SNAGA KOJA OTVARA IZLAZ IZ NEMOGUĆIH SITUACIJA: Duhovni vodič za trenutke nesigurnosti
Sura Et-Talak i ajeti 65:2-3 otkrivaju kako očuvati dostojanstvo, postupati ispravno i poveriti se Božijoj providnosti
U svojoj knjizi za 11. subotu po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik razmatra brak kao prirodni zakon blagoslovljen od Boga, ali i bezbračnost kao duhovno stanje koje može biti potpuno u skladu sa Božjom voljom. Ovo duhovno razmatranje otvara pitanja koja mnogi izbegavaju – šta je zaista prirodno, a šta nas vodi ka višoj spoznaji vere?
Gospod govori da je bračnu vezu sam Bog blagoslovio od početka i da je njen zakon položio u samu našu prirodu. O onima, pak, koji ne žele da se žene, on je rekao: “Ko može primiti neka primi” (Mt.19,5; 12). Premda je on brak priznao prirodnim zakonom, ipak ga nije smatrao toliko neophodnim i neizbežnim da za bezbračnost ne bi bilo mesta.
I bezbračnost on razrešava, ograđujući je uslovom koji je zbližava sa zakonom prirode. Uškopljenik je od rođenja bezbračan po prirodnom zakonu. I onaj, međutim, koji svojom voljom postavlja sebe u stanje u kakvom se prirodni uškopljenik nalazi po rođenju, bez učešća svoje volje – stoji na jednoj liniji sa njim s obzirom na odnos prema prirodnim potrebama.
Dakle, u tom odnosu su i jedan i drugi – prirodni bezbračnici. Zbog čega onda duhovno uškopljeništvo ili voljnu bezbračnost smatraju neprirodnom? Zbog toga što ne shvataju prirodu. Za njih je prirodno samo ono što je prirodno telu. Ono, pak, što je prirodno duhu, i što, kao posledica njegovog dejstva na telo, postaje prirodno, oni neće da smatraju prirodnim.
Moglo bi se pretpostaviti da svi ti ljudi pripadaju broju materijalista. Međutim, ne! Porazgovaraj sa njima o nečemu drugom i videćeš da razložno rasuđuju.
Sveti Teofan naglašava da supružnici treba da ispune zapovest ljubavi i međusobnog podnošenja: "Nosite bremena jedan drugoga“. Trpljenje, kako on objašnjava, ne smanjuje ljubav, već je učvršćuje, dok izbegavanje toga samo povećava nesuglasice i čini da sitnice postanu nepremostive prepreke. U njegovim rečima, um nam je dat da bismo život usmeravali ka dobroti, da bismo prevazišli nesuglasice kroz blagorazumnost. Kada ta blagorazumnost izostane, to je znak da je cilj života postao isključivo težnja za uživanjem, a ne za zajedničkim dobrima, što često vodi razvodu i raspadu porodice.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Vernici često veruju da izbor venčanog prstena odlučuje o bračnom životu, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava zašto prava snaga braka leži u molitvi, ljubavi i međusobnom poštovanju, a ne u spoljašnjim simbolima.
Srpkinja otkrila da je u vezi sa muškarcem s kojim ima zajedničke pretke - njihove čukunbabe su rođene sestre – i pitala sveštenika da li bi njihov brak mogao biti blagosloven.
Svetogorski starac objašnjava kako pronaći neuništivu radost usred greha, strasti i tuđe zlobe i doseći duhovni mir.
Posle hapšenja usvojenog sina, arhijerej Ukrajinske pravoslavne crkve javno govori o ličnoj tragediji, stotinama štićenika i granici ljudske izdržljivosti.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Onoga trenutka kada sin zasnuje svoju porodicu, oženi se i započne samostalan život u drugom domu, dužan je da odmah počne da slavi svoju krsnu slavu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.