Uz podršku igumanije Akviline, arhiepiskop mileševski obišao je radove na stvaranju oaze pored svetinje, osvetljavajući put novim sadržajima koji će obogatiti duhovni život zajednice i vernika koji je posećuju.
U senci drevnih zidina Manastira Mileševe, koji nosi ne samo duhovno, već i kulturno nasleđe Srbije, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije posetio je radove na uređenju parka koji okružuje ovu svetinju. U pratnji igumanije Akviline, nastojateljice manastira, vladika je s pažnjom osmotrio napredak koji je postignut u stvaranju novog šetališta, zamišljenog kao oazu mira i tišine za sve posetioce.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika mileševski Atanaskije obišao je radove na uređenju parka u Mileševi
Tokom razgovora sa igumanijom i radnicima, vladika Atanasije se upoznao sa svim detaljima ovog ambicioznog projekta, koji ima za cilj da obogati duhovni ambijent manastira. U razgovoru se osvrnuo na dinamiku radova, kao i na zamisli koje stoje iza budućeg parka, koji će biti mesto okupljanja i meditacije, gde će svi moći da uživaju u prirodi i duhovnosti.
- Zadovoljstvo mi je da vidim koliko truda i zalaganja ulažete u ovaj projekat - rekao je vladika Atanasije, izražavajući zahvalnost vrednim neimarima.
- Nadam se da će vas poslužiti dobre vremenske prilike kako biste radove privedeli kraju - dodao je, sa nadom u srdačne i uspešne završne radove.
Foto: Eparhija mileševska
Radovi na uređenju parka u mileševskoj svetinji
Manastir Mileševa, kao duhovna riznica Eparhije mileševske, već duži vremenski period prolazi kroz opsežne radove, s blagoslovom vladike Atanasija. Ova sveta zadužbina, pored nemerljive duhovne lepote, polako, ali sigurno dobija svoj spoljašnji sjaj. Uređenje parka predstavlja deo velikog projekta koji će ovu svetinju učiniti još privlačnijom za brojne posetioce koji dolaze da se poklone i pronađu mir u njenom okruženju.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije zahvalio se izvođačima radova
Kroz svaki deo ovog uređenja oslikava se ljubav prema tradiciji i poštovanje prema nasleđu, a parkom kod Manastira Mileševe, uz blagoslov i vođstvo vladike Atanasija, nastavlja se pisati priča o duhovnom i kulturnom bogatstvu koje oplemenjuje naš narod. Ovaj projekat nije samo obnova, već i podsticaj svima nama da očuvamo i negujemo ono što smo nasledili, osvetljavajući put budućim generacijama.
Na prostoru bogatom istorijom i obeleženim stradanjem, osveštan je Skit Svetih Joakima i Ane, koji će postati ženski manastir, oživljavajući zaboravljene korene duhovnosti.
U mileševskoj svetinji okupili su se arhijereji, vernici i ugledne državne ličnosti Srbije i Crne Gore, obeležavajući praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, kroz dirljive molitve i inspirativne besede arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Na dan kada se Nebo i Zemlja sjedinjuju u molitvi, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj svetinji pored Brodareva.
U očaravajućem ambijentu Gradske koncertne dvorane, otac Nikodimos Kabarnos donio je magiju drevnih melodija kroz koncert u pratnji novosadskog ženskog hora „Sveti Jovan Damaskin“, obogaćujući savremenu scenu dubokim duhovnim porukama i univerzalnom lepotom.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.
Mati Minodora (Ružić) poziva verni narod da zajedničkim snagama izgrade prvu svetinju u opštini Foča, koja će postati simbol duhovne snage i zajedništva.
Mitropolit Fotije je tokom liturgije u drevnoj svetinji proizveo monahinju Anastasiju u čin igumanije, ističući ulogu manastira u duhovnoj obnovi i spasenju. A služen je pomen i i upokojenoj igumaniji Marti, čiji rad ostaje uzor za buduće generacije.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.