Veliki ruski svetitelj ostavio je savet koji i danas privlači pažnju vernika: čovek mora da čuva svoje srce od očajanja, gneva i udaljavanja od Boga.
Kada čoveka pogode bolest i nevolje, pažnja se najčešće usmerava na telo, ali pravoslavna duhovna tradicija podseća da se čovek ne može posmatrati samo kroz svoje telesno stanje. Nemir u duši, dugotrajna tuga, gnev i udaljavanje od Boga mogu opteretiti čoveka i oduzeti mu unutrašnju snagu. Na to je ukazivao i Sveti Serafim Sarovski, jedan od najpoštovanijih ruskih svetitelja, koji je govorio da se uzroci čovekovih stradanja ne nalaze uvek samo u onome što je spolja vidljivo.
Svetitelj posebno je upozoravao na tri unutrašnja stanja koja mogu udaljiti čoveka od mira: očajanje i žalost, stalnu uvređenost i ljutnju prema drugima, ali i greh koji čovek ne prepoznaje i za koji se ne kaje. Njegove reči nisu poziv da se svaka bolest tumači kao kazna, već podsećanje da nevolja može postati prilika za preispitivanje, promenu i povratak Bogu.
- Mnoge bolesti nastaju zato što čovek postaje očajan i tužan. Moramo se truditi da imamo radostan duh; radosna, srećna osoba može sve!
Takođe se možete razboleti ako se stalno osećate uvređeno i ljutito na druge. Pronađite mir u svojoj duši i hiljade oko vas će se spasiti, rekao je sveti starac, misleći da, ako ne odgovarate na zlo zlom, ne osuđujete druge i ne obraćate pažnju na njihove reči, već ste „mrtvi za sve“, nećete izazvati agresiju kod drugih.
Bolest se može pojaviti i ako osoba počini neki greh ili loše delo. Tada, prema rečima Svetog Serafima Sarovskog, mogu biti kažnjeni višim silama. Kao rezultat toga, pojavljuje se neka vrsta bolesti, ali ona nije data da bi čovek patio. Data je da bi čovek imao vremena i priliku da se obrati svom srcu i shvati šta je pogrešio - govorio je veliki ruski svetitelj.
Pouka Svetog Serafima Sarovskog i danas podseća da čovekov život nije sastavljen samo od onoga što se vidi spolja. U trenucima slabosti, bolest i nevolja mogu postati vreme kada čovek zastane, pogleda u svoje srce i obnovi odnos sa Bogom. Za svetitelja, pravi mir nije odsustvo svih teškoća, već snaga da se kroz njih prođe sa verom i nadom
Čitanje Jevanđelja za ponedeljak 10. sedmice po Duhovima
Shutterstock/Natasha Zakharova
Jevanđelje
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, začalo 159 (15,12-19)
12. A ako se Hristos propoveda da je ustao iz mrtvih, kako neki među vama govore da nema vaskrsenja mrtvih? 13. A ako nema vaskrsenja mrtvih, to ni Hristos nije ustao. 14. A ako Hristos nije ustao, onda je prazna propoved naša, pa prazna i vera vaša. 15. A pokazujemo se i lažni svedoci Božiji što svedočismo protiv Boga da vaskrse Hrista, koga ne vaskrse, ako, dakle, mrtvi ne ustaju. 16. Jer ako mrtvi ne ustaju, to ni Hristos nije ustao. 17. A ako Hristos nije ustao, uzalud vera vaša; još ste u gresima svojim. 18. Onda i oni koji usnuše u Hristu, propadoše. 19. I ako se samo u ovome životu nadamo u Hrista, jadniji smo od svih ljudi
19. i ugledavši smokvu jednu kraj puta dođe njoj, i ne nađe na njoj ništa osim lišća, i reče joj: „Da nikad više ne bude od tebe roda do veka!” I odmah usahnu smokva. 20. I videvši to učenici diviše se govoreći: „Kako odmah usahnu smokva!” 21. A Isus odgovarajući reče im: „Zaista vam kažem: ‘Ako imate veru i ne posumnjate, učinićete ne samo ono što se zbi sa smokvom, nego i gori ovoj ako rečete: ‘Digni se i baci se u more‘, dogodiće se. 22. I sve što uzištete u molitvi verujući, dobićete."
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Mnogi u nevolji pomoć traže od lažnih iscelitelja i vračara, ali Crkva podseća da je Krštenje jedinstvena Sveta tajna i da se od straha ne oslobađamo vračanjem, već verom, pokajanjem i životom u Hristu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Veliki ruski svetitelj podseća da uzrok nemira često ne dolazi iz sveta koji nas okružuje, već iz sopstvenog srca, i ostavlja pouku o putu ka unutrašnjoj tišini i duhovnoj snazi.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da i u trenucima najveće tuge, kada se čini da ništa ne može da spasi srce, vera i molitva otvaraju put i daju snagu koja nadilazi ljudske slabosti.
Mnogi u nevolji pomoć traže od lažnih iscelitelja i vračara, ali Crkva podseća da je Krštenje jedinstvena Sveta tajna i da se od straha ne oslobađamo vračanjem, već verom, pokajanjem i životom u Hristu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.