U ovoj ikoni, koja se u pravoslavnom kalendaru obeležava 17. septembra, spojene su starozavetne vizije i božanske intervencije koje vekovima inspirišu pravoslavnih vernika. Njen simbolički značaj oblikovao je spasenje od požara i očuvao mir u vremenima nevolje.
U srcima pravoslavnih hrišćana, ikona Presvete Bogorodice „Nesagoriva kupina“ zauzima posebno mesto kao simbol neupitne Božje zaštite i čuda. Ova ikona, poznata i kao „Neopalima kupina“, duboko je ukorenjena u tradiciji i veri, povezujući nas sa starozavetnim vizijama i božanskim intervencijama kroz vekove.
Ikona "Nesagoriva kupina" (u ruskoj tradiciji poznata kao "Неопалимая Купина") jedna je od najpoznatijih pravoslavnih ikona i simbolički se vezuje za Bogorodicu. Ikona je inspirisana biblijskim događajem kada je prorok Mojsije, dok je bio na planini Horeb, video grm koji gori, ali ne sagoreva (Izlazak 3:2-6). Taj grm je prepoznat kao simbol Bogorodice koja je rodila Hrista, a ostala neoskvrnjena – ne "sagorevši" od božanske vatre.
Simbolika ikone je slojevita. Grm koji ne sagoreva odnosi se na Božje čudo, ali i na Bogorodicu koja je "nosila" Hrista u svom krilu, a ostala netaknuta i bezgrešna. U pravoslavnoj ikonografiji, ova ikona često prikazuje Bogorodicu sa Hristom, okruženu vatrom ili grmom koji ne sagoreva, što ukazuje na njenu ulogu kao posrednice između Boga i ljudi.
Datum praznovanja „Nesagorive kupine“ u pravoslavnom kalendaru je 17. septembar po novom kalendaru, što odgovara 4. septembru po starom kalendaru. Ova ikona je postala poznata u 14. veku, kada su je monasi sa Sinajske Gore doneli u Moskvu 1390. godine, gde je smeštena u Blagoveštenski sabor. Kroz istoriju, ova ikona je bila simbol zaštite i čuda, posebno protiv požara.
Ikona „Nesagoriva kupina“ prepoznatljiva je po svojoj sposobnosti da štiti od požara. Kada je 1860. godine izgrađen hram u Moskvi u čast ove ikone, on je postao poznat po tome što je uspevao da zaštiti celu oblast od požara, uprkos tome što je većina objekata u okolini bila izgrađena od drveta. Kada je Moskvu pogodila velika opasnost od požara, obraz „Nesagorive kupine“ nošen je u litiji oko ugroženih domova, koji su ostajali neoštećeni.
Shutterstock
U moskovskom kvartu Marijana Ročća bio je hram posvećen ovoj ikoni, koji je spaljen 190. godine, a u bliuini je 2010. podignut novi hram
Nažalost, 1930. godine, bezbožničke vlasti su uništile hram i ikona je nestala. Ipak, sećanje na „Nesagorivu kupinu“ nastavlja da živi kroz posebne rukopisne službe posvećene ovoj ikoni, koje se pevaju na Svetoj Gori Sinajskoj tokom munjevitih oluja, moleći za zaštitu od požara i isceljenje od teških bolesti.
Ikona „Nesagoriva kupina“ prikazuje Prečistu Djevu i Bogomladenca u središtu osmougaone zvezde. Ova zvezda je sastavljena od dva četvorougaonika: crvenosmeđi simbolizuje plamen koji je Mojsije video u kupini, dok zeleni označava prirodnu boju kupine, koja ostaje neoštećena plamenom. Po uglovima crvenog četvorougaonika prikazani su simboli četiri jevanđelista: čovek, lav, tele i orao, koji naglašavaju Božanstvo i beskonačni oganj.
Hram u Moskvi posvećen „Nesagorivoj kupini“ srušen je tokom 1930-ih godina, a inicijativa za njegovo obnavljanje decenijama je zaustavljana od strane komunističkih vlasti. Međutim, po raspadu Sovjetskog Saveza, na tom mestu je 2010. godine podignut novi hram. Ovaj hram je izgrađen u blizini mesta na kojem je bio stari i služi kao spomenik i centar duhovnog života za sve verne, čuvajući uspomenu na ikonu i njena čuda.
Ikona „Nesagoriva kupina“ nas podseća na snagu Božje zaštite i neprekidnu svetlost koja ne sagoreva, inspirišući verne širom sveta da traže njenu zaštitu i blagoslov.
Dokumentarno-igrana priča Bojane Krstić otkriva život Nedeljka Streličića, mladog sveštenika koji je platio cenu vernosti istini, dok beogradska premijera donosi i snažnu humanitarnu akciju za teško bolesnog dečaka.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.
Od "izleta" u pokret Hare Krišna do misionara koji je hiljadama mališana u Sijera Leoneu postao jedina nada – životni put oca Temisa Adamsa otkriva kako se čovek menja kada izabere da pripada onima koji nemaju ništa.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
Manastir, poznat po ikoni staroj 500 godina i obnovljen nakon Drugog svetskog rata, postao je mesto duhovnog isceljenja, a igumanija Ekatarina, koja je tu provela pola veka, pričala je o hiljadama žena koje su zahvaljujući molitvama ispred ikone postale majke.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Dokumentarno-igrana priča Bojane Krstić otkriva život Nedeljka Streličića, mladog sveštenika koji je platio cenu vernosti istini, dok beogradska premijera donosi i snažnu humanitarnu akciju za teško bolesnog dečaka.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.
Od "izleta" u pokret Hare Krišna do misionara koji je hiljadama mališana u Sijera Leoneu postao jedina nada – životni put oca Temisa Adamsa otkriva kako se čovek menja kada izabere da pripada onima koji nemaju ništa.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.