ŠTA ČINITI KAD BOLEST RAZARA TELO NA KOMADE?! Sveti Jovan Kronštatski kaže da će vam ovo sigurno olakšati muke
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
Misli o ljubavi, smirenosti i čovečnosti blaženopočivšeg poglavara Srpske pravoslavne crkve ostaju svetionici vere i života, prenoseći neprocenjive duhovne vrednosti svakom naraštaju.
Srpski patrijarh Pavle bio je oličenje blagosti, smirenosti, čestitosti i nesalomivih duhovnih uverenja koja je sa velikom mudrošću prenosio svom vernom narodu. Njegov život bio je tiha molitva, ispunjena jednostavnošću i dubokim promišljanjem o svetu i veri. Ono što je ostalo iza njega, osim dela koja su urezana u istoriju Srpske pravoslavne crkve, jesu nebrojene mudre rečenice koje i danas, godinama nakon njegovog upokojenja, nastavljaju da nadahnjuju i usmeravaju. Neke od njih odzvanjaju kao molitve, druge kao smernice za čestit hod kroz život, a sve zajedno čine neprocenjivu riznicu misli koja će se vekovima prepričavati.
Patrijarh Pavle bio je poznat po svojoj smirenosti, skromnosti i sposobnosti da u jednostavnim rečima sažme duboke istine. Njegove rečenice bile su poput svetionika – kratke, ali moćne, osvetljavale su put onima koji su tražili duhovnu utehu i vođstvo. U njegovim rečima osećala se duboka ljubav prema Bogu, čoveku i svetu, a svaki njegov savet bio je poziv na svetost, na skroman, ali ispunjen život.
„Nikad nije bilo lako biti čovek među ljudima,“ govorio je, podsećajući da je ljudska duša stalno na ispitu pred iskušenjima ovog sveta. Za patrijarha Pavla, čovečnost nije bila samo pitanje vere, već svakodnevne borbe da se očuva dostojanstvo i ljubav prema bližnjima.
Jedna od njegovih najpoznatijih misli – „Kad se čovek rodi, celi svet se raduje, a samo on plače. Treba živeti tako da, kad umre, celi svet plače, a samo on se raduje,“ – svedoči o njegovom dubokom shvatanju prolaznosti života i vrednosti duhovnog nasleđa. U ovim rečima leži podsećanje da život treba živeti časno i smireno, da bismo na kraju našeg puta mogli stati pred Boga sa čistom dušom.
Patrijarh je često govorio o smirenosti, nazivajući je „majkom svih jevanđelskih vrlina,“ jer, kako je podsećao, „Bog se gordima protivi, a smirenim daje blagoslov.“ Ove reči nas uče da je istinska snaga u krotkosti, u prihvatanju Božje volje i milosti.
Još jedna mudrost patrijarha Pavla, koja ostaje zapisana u srcima vernika, jeste: „Čuvajmo se neljudi, ali se još više čuvajmo da i mi ne postanemo neljudi.“ Ovaj savet je univerzalni poziv na ljubav, razumevanje i čestitost, čak i u najtežim vremenima.
Patrijarh Pavle nas je podučavao i o snazi ljubavi, nazivajući je „najvišom vrlinom“ i dodajući: „Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se – osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate.“ U ovim jednostavnim rečima krije se najdublja suština hrišćanskog života – ljubav kao dar koji raste kada ga delimo.
Njegove misli o duhovnosti i životu, poput: „Proći će sve, ali duša, obraz i ono što je dobro, ostaje zauvek“ i „Nije važno ko odakle potiče, nego u šta izraste,“ svedoče o mudrosti koja je nadilazila svakodnevne granice.
Reči patrijarha Pavla, i danas, kao i u njegovom životu, ostaju večno žive. One nisu samo saveti ili misli – one su molitve urezane u kolektivnu svest naroda, putokazi za sve nas kako da hodimo kroz život dostojno, u ljubavi i veri. „Ne branimo se od tuđeg zla zlom u sebi,“ govorio je, podsećajući nas da je najveća borba ona sa sopstvenim srcem.
Njegove rečenice će se, bez sumnje, citirati i kroz vekove, kao neizbrisiv trag koji je ostavio u duhovnom biću našeg naroda. Patrijarh Pavle nije bio samo vođa crkve – bio je duhovni otac i svetionik na putu ka Bogu i večnoj istini.


Kako tišina, smirene misli i molitva mogu da postanu snaga koja čuva srce od nemira i vodi nas ka unutrašnjem spokojstvu.
U vremenu kada se emocije potiskuju i tuga skriva, pouka velikog srpskog duhovnika 20. veka pomaže da pronađemo spokoj u duši i oslobodimo se negativnih posledica stresa i napetosti.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Njegova jednostavna, ali oštra poruka razotkriva zašto nas svakodnevica lomi i kako da se izborimo, a da ne izgubimo lice ni dušu.
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Iza spoljašnje urednosti krije se gubitak radosti, koji prema svetogorskom starcu otkriva dublju duhovnu krizu savremenog čoveka.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveštenik upozorava da stanje koje liči na duhovno prosvetljenje može postati ozbiljna obmana koja čoveka odvaja od Crkve i narušava njegov odnos prema drugima.
Prvi snimak nastao spontano brzo je postao omiljen među vernicima, dok nova verzija donosi pun umetnički izraz i snažnu duhovnu poruku uoči manastirske slave.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.