Broj trinaest, koji se često smatra nesrećnim u nekim kulturama, u veri Hristovoj ima potpuno drugačije značenje, a u apostolskom krugu nosi duboku simboliku i duhovnu poruku koja nadilazi vekove.
Jedno od čestih pitanja koje se može postaviti u vezi sa apostolima Isusa Hrista jeste: zašto na spisku 12 apostola nalazimo 13 svetaca? Ovo pitanje može zbuniti mnoge vernike, ali odgovori koji se kriju iza ove pojave otkrivaju duboku duhovnu simboliku i istorijske okolnosti ranohrišćanske zajednice.
Judina izdaja i izbor Mateja
Pre nego što prodremo u srž ove misterije, moramo se osvrnuti na tragičnu sudbinu jednog od apostola – Jude Iskariotskog. Juda je, iz pohlepe i neznanja, izdao svog učitelja, predavši ga vlastima za 30 srebrnjaka. Ovaj čin izdaje ostavio je duboku ranu u zajednici apostola, koja je morala biti zalečena pre nego što su krenuli u svoju misiju propovedanja Jevanđelja.
Posle Hristovog Vaskrsenja i Vaznesenja, apostoli su se okupili u Jerusalimu, moleći se za vođstvo Duha Svetoga. Prepoznali su potrebu da popune prazno mesto koje je ostalo iza Jude. Kroz molitvu i vođstvo Svetog Duha, izabrali su Mateja, pobožnog čoveka koji je bio veran sledbenik Hrista od samog početka njegove službe. Ovaj događaj zabeležen je u delima apostolskim (1:15-26) i Matej je tako postao jedan od 12 apostola.
Wikipedia
Freska Sabor svetih 12 apostola
Sveti Pavle – Apostol naroda
Ipak, to nije kraj priče. Jedan od najvažnijih događaja u istoriji hrišćanstva bio je obraćenje Savla iz Tarsa, poznatijeg kao Sveti Pavle. Savo, koji je bio progonitelj hrišćana, doživeo je dramatično obraćenje na putu za Damask. Hristos mu se ukazao u vidu svetlosti i pozvao ga da postane Njegov apostol. Od tog trenutka, Pavle je postao gorljivi propovednik Jevanđelja, putujući širom tadašnjeg sveta i osnivajući mnoge hrišćanske zajednice.
Iako nije bio jedan od dvanaest originalnih apostola, Pavle je zbog svoje ogromne uloge u širenju hrišćanske vere priznat kao apostol. On je često nazivao sebe „apostolom naroda“, jer je svoje propovedi usmeravao prvenstveno ka neznabošcima, šireći Hristovo učenje izvan granica jevrejskog naroda.
SPC
Ikona Sabor svetih 12 apostola
Simbolika broja trinaest
Broj trinaest, koji se često smatra nesrećnim u mnogim kulturama, u hrišćanstvu dobija potpuno drugačije značenje. On simbolizuje punoću i savršenstvo zajednice koja nadilazi ljudske greške i slabosti. Izdaja Jude i izbor Mateja, zajedno sa pozivom Pavla, podsećaju nas na to da Božija ljubav i milost nemaju granica. Svaki pad i greh može biti prevaziđen kroz pokajanje i obnovu, a Božiji plan se uvek ostvaruje uprkos ljudskim slabostima.
Na spisku 12 apostola, zapravo nalazimo 13 svetaca zbog istorijskih i duhovnih razloga koji nas podsećaju na duboku istinu hrišćanske vere: Bog nikada ne odustaje od svojih izabranika. On uvek pruža priliku za obnovu i oproštaj, pozivajući svakog čoveka da postane deo negovog Carstva. Sveti Pavle, zajedno sa Matejem, stoji kao svedočanstvo o Božijoj milosti i ljubavi koja nadilazi sve granice.
Vizuelni prikazi nasleđa najbližih sledbenika i svedoka života Isusa Hrista, brojnim remek-delima obogatili su kulturu i umetnost, podsećajući nas na njihovu misiju i žrtvu.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu Svetle sedmice pokazuje se kako starozavetno proročanstvo puni smisao dobija tek kroz Hristovo vaskrsenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Agatopoda i Teodula po starom i Prepodobnog Jovana po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Marije od Utelovljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenima ličnih borbi i nevidljivih pritisaka, reči jednog optinskog starca otkrivaju drugačije čitanje životnih teškoća i nude neobično smirenje koje ne dolazi spolja, već iznutra.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
U ovom delu Jevanđelja po Luki, Isus govori o unutrašnjoj i spoljašnjoj čistoti. On upoređuje oko s telesnom svetiljkom i govori da ako je u nama svetlost i telo že nam biti zdravo.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu Svetle sedmice pokazuje se kako starozavetno proročanstvo puni smisao dobija tek kroz Hristovo vaskrsenje.
U vremenima ličnih borbi i nevidljivih pritisaka, reči jednog optinskog starca otkrivaju drugačije čitanje životnih teškoća i nude neobično smirenje koje ne dolazi spolja, već iznutra.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Jednostavno testo punjeno mesom, zaliveno pavlakom i puterom, ponovo postaje hit domaće kuhinje jer spaja nostalgiju, sitost i osećaj zajedništva koji ne zastareva.