Srpska despotica i celjska grofica Katarina Branković 1454. godine poručila je izradu Varaždinskog apostola, pravoslavne bogoslužbene knjige ispisane crkvenoslovenskim jezikom, koja se danas čuva u Muzeju Srpske pravoslavne crkve.
U bogatom mozaiku srpske istorije, Katarina Branković, ćerka Proklete Jerine (rođena kao Irina Kantakuzin) i despota Đurađa Brankovića, zauzima posebno mesto. Ćerka srpskog despota, koja je bila udata za celjskog grofa Ulriha II (politički brak sa namernom da osigura zapadnu podršku Srpskoj despotovini, dok je njena sestra Mara Branković bila udata za sultana Murata II da bi se obezbedila podrška sa istoka), 1454. godine poručila je izradu Varaždinskog apostola.
Ova bogoslužbena knjiga sačinjena je od apostolskih dela i njihovih poslanica, dragoceni je artefakt i najstariji sačuvani dokument sa područja današnje Hrvatske ispisan ćiriličnim pismom, koji se čuva u Muzeju Srpske pravoslavne crkve.
YOUTUBE/RTS KULTURNO-UMETNIČKI PROGRAM - ZVANIČNI KANAL
Roditelji Katarine Branković, despot Đurađ i despotica Jerina
Kao celjska grofica i supruga Ulriha II, Katarina je pokazala izuzetan interes za kulturna i verska dostignuća, a njeno poreklo kao ćerke srpskog despota, dodatno je uticalo na njenu vezanost za srpsku tradiciju. Ne samo što je naručila izradu Varaždinskog apostola, već je svojim rukama ukrasila i mitru za Beogradsku mitropoliju.
U izradi ove mitre (pokrivač za glavu starozavetnih sveštenika, koji simbolizuje krunu koju je nosio Hrist), korišćeni su najfiniji materijali - zlatovez na teget i zelenoj atlas svili, ravna zlatna nit, svilena nit u boji i biserna zrna.
Wikipedia/Nikolina Šepić
Mitra koju je svojim rukama ukrasila Katarina Branković (levo) i Varaždinski apostol (desno), čuvaju se u Muzeju SPC
U medaljonima mitre izvezene su reči posvete: “Bogorodice devo, primi moje darove”, dok je središnji deo krasio tekst: “Ovu mitru stvori gospođa Katakuzna Mitropoliji beogradskoj”. Mitra, svedok vekova i verni čuvar tradicije, čuvana je u manastiru Krušedol sve do 1941. godine, a danas je deo postavke Muzeja Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
Od slovenske reči „ljubav“ u srcu rumunskog jezika, do ćiriličnih tragova u manastirima Vlaške — fascinantna priča o vekovima duhovne, jezičke i kulturne bliskosti koje današnje elite često previđaju ili brišu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.