POZNATI AMERIKANAC PRIMIO PRAVOSLAVLJE: "Bog je tako rekao, želim da živim u manastiru"
Džibri Bel je ispričao kako je odlučio pre četiri - pet godina da postane pravoslavac, a krštenje je obavio u crkvi u Čikagu.
Odnos SAD-a prema Rusiji, Carigradskoj patrijaršiji i svetim mestima u Jerusalimu mogao bi oblikovati budućnost u svetu prepunom izazova i promena.
Povratkom Donalda Trampa u Belu kuću, pravoslavni svet nalazi se pred pitanjem šta ova pobeda može značiti za pomesne crkve i hrišćanske vrednosti koje se na poseban način neguju unutar pravoslavne tradicije. Trampov povratak na mesto predsednika otvara nove mogućnosti za dijalog i saradnju s pravoslavnim Istokom, naročito Rusijom, što može doneti značajne promene u pravoslavnom svetu.
Njegov stav prema političkim i verskim pitanjima nudi priliku za dublje promišljanje o ulozi i misiji pravoslavlja u savremenom svetu, i to u kontekstu geopolitičkih izazova s kojima se suočavaju pravoslavne patrijaršije.
Još tokom svog prvog mandata, Tramp je nastojao da uspostavi bliže odnose s Rusijom, što je bio potez koji su neki pravoslavni lideri posmatrali kao mogućnost za snažniji dijalog i očuvanje tradicionalnih hrišćanskih vrednosti. Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril, tada je izrazio optimizam prema Trampovoj politici usmerenoj ka zajedničkoj borbi protiv radikalizma i terorizma, podvlačeći značaj njegovih obećanja za očuvanje hrišćanskih zajednica i njihovih prava u regionima pogođenim sukobima.
Ovaj stav može i sada imati posebnu težinu, jer pravoslavna zajednica iščekuje moguće promene u američko-ruskim odnosima koje bi mogle doprineti stabilnosti i međusobnom poštovanju crkvenih jurisdikcija.
Kada je reč o Carigradskoj patrijaršiji, pitanje autokefalnosti Ukrajinske crkve ostaje u središtu napetosti između Carigrada i Moskve. Trampova politika može uticati na odnose između SAD-a i Turske, kao i između SAD-a i Rusije, što dodatno može uticati na položaj Carigradske patrijaršije.
Ovaj istorijski i duhovni centar pravoslavlja, kroz vekove sedište pravoslavnog jedinstva, može se naći pred novim izazovima u očuvanju svojih prava i svog položaja u pravoslavnom svetu. Ukoliko bi Trampova politika bila naklonjena većem razumevanju s Moskvom, to bi moglo pojačati uticaj Moskve u pravoslavnom poretku, što može promeniti odnose između patrijaršija i njihovih vernika.
Takođe, Jerusalimska patrijaršija, koja se suočava s izazovima očuvanja svetih mesta u kontekstu složenih političkih odnosa, mogla bi osetiti posledice Trampove bliske saradnje s izraelskim vlastima. Njegovo priznanje Jerusalima kao glavnog grada Izraela ranije je donelo nove izazove za pravoslavne hrišćanske zajednice u Svetoj zemlji. Buduća politika SAD-a može dodatno uticati na položaj i prava pravoslavnih vernika u Jerusalimu i okolnim područjima, što stavlja Jerusalimsku patrijaršiju pred zadatak očuvanja hrišćanske prisutnosti u svetoj zemlji.
Trampova pobeda takođe donosi dodatnu pažnju pravoslavnim zajednicama u Americi, gde su organizacije poput AHEPA-e i HALC-a postale glasovi pravoslavnih vernika. S obzirom na njihov dugogodišnji angažman, ove zajednice mogu dodatno doprineti oblikovanju politike SAD-a prema pitanjima koja se tiču prava i položaja pravoslavnih crkava i vernika.
Pred pravoslavnim svetom otvara se period prilika i izazova, u kojem će crkveni lideri biti pozvani da pronađu put ka očuvanju mira, međusobnom poštovanju i jedinstvu. Iskoristiti trenutak za zajedničko promišljanje i dijalog o budućnosti hrišćanskih vrednosti može doneti osnaženje pravoslavlja u svetu koji se ubrzano menja.
Džibri Bel je ispričao kako je odlučio pre četiri - pet godina da postane pravoslavac, a krštenje je obavio u crkvi u Čikagu. Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti? U centralnoj sali „Manjež“ u Moskvi otvorена je jubileјna izložba koja kroz ikone, multimedijalne prikaze i istorijske dokumente ističe vekovnu tradiciјu dobrotvorstva, pozivaјući sve posetioce da istraže bogato kulturno i duhovno nasleđe pravoslavne Rusije. Svetlost kandila nije samo plamen, već vodič ka duhovnom buđenju i podsećanje na Hristovu prisutnost u nama. Sveti vladika Nikolaj ukratko je objasnio razloge zbog kojih je ova svetlost važna za svaki verujući dom i srce.
POZNATI AMERIKANAC PRIMIO PRAVOSLAVLJE: "Bog je tako rekao, želim da živim u manastiru"
ZAŠTO PATRIJARH VARTOLOMEJ NIJE UPUTIO SAUČEŠĆE SRBIJI? Nakon tragedije u Novom Sadu, pisma utehe stižu iz pravoslavnih crkava, osim jedne
PATRIJARH KIRIL I PREDSEDNIK PUTIN OTVORILI IZLOŽBU KOJA SLAVI MILOSRĐE I PRAVOSLAVNE VREDNOSTI: Spoj istorije i duhovnosti za Dan narodnog jedinstva
ZNATE LI SVIH 8 RAZLOGA ZBOG KOJIH PALIMO KANDILO? Vladika Nikolaj je istakao ono što svaki vernik treba da zna o svetlosti koja osvetljava put duši
"Ne ostavi Otac mene samog; jer ja svagda činim što je njemu ugodno."
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Predstojatelj Svetog arhijerejskog sabora je patrijarh srpski Porfirije.
Sisojevac je proglašen metohom manastira Ravanice, koji o njemu vodi brigu.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
Lekari su morali da operišu vladiku.