Vođa nebeskih vojski svojim vatrenim mačem pobeđuje zlo i štiti nas od greha i iskušenja. Molitva ovom svetitelju može ojačati svakog vernika u svakodnevnoj borbi protiv slabosti, donoseći mir, snagu i duhovno uzdizanje na putu ka Carstvu nebeskom.
U duhovnom predanju hrišćanstva, Sveti arhangel Mihailo zauzima posebno mesto kao vođa nebeskih sila, anđela koji su pobedili Satanu i njegove sledbenike, bacivši ih u bezdan. Njegova snaga, hrabrost i odlučnost predstavljaju ideal kojem se vernici obraćaju u molitvi, tražeći zaštitu i pomoć u borbi protiv zla.
Molitva Svetom arhangelu Mihailu oslanja se na arhetip Arhistratiža, vojnika Božjeg, simbola pravde i odbrane duhovnih vrednosti. Kroz vekove, vernici su se oslanjali na njegovu nepobedivu vojsku, tražeći vođstvo i zaštitu pred izazovima svakodnevnog života, ali i iskušenjima koja dolaze izvan ljudskih mogućnosti.
Jedna od najlepših i najpotresnijih molitava, koja se izgovara u čast Svetog arhangela Mihaila, nosi u sebi snagu vere, pokajanja i uzdizanja duše. Molitva nas podseća na stalnu borbu između dobra i zla, pozivajući na budnost, moralnu čistotu i neprestano nadahnuće kroz Hristovu ljubav i anđeosku podršku.
Shutterstock
Molitvenik
Molitva Svetom arhangelu Mihailu
Sav si oganj i revnost, Sveti arhistratiže Mihaile, zato te molimo:
Učmale duše naše zapali ognjem revnosti tvoje, da bismo budne savesti uvek radosno služili zajedničkom Gospodu našem, svesrdno se ugledajući na tebe, bezgrešnog i svetog brata našeg, i vrhovnog vojskovođu našeg, vrhovnog vojskovođu sve nebeske i zemaljske vojske Hristove.
Čudesni Gospod Hristos načinio je jednu Crkvu od anđela i ljudi, da bismo se mi ljudi, koji tajanstveno predstavljamo heruvime na zemlji, ugledali na svetu nebesku braću našu na čijem čelu stojiš ti, lučezarni i divni Arhistratiže Mihaile. Ti si na nebu pobedio svezlog satanu, i zbacio ga s neba na dno pakla.
Pomaži i nama uvek, molimo te, svemoćni Arhangele, da i mi svepobednom silom tvojom pobeđujemo svelukavog Satanu, koji nas sa svih strana napada i iskušava kroz bezbožne ljude, kroz nečiste pomisli, kroz zemaljske slasti, kroz opojne strasti.
Sav si svet, čist i bezgrešan, divni Prvoangele Božji; molimo te svesveti, molimo te svečisti, molimo te svebezgrešni, poučavaj nas danju i noću kako da živimo sveto, čisto i bezgrešno, i daruj nam tvoje heruvimske sile, da bismo istinski i stvarno heruvimski živeli na zemlji mi koji po neizmernom čovekoljublju Božjem predstavljamo heruvime na zemlji.
Ne ostavi nas u otrovnom blatu naših slastoljubivih zemaljskih želja, nego nas podigni u nebeske anđelske visine i osposobi nas da anđelski sveto i čisto poživimo dok smo u telu na zemlji.
Milostivo pogledaj na nas, Svepobedni Arhangele, snishodljivo se spusti do nas, te nas, zaspale u gresima, probudi na borbu sa zlom, sa grehom, sa smrću, sa đavolom, da bismo, vođeni i sokoljeni tobom, lako savlađivali svaki greh, svaku strast, svaku smrt, svakog đavola.
Mi znamo, Bogonosni Arhangele, ti imaš vlast nad nečistim dusima, nad bolestima, nad smrću, nad gresima; ispuni duše naše božanskom silom svojom, e da bismo i mi neustrašivo ratovali i heruvimski pobeđivali sve neprijatelje spasenja našeg, vere naše, duše naše.
Svepobedni Vojvodo Nebeskih Sila, ti si očistio nebo od satane i crnih angela njegovih – očisti i duše naše od svakoga greha, jer gresi naši otvaraju vrata i prozore duša naših, te kroz njih ulaze u nas nečiste sile demonske prljajući i umrtvljujući duše naše, koje treba da su anđelski čiste i anđelski besmrtne.
Bez tvoje svepobedne pomoći, Nebeski Vojskovođo, mi lako postajemo plen nečistih sila. Stoga te od sveg srca molimo:
Uvrsti nas u svoju nepobedivu vojsku, i ratuj za nas i ispred nas, vodeći nas i predvodeći nas u svakoj borbi za dušu našu, za spasenje naše, za večnost našu, i osiguravajući nam pobedu nad svakim grehom i nad svakim đavolom.
O, presveti Arhangele, mi smo očajno nemoćni pred demonskom silom vražjom, ako nam ti ne pritekneš u pomoć božanskom silom svojom. Sa tobom, mi ćemo uvek odnositi pobedu u svima bitkama za dušu našu i spasenje naše i večnost našu; a bez tebe – mi bespomoćno posrćemo iz poraza u poraz, iz greha u greh, iz pakla u pakao.
Zato budi uvek s nama, i ne napuštaj nas zbog grehova naših i smrada našeg, nego, ljubeći nas božanskom ljubavlju, učini da omrznemo greh i sve grehovne slasti, i ispunimo duše svoje miomirom evanđelskih vrlina.
Evo, duše svoje predajemo tebi, presveti Prvoangele Božji; molimo te i preklinjemo, vodi nas uvek putevima koji odvode u Carstvo nebesko, da bismo zajedno s tobom, večito slavili svemilostivog Spasa našeg – preslatkog Gospoda Hrista, i Njegovog svečovekoljubivog Oca, i sveblagog Duha Utešitelja, kome slava i hvala sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Shutterstock
Molitvenik
Molitva Svetom arhangelu Mihailu je dubok izvor duhovne snage za sve one koji traže utehu i oslonac u trenucima borbe i iskušenja. U njoj se ogleda večna nada u pobedu dobra nad zlom i neprocenjiva vrednost vere koja uči da, uz nebesku pomoć, svaka prepreka može biti savladana. Arhangel Mihailo, kao svepobedni vojvoda i zaštitnik, ostaje simbol vere, hrabrosti i nepobedivosti za sve one koji ga sa verom prizivaju.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.