BIO JE BRAT ISUSA HRISTA, ALI ZBOG JEDNOG GREHA NIJE DAO DA GA TAKO ZOVU! SPC obeležava Svetog apostola Judu Jakovljevog
Kada je propovedao u predelima oko Ararata, uhvatili su ga neznabožci, razapeli na krst i ubili strelama.
U svojoj knjizi za 11. subotu po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik razmatra brak kao prirodni zakon blagoslovljen od Boga, ali i bezbračnost kao duhovno stanje koje može biti potpuno u skladu sa Božjom voljom. Ovo duhovno razmatranje otvara pitanja koja mnogi izbegavaju – šta je zaista prirodno, a šta nas vodi ka višoj spoznaji vere?
Gospod govori da je bračnu vezu sam Bog blagoslovio od početka i da je njen zakon položio u samu našu prirodu. O onima, pak, koji ne žele da se žene, on je rekao: “Ko može primiti neka primi” (Mt.19,5; 12). Premda je on brak priznao prirodnim zakonom, ipak ga nije smatrao toliko neophodnim i neizbežnim da za bezbračnost ne bi bilo mesta.
I bezbračnost on razrešava, ograđujući je uslovom koji je zbližava sa zakonom prirode. Uškopljenik je od rođenja bezbračan po prirodnom zakonu. I onaj, međutim, koji svojom voljom postavlja sebe u stanje u kakvom se prirodni uškopljenik nalazi po rođenju, bez učešća svoje volje – stoji na jednoj liniji sa njim s obzirom na odnos prema prirodnim potrebama.
Dakle, u tom odnosu su i jedan i drugi – prirodni bezbračnici. Zbog čega onda duhovno uškopljeništvo ili voljnu bezbračnost smatraju neprirodnom? Zbog toga što ne shvataju prirodu. Za njih je prirodno samo ono što je prirodno telu. Ono, pak, što je prirodno duhu, i što, kao posledica njegovog dejstva na telo, postaje prirodno, oni neće da smatraju prirodnim.
Moglo bi se pretpostaviti da svi ti ljudi pripadaju broju materijalista. Međutim, ne! Porazgovaraj sa njima o nečemu drugom i videćeš da razložno rasuđuju.
Sveti Teofan naglašava da supružnici treba da ispune zapovest ljubavi i međusobnog podnošenja: "Nosite bremena jedan drugoga“. Trpljenje, kako on objašnjava, ne smanjuje ljubav, već je učvršćuje, dok izbegavanje toga samo povećava nesuglasice i čini da sitnice postanu nepremostive prepreke. U njegovim rečima, um nam je dat da bismo život usmeravali ka dobroti, da bismo prevazišli nesuglasice kroz blagorazumnost. Kada ta blagorazumnost izostane, to je znak da je cilj života postao isključivo težnja za uživanjem, a ne za zajedničkim dobrima, što često vodi razvodu i raspadu porodice.
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
Snažna poruka ruskog sveca za sredu prve nedelje po Duhovima otkriva da samo istinsko sjedinjenje vere, srca i dela vodi ka spasenju – a ne puko znanje ili spoljašnja ispravnost.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Na platformi Iks objavio je video-snimak hapšenja, na kojem se vidi kako je karikaturista uhapšen sa rukama vezanim lisicama iza leđa.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Protojerej Željko Marković, starešina crkve Lazarice, objasnio je važnost reči Molitve Gospodnje.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.