Mnogi vernici pokušavaju da klasifikuju grehove, ali starešina Crkve Svete Trojice na Rumiji ukazuje na to da takvo razmišljanje vodi u opasnost i objašnjava zašto je istinsko pokajanje jedini put ka unutrašnjoj čistoti i Božjem prisustvu u nama.
U tišini molitve, često se među vernicima čuje pitanje: "Šta je veći, a šta manji greh?" Ova dilema, koja mnogima deluje kao pokušaj da se uteše pred sopstvenim slabostima, zapravo nas odvodi na pogrešan put, daleko od suštine pravoslavnog učenja. Protojerej Jovan Plamenac podseća nas na značaj pokajanja i istinskog preumljenja, pozivajući na povratak pravoj veri i čistoti duše.
- Veoma je upečatljivo da svoju javnu delatnost propovednika Sveti Jovan Krstitelj i Gospod Isus Hristos počinju istim rečima: ‘Pokajte se, jer se približilo Carstvo nebesko - ističe protojerej Jovan, ukazujući na duboku povezanost između reči proroka i samog Spasitelja.
- O tome svedoči i jevanđelist Matej (Mt 3, 2 i Mt 4, 17). To su iste one reči koje govori onim ljudima koji su dolazili na Jordan da bi ih krstio Sveti Jovan Krstitelj i Preteča, onaj koji je došao da pripravi narod Izrailje za dolazak Boga među njih, da mogu da prime Boga u sebe, u svoje duše, da mogu da ga prepoznaju.
Printscreen/YouTube/ЦРКВЕНА ОПШТИНА БАР
Protojerej Jovan Plamenac
Govoreći o suštini pokajanja, otac Jovan nas upozorava:
- I zato je pozivao ljude na pokajanje, i zato ga zovemo apostol pokajanja. Jedini način da očistimo svoju dušu je kroz pokajanje. Mi stavljamo razne zapreke na dušu, tako da Bog ne može u nju da useli ono što je njegovo. A naša duša je njegova. Te zapreke stavljamo tako što činimo razne gluposti i nepočinstva u svom životu, i to uporno i svakodnevno - kaže protojerej Jovan Plamenac u jednoj od svojih nadahnutih beseda.
Najvažniji deo njegovog upozorenja odnosi se na uobičajenu ljudsku sklonost da pravimo razlike među grehovima, smatrajući jedne težima od drugih:
- Nažalost, skloni smo da pravimo gradacije: šta je malo veći greh, šta je malo manji, a šta mali. Svaki greh je greh i jednako nas odvaja od Boga. Ne od njegove ljubavi. Njegova ljubav je stalno nad nama. Nego nas odvaja od njegovog prisustva u nama.
Shutterstock
Ispovest i pokajanje
Zatvarajući svoju misao, protojerej Jovan Plamenac napominje da bez istinskog pokajanja nema prave promene:
- Vidimo, tamo postoje neki spiskovi za ispovedanje. Ima spisak raznih grehova, i onda mi zaokružimo grehove koje smo činili. To radimo tako hladno i bez našeg učešća u ispovesti. Na taj način ne može doći ni do istinskog pokajanja. Pokajanje znači – preumljenje. To znači da mi moramo da se promenimo.
Mudrost protojereja Jovana Plamenca opominje nas da u Božijem pogledu nema mesta za ljudske gradacije greha. Pokajanje nije puki čin, već unutrašnja preobrazba, istinski povratak Bogu, bez suvišnih kalkulacija i hladnog formalizma.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Hram Svete Trojice na Rumiji uoči jubileja zasijao u punom sjaju, nastavljajući i dalje da okuplja vernike, uprkos pokušajima da bude izbrisana iz narodne svesti. Paroh barski, otac Jovan Plamenac, svedoči o liturgiji, grafitima mržnje i bebi hodočasniku koja je donela novu nadu.
Otac Venijamin iguman je manastira Preobraženje već 51 godinu i bez ustezanja govori o duhovnoj lenjosti, ispravnom putu ka Bogu i odgovornosti onih koji vode narod ka spasenju.
U vremenu kada smo često preplavljeni haosom i zabludama, reči igumana Manastira Podmaije pozivaju na oslobađanje od greha kroz svete tajne. One osvetljavaju konkretan put koji vodi ka životu ispunjenom radošću i istinskim vrednostima.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Bivši arhimandrit, vlasnik građevinskog preduzeća i arhitekt osuđeni za milionske zloupotrebe sredstava namenjenih obnovi manastira i crkava na Kosovu i Metohiji – pravda konačno zadovoljena, a istina iza kulisa crkvene moći otkrivena.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.