetinju i povezala se sa duhovnim nasledstvom Nemanjića.
Posle prazničnog bdenja s petohlebnicom i čina monašenja mitropolit mileševski Atanasije, kroz molitve i očinske pouke, uputio je čestitke novom vojniku Hristovom, a vernike pozvao da ovaj sveti čin dostojno proslave za trpezom ljubavi.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Dok jedno crkveno predanje govori o neslaganju oko odnosa prema Rimu, istorijski izvori otkrivaju složeniju sliku vremena u kojem su pravoslavni jerarsi pokušavali da sačuvaju veru i narod između velikih sila.
Njegova priča počinje pred ikonom Svetog Jovana u porodičnoj kući, a nastavlja se kroz decenije posvećenog rada, molitve i susreta sa ljudima različitih kultura.
Sveti oci su često upozoravali da najveća opasnost za čoveka nije neznanje o veri, već navika da se vera živi samo spolja, dok srce ostaje nepromenjeno.