NA DANAŠNJI PRAZNIK VEKOVIMA SE DEŠAVAJU ČUDA: Patrijarh Porfirije i arhiepiskop Stefan danas predvode sabranje u Đunisu, na mestu javljanja Presvet Bogorodice
Molitveni skup u manastiru okuplja hiljade vernika koji traže utehu i isceljenje. Tradicija čudotvornih događaja u ovom svetom mestu traje već više od jednog veka.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 14. oktobra proslavljaju veliki praznik – Pokrov Presvete Bogorodice, podsećajući se na čudotvornu zaštitu Majke Božije nad čitavim rodom hrišćanskim. Bogorodicu slavimo kao našu pokroviteljku i zagovornicu, koja neprestano moli za nas grešnike i posreduje kod Boga. Brojna čuda vezana su za ovaj sveti dan, od slavnog događaja iz Carigrada 911. godine do isceljenja koja se dešavaju i danas.
Jedno od najpoznatijih čuda dogodilo se u Carigradu za vreme cara Lava Mudrog, kada se Bogorodica ukazala tokom svenoćnog bdenja u crkvi Vlaherne. Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije videli su Presvetu Bogorodicu kako je raširila svoj omofor iznad vernog naroda, moleći se za spas sveta. Ovaj događaj utemeljio je praznik Pokrova, podsećajući nas na milostivo i stalno pokroviteljstvo Majke Božije.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i arhiepiskop Stefan sinoć su svečano dočekani u Eparhiji niškoj
Slično čudo zabeleženo je i u selu Đunis, nedaleko od Kruševca, gde se 1898. godine Bogorodica ukazala trinaestogodišnjoj devojčici Milojki Jocić, na mestu gde danas stoji manastir posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice. Po predanju, Presveta Bogorodica je tada Milojki rekla da će se na tom mestu mnogi bolesnici isceljivati i da tu treba podići crkvu. Od tog trenutka, Đunis postaje mesto hodočašća za mnoge bolesne i nevoljne, koji traže isceljenje molitvama Bogorodici.
Manastir u Đunisu ima bogatu istoriju. Prvi hram podignut je 1934. godine po blagoslovu Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, dok je izgradnja današnjeg velikog hrama počela 1977. godine, uz mnoge prepreke koje su vernici istrajno savladavali. Do danas, manastir je postao duhovni centar, sa živopisom koji krasi njegov hram i ikonostasom koji je delo ikonopisačke škole Manastira Žiča.
Schutterstock
U manastirskom kompleksu u Đunisu nalazi se čudotvorni izvor vode za koju se veruje da isceljuje
Izgradnja velikog hrama, koja je započeta 1977. godine, zbog zabrane tadašnjih vlasti prekinuta je 1985, da bi bila nastavljena tek 1993. Radovi su u potpunosti završeni 2001. godine. Hram je u potpunosti živopisan, a u kompleksu manastira podignuti su novi konaci i pomoćne zgrade. Stara drvena crkva brvnara porušena je 1997. godine, a na njenom mestu podignuta nova, koja je osvećena 1998. godine, na stogodišnjicu javljanja Presvete Bogorodice.
Schutterstock
Izgrasnja novog manastirskog hrama završena je 2001. godine, a podignut je na mestu nekadašnje stare crkve brvnare
Na dan Pokrova Presvete Bogorodice, 14. oktobra, manastir u Đunisu postaje središte velikog crkvenog sabranja. Hiljade vernika iz zemlje i inostranstva dolaze da učestvuju u molitvenom slavlju, tražeći utehu i isceljenje. Ove godine, liturgiju predvode srpski patrijarh Porfirije i arhiepiskop makedonski i ohridski Stefan, osnažujući duh okupljenih vernika i obnavljajući njihovu veru u zaštitnički pokrov Presvete Bogorodice. Praznična liturgija i akatist na izvoru gde se Bogorodica ukazala simbolizuju neprekinutu povezanost neba i zemlje, dok čudesna isceljenja koja se i danas dešavaju svedoče o njenom prisustvu među nama.
Bog čoveka vodi ka cilju neobičnim putevima, a ako ima vere ništa nije nemoguće, govori igumanija i jedina monahinja manastira Svetog Hristofora, zadužbine kralja Dragutina iz 13. veka, u Mislođinu, i navodi da je Božji poziv dobila mnogo ranije nego što je putem Gospodnjim krenula, ali da ga tada nije razumela.
Crkva je bila ispunjena pobožnim narodom i svi su bili duboko utonuli u molitvu. Pri dnu crkve nalazili su se Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije, a onda se dogodilo čudo.
Svečani čin doksologije u Sabornom hramu okupio je verni narod i visoke crkvene velikodostojnike, obeležavajući dolazak dvojice duhovnih vođa u Eparhiju nišku.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
Zanatlija iz okoline Nikšića, koji je odbacivao postojanje Boga, suočen s paralizom bez leka, doživeo je susret sa svetiteljem koji mu je zauvek promenio život — a potom je svom sinu dao ime Vasilije.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.