Srpska despotica i celjska grofica Katarina Branković 1454. godine poručila je izradu Varaždinskog apostola, pravoslavne bogoslužbene knjige ispisane crkvenoslovenskim jezikom, koja se danas čuva u Muzeju Srpske pravoslavne crkve.
U bogatom mozaiku srpske istorije, Katarina Branković, ćerka Proklete Jerine (rođena kao Irina Kantakuzin) i despota Đurađa Brankovića, zauzima posebno mesto. Ćerka srpskog despota, koja je bila udata za celjskog grofa Ulriha II (politički brak sa namernom da osigura zapadnu podršku Srpskoj despotovini, dok je njena sestra Mara Branković bila udata za sultana Murata II da bi se obezbedila podrška sa istoka), 1454. godine poručila je izradu Varaždinskog apostola.
Ova bogoslužbena knjiga sačinjena je od apostolskih dela i njihovih poslanica, dragoceni je artefakt i najstariji sačuvani dokument sa područja današnje Hrvatske ispisan ćiriličnim pismom, koji se čuva u Muzeju Srpske pravoslavne crkve.
YOUTUBE/RTS KULTURNO-UMETNIČKI PROGRAM - ZVANIČNI KANAL
Roditelji Katarine Branković, despot Đurađ i despotica Jerina
Kao celjska grofica i supruga Ulriha II, Katarina je pokazala izuzetan interes za kulturna i verska dostignuća, a njeno poreklo kao ćerke srpskog despota, dodatno je uticalo na njenu vezanost za srpsku tradiciju. Ne samo što je naručila izradu Varaždinskog apostola, već je svojim rukama ukrasila i mitru za Beogradsku mitropoliju.
U izradi ove mitre (pokrivač za glavu starozavetnih sveštenika, koji simbolizuje krunu koju je nosio Hrist), korišćeni su najfiniji materijali - zlatovez na teget i zelenoj atlas svili, ravna zlatna nit, svilena nit u boji i biserna zrna.
Wikipedia/Nikolina Šepić
Mitra koju je svojim rukama ukrasila Katarina Branković (levo) i Varaždinski apostol (desno), čuvaju se u Muzeju SPC
U medaljonima mitre izvezene su reči posvete: “Bogorodice devo, primi moje darove”, dok je središnji deo krasio tekst: “Ovu mitru stvori gospođa Katakuzna Mitropoliji beogradskoj”. Mitra, svedok vekova i verni čuvar tradicije, čuvana je u manastiru Krušedol sve do 1941. godine, a danas je deo postavke Muzeja Srpske pravoslavne crkve.
U besedi za utorak 14. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na merilo pred kojim padaju spoljašnja pripadnost, ime i poreklo, a ostaju samo srce i dela.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog mučenika Andreja Stratilata po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Crkvena Nova godina i Prepodobni Simeon Stolpnik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Egidija, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Obraćajući se roditeljima i prosvetnim radnicima, mitropolit crnogorsko-primorski istakao odgovornost odraslih i značaj vrednosti koje se deci usađuju od najranijeg uzrasta.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
Od slovenske reči „ljubav“ u srcu rumunskog jezika, do ćiriličnih tragova u manastirima Vlaške — fascinantna priča o vekovima duhovne, jezičke i kulturne bliskosti koje današnje elite često previđaju ili brišu.
U besedi za utorak 14. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na merilo pred kojim padaju spoljašnja pripadnost, ime i poreklo, a ostaju samo srce i dela.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.