ČITANJE BIBLIJE ZA 2. APRIL: Odlomak iz Svetog pisma za sredu pete sedmice Velikog posta
"Gle, postideće se i posramiće svi koji se ljute na tebe; biće kao ništa i izginuće protivnici tvoji".
U ovoj ikoni, koja se u pravoslavnom kalendaru obeležava 17. septembra, spojene su starozavetne vizije i božanske intervencije koje vekovima inspirišu pravoslavnih vernika. Njen simbolički značaj oblikovao je spasenje od požara i očuvao mir u vremenima nevolje.
U srcima pravoslavnih hrišćana, ikona Presvete Bogorodice „Nesagoriva kupina“ zauzima posebno mesto kao simbol neupitne Božje zaštite i čuda. Ova ikona, poznata i kao „Neopalima kupina“, duboko je ukorenjena u tradiciji i veri, povezujući nas sa starozavetnim vizijama i božanskim intervencijama kroz vekove.
Ikona "Nesagoriva kupina" (u ruskoj tradiciji poznata kao "Неопалимая Купина") jedna je od najpoznatijih pravoslavnih ikona i simbolički se vezuje za Bogorodicu. Ikona je inspirisana biblijskim događajem kada je prorok Mojsije, dok je bio na planini Horeb, video grm koji gori, ali ne sagoreva (Izlazak 3:2-6). Taj grm je prepoznat kao simbol Bogorodice koja je rodila Hrista, a ostala neoskvrnjena – ne "sagorevši" od božanske vatre.
Simbolika ikone je slojevita. Grm koji ne sagoreva odnosi se na Božje čudo, ali i na Bogorodicu koja je "nosila" Hrista u svom krilu, a ostala netaknuta i bezgrešna. U pravoslavnoj ikonografiji, ova ikona često prikazuje Bogorodicu sa Hristom, okruženu vatrom ili grmom koji ne sagoreva, što ukazuje na njenu ulogu kao posrednice između Boga i ljudi.
Datum praznovanja „Nesagorive kupine“ u pravoslavnom kalendaru je 17. septembar po novom kalendaru, što odgovara 4. septembru po starom kalendaru. Ova ikona je postala poznata u 14. veku, kada su je monasi sa Sinajske Gore doneli u Moskvu 1390. godine, gde je smeštena u Blagoveštenski sabor. Kroz istoriju, ova ikona je bila simbol zaštite i čuda, posebno protiv požara.
Ikona „Nesagoriva kupina“ prepoznatljiva je po svojoj sposobnosti da štiti od požara. Kada je 1860. godine izgrađen hram u Moskvi u čast ove ikone, on je postao poznat po tome što je uspevao da zaštiti celu oblast od požara, uprkos tome što je većina objekata u okolini bila izgrađena od drveta. Kada je Moskvu pogodila velika opasnost od požara, obraz „Nesagorive kupine“ nošen je u litiji oko ugroženih domova, koji su ostajali neoštećeni.
Nažalost, 1930. godine, bezbožničke vlasti su uništile hram i ikona je nestala. Ipak, sećanje na „Nesagorivu kupinu“ nastavlja da živi kroz posebne rukopisne službe posvećene ovoj ikoni, koje se pevaju na Svetoj Gori Sinajskoj tokom munjevitih oluja, moleći za zaštitu od požara i isceljenje od teških bolesti.
Ikona „Nesagoriva kupina“ prikazuje Prečistu Djevu i Bogomladenca u središtu osmougaone zvezde. Ova zvezda je sastavljena od dva četvorougaonika: crvenosmeđi simbolizuje plamen koji je Mojsije video u kupini, dok zeleni označava prirodnu boju kupine, koja ostaje neoštećena plamenom. Po uglovima crvenog četvorougaonika prikazani su simboli četiri jevanđelista: čovek, lav, tele i orao, koji naglašavaju Božanstvo i beskonačni oganj.
Hram u Moskvi posvećen „Nesagorivoj kupini“ srušen je tokom 1930-ih godina, a inicijativa za njegovo obnavljanje decenijama je zaustavljana od strane komunističkih vlasti. Međutim, po raspadu Sovjetskog Saveza, na tom mestu je 2010. godine podignut novi hram. Ovaj hram je izgrađen u blizini mesta na kojem je bio stari i služi kao spomenik i centar duhovnog života za sve verne, čuvajući uspomenu na ikonu i njena čuda.
Ikona „Nesagoriva kupina“ nas podseća na snagu Božje zaštite i neprekidnu svetlost koja ne sagoreva, inspirišući verne širom sveta da traže njenu zaštitu i blagoslov.
Manastir, poznat po ikoni staroj 500 godina i obnovljen nakon Drugog svetskog rata, postao je mesto duhovnog isceljenja, a igumanija Ekatarina, koja je tu provela pola veka, pričala je o hiljadama žena koje su zahvaljujući molitvama ispred ikone postale majke.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
"Gle, postideće se i posramiće svi koji se ljute na tebe; biće kao ništa i izginuće protivnici tvoji".
Mnogi olako zaboravljaju na pakao i žive prepušteni slučaju, a Sveti Teofan Zatvornik u knjizi „Misli za svaki dan u godini“ jasno upozorava koliko je takav stav poguban za dušu.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.