Crkve i manastiri 13.07.2026 | 13:28

OVAJ MANASTIR KRIJE ANTIČKO GROBLJE: Iz svetinje nestale mošti majke i deteta, a direktno je povezan sa Nemanjićima

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Google Dodaj Religija kao željeni izvor na Googlu
OVAJ MANASTIR KRIJE ANTIČKO GROBLJE: Iz svetinje nestale mošti majke i deteta, a direktno je povezan sa Nemanjićima
yoytube/printscreen/Vanja Elez, instagram/printscreen/bjn_89 Unutrašnjost manastira Bešenovo.

Tokom poslednje obnove Bešanova, otkriveni su rimski grobovi iz 1. veka, što sugeriše da je ovo mesto bilo sveto još u vreme najranijeg hrišćanstva, a smatra se da je upravo zbog toga Dragutin odlučio da ovde podigne manastir.

Manastir Bešenovo je još jedan biser u nizu na tzv. srpskoj Svetoj gori, smešten na južnim padinama Fruške gore. Prema predanju, osnovao ga je kralj Dragutin Nemanjić krajem 13. veka i podigao ga na jednom od glavnih izvorišta koja su napajala stari Sirmijum, današnju Sremsku Mitrovicu. Posvećen je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu. To je jedini manastir na Fruškoj gori čiji se nastanak vezuje za svetu lozu Nemanjića.

Na ovom mestu su se pre nalazil svetinje i Bešenovo je jedan od najstarijih manastira na Fruškoj gori.

Grobovi stari gotovo 2.000 godina

yoytube/printscreen/Vanja Elez
 

Poslednja obnova Bešenova otkrila je tragove drevnih naroda na ovom području. Uz temelje manastirske crkve pronađeni su rimski grobovi iz kraja 1. veka, što je arheologe navelo na zaključak da je ovo mesto bilo sveto još u doba najranijeg hrišćanstva. Veruje se da je zbog toga kralj Dragutin odlučio da upravo ovde podigne manastir.

U crkvi je urađena i konzervacija starih rimskih grobnica sa kraja 1. veka, koja će biti dostupna posetiocima. 

O postojanju manastira Bešenovo u vreme Kralja Dragutina svedoči zapis o njegovom krstu iz 1297. godine, na kojem je ugraviran naziv manastira. Prvi pisani tragovi datiraju iz sredine 15. veka, a na zidu manastirske crkve pronađen je zapis da je oslikana 1476. godine. 

yoytube/printscreen/Vanja Elez
Manastir Bešenovo

 

Iako su Sveti arhangeli Mihailo i Gavrilo slava manastira Bešenovo, značajno mesto u njegovoj istoriji imaju i Sveti Kirik i Julita, koji su postradali za hrišćansku veru 304. godine u Ikoniji. Njihove mošti, koje su putevima bez pisanih tragova stigle u Bešenovo pre 1753. godine, dugo su se čuvale u manastiru, gde je, u čast ovih svetitelja, podignuta posebna kapela.

Mošti su bile u manastiru do sredine Drugog svetskog rata, kada su 1943. godine tajno sklonjene u crkvu u selu Bešenovo, a potom su nestale.

yoytube/printscreen/Vanja Elez
Unutrašnjost manastira Bešenovo.

 

Bešenovo je doživelo tešku sudbinu tokom i nakon Drugog svetskog rata. Početkom aprila 1941. godine, kada se raspala Kraljevina Jugoslavija, monasi iz Vrdnika i Jaska su pokušali da spase mošti svetih Kneza Lazara, Cara Uroša i Stefana Štiljanovića, prenoseći ih u skrajnuto Bešenovo. Iako su ih delimično spasili, manastir je 1943. godine opljačkan od strane ustaša, a mošti su izbačene iz kivota i razbacane po manastiru. Profesor Radoslav Grujić je uspeo da ih spasi i prebaci u Sabornu crkvu u Beogradu.

Bogatstvo manastirske riznice je odneto u Zagreb. Iako je manastir bio teško oštećen, Bešenovo je opstalo do 4. maja 1944. godine, kada su ga nemački avioni srušili. Nakon rata, umesto obnove, meštani su razneli ostatke građevinskog materijala.

Uprkos naporima igumana, nova država nije omogućila ni osnovne uslove za opstanak manastira, što je dovelo do njegovog konačnog nestanka.

Tek 2000. godine, podignuta je drvena kapela sa malim zvonikom. U zimu 2014. godine, punih sedamdest godina od rušenja, monasi su se vratili u zadužbinu kralja Dragutina. Do danas je podignut saborni hram, kula sa kelijama, trpezarija za goste, pomoćni objekti i deo manastirskog zida.