Veliki ruski svetitelj ostavio je savet koji i danas privlači pažnju vernika: čovek mora da čuva svoje srce od očajanja, gneva i udaljavanja od Boga.
Kada čoveka pogode bolest i nevolje, pažnja se najčešće usmerava na telo, ali pravoslavna duhovna tradicija podseća da se čovek ne može posmatrati samo kroz svoje telesno stanje. Nemir u duši, dugotrajna tuga, gnev i udaljavanje od Boga mogu opteretiti čoveka i oduzeti mu unutrašnju snagu. Na to je ukazivao i Sveti Serafim Sarovski, jedan od najpoštovanijih ruskih svetitelja, koji je govorio da se uzroci čovekovih stradanja ne nalaze uvek samo u onome što je spolja vidljivo.
Svetitelj posebno je upozoravao na tri unutrašnja stanja koja mogu udaljiti čoveka od mira: očajanje i žalost, stalnu uvređenost i ljutnju prema drugima, ali i greh koji čovek ne prepoznaje i za koji se ne kaje. Njegove reči nisu poziv da se svaka bolest tumači kao kazna, već podsećanje da nevolja može postati prilika za preispitivanje, promenu i povratak Bogu.
- Mnoge bolesti nastaju zato što čovek postaje očajan i tužan. Moramo se truditi da imamo radostan duh; radosna, srećna osoba može sve!
Takođe se možete razboleti ako se stalno osećate uvređeno i ljutito na druge. Pronađite mir u svojoj duši i hiljade oko vas će se spasiti, rekao je sveti starac, misleći da, ako ne odgovarate na zlo zlom, ne osuđujete druge i ne obraćate pažnju na njihove reči, već ste „mrtvi za sve“, nećete izazvati agresiju kod drugih.
Bolest se može pojaviti i ako osoba počini neki greh ili loše delo. Tada, prema rečima Svetog Serafima Sarovskog, mogu biti kažnjeni višim silama. Kao rezultat toga, pojavljuje se neka vrsta bolesti, ali ona nije data da bi čovek patio. Data je da bi čovek imao vremena i priliku da se obrati svom srcu i shvati šta je pogrešio - govorio je veliki ruski svetitelj.
Pouka Svetog Serafima Sarovskog i danas podseća da čovekov život nije sastavljen samo od onoga što se vidi spolja. U trenucima slabosti, bolest i nevolja mogu postati vreme kada čovek zastane, pogleda u svoje srce i obnovi odnos sa Bogom. Za svetitelja, pravi mir nije odsustvo svih teškoća, već snaga da se kroz njih prođe sa verom i nadom
Čitanje Jevanđelja za ponedeljak 10. sedmice po Duhovima
Shutterstock/Natasha Zakharova
Jevanđelje
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, začalo 159 (15,12-19)
12. A ako se Hristos propoveda da je ustao iz mrtvih, kako neki među vama govore da nema vaskrsenja mrtvih? 13. A ako nema vaskrsenja mrtvih, to ni Hristos nije ustao. 14. A ako Hristos nije ustao, onda je prazna propoved naša, pa prazna i vera vaša. 15. A pokazujemo se i lažni svedoci Božiji što svedočismo protiv Boga da vaskrse Hrista, koga ne vaskrse, ako, dakle, mrtvi ne ustaju. 16. Jer ako mrtvi ne ustaju, to ni Hristos nije ustao. 17. A ako Hristos nije ustao, uzalud vera vaša; još ste u gresima svojim. 18. Onda i oni koji usnuše u Hristu, propadoše. 19. I ako se samo u ovome životu nadamo u Hrista, jadniji smo od svih ljudi
19. i ugledavši smokvu jednu kraj puta dođe njoj, i ne nađe na njoj ništa osim lišća, i reče joj: „Da nikad više ne bude od tebe roda do veka!” I odmah usahnu smokva. 20. I videvši to učenici diviše se govoreći: „Kako odmah usahnu smokva!” 21. A Isus odgovarajući reče im: „Zaista vam kažem: ‘Ako imate veru i ne posumnjate, učinićete ne samo ono što se zbi sa smokvom, nego i gori ovoj ako rečete: ‘Digni se i baci se u more‘, dogodiće se. 22. I sve što uzištete u molitvi verujući, dobićete."
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Svetogorski starac Emilijan Simonopetrit u jednoj svojoj pouci nudi drugačiji pogled na bolest i objašnjava kako i najteže iskušenje može postati prilika za duhovni rast.
Bratstvo Sabornog hrama poziva vernike na večernje bogosluženje 18. septembra, uoči praznika Čuda Svetog arhangela Mihaila u Honi, dok će sutradan biti služena sveta liturgija.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.