Na praznik posvećen Svetom apostolu Jakovu, carigradski patrijarh je u emotivnoj besedi izrazio tugu zbog stanja na Bliskom istoku, podsećajući na značaj jevanđeoskog mira i podršku jerusalimskom Bratstvu Svetog Groba.
U duhu pravoslavnog praznika Svetog apostola Jakova, prvog episkopa jerusalimskog, carigradski patrijarh Vartolomej služio je večernje bogosluženje u Hramu Svetog Đorđa na Bosforu. Ovaj trenutak dubokog molitvenog ushićenja bio je poseban i za patrijarha lično, jer je ovim obeležio 33. godišnjicu svog ustoličenja na tron. Tokom liturgije, patrijarh Vartolomej izrazio je duboku zahvalnost, ali i tugu zbog nemira koji potresaju Bliski istok.
Njegove reči, izrečene posle liturgije, bile su prožete setom i brigom:
- Naša sećanja se vraćaju na ona mesta gde je Gospod živeo i izvršio svoje spasonosno delo za život i spasenje sveta, ali i sa očiglednom brigom i tugom u srcu zbog ratnog stanja i dramatičnih dešavanja koja danas potresaju celu zapaljivu oblast Bliskog istoka.
Osvrnuvši se na tragične događaje u Svetoj Zemlji, patrijarh je sa bolom u srcu priznao da propoved jevanđeoskog mira ni nakon dvadeset vekova nije uspela da procveta u svakom srcu:
- Nažalost, ni posle celih dvadeset vekova, propoved jevanđeoskog mira još uvek nije procvetala u srcima svih ljudi. Ovo tužno uviđanje nas sve stavlja pred odgovornost, a naročito nas, sluge i služitelje Boga Svevišnjega.
Profimedia
Patrijarh Vartolomej, duboko ganut, uputio je posebne molitve Vladaru mira za stalni mir i spokoj u tom svetom regionu:
- Zato večeras posebno molimo Vladara mira da jednom zauvek donese mir i smirenje ovoj oblasti sveta, kako bi odatle, kao iz prirodnog izvora, potekla poruka prave i istinske Hristove ljubavi, koja 'nadmašuje svaki um,' a koja je svetu danas neophodna!
S ljubavlju i poštovanjem, patrijarh Vartolomej je uputio misli i molitve ka čuvarima svetih mesta, Bratstvu Svetog Groba, koje neprekidno bdije nad svetinjama Jerusalima.
- Naše misli su sada uprte i ka privilegovanom čuvaru tih svetih mesta, Bratstvu Svetog Groba... neka prinos i žrtva otaca svetog groba budu ugodni Onome koji je osvetio ta mesta Svojim prisustvom, našeg Bogočoveka Spasitelja.
Patrijarh je zatim podsetio na istorijsko jedinstvo i podršku Carigradske patrijaršije ovom bratstvu, naglašavajući da je sveta misija čuvanja hodočašća Jerusalima dužnost nasleđena kroz vekove.
- Sveti carigradski tron bio je, jeste i biće čvrst podupirač Bratstvu Svetog Groba u njihovim naporima da čuvaju i predaju narednim hrišćanskim pokoljenjima najsvetije hodočašće Svetog Grada Jerusalima...“
Bogosluženju su prisustvovali arhijereji Carigradske patrijaršije, članovi Svetog sinoda, arhonati, vernici iz Carigrada, kao i hodočasnici iz Amerike, doprinoseći jedinstvenom, svečano-molitvenom ozračju i blagoslovu koji su ispunili Hram Svetog Đorđa.
U svetu prepunom nevidljivih opasnosti vernici traže zaštitu od različitih vrsta magije. Važno je pročitati celu molitvu, a ne neku njenu skraćenu verziju jer jedino tako može doneti mir i duhovnu zaštitu svakom domu.
Ono što posebno treba naglasiti jeste da SPC u isto vreme nije poklonila MPC sve one srpske svetinje i manastire, koje su gradili srpski vladari u istoriji. Tomosom o autokefaliji MPC te svetinje nisu poklonjene, kao što pojedini zlonamerni ili pak neznaveni ljudi komentarišu, već su dati na upotrebu, a to su dve suštinski različite pravne formulacije, istakao je arhimandrit Petar (Dragojlović).
Po Jevenađeljima četiri Hristova apostola, može se izbrojati da je on počinio tačno 38 čuda, koja se mogu svrstati u četiri grupe. isceljenje bolesnika, pokazivanje Isusove vlasti nad prirodom, isterivanje Satane i njegovih demona i vaskrsavanje mrtvih.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
Grešnik misli da ga niko ne vidi, ali Božje oko sve zna – pokajanje je jedini put spasenja, poručuje svetitelj u svojim duhovnim poukama za utorak pete sedmice Velikog posta.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Poglavar Carigradske patrijaršije bogoslužio je u Prvoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice Neohorije na Bosforu, potom je Ahmetu Andreasu Ozgunesu, koji je prešao u pravoslavlje, dodelio počasnu titulu arhonta, a u besedi je upozorio na složenost situacije na Bliskom Istoku.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
Grešnik misli da ga niko ne vidi, ali Božje oko sve zna – pokajanje je jedini put spasenja, poručuje svetitelj u svojim duhovnim poukama za utorak pete sedmice Velikog posta.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.