POZNATI AMERIKANAC PRIMIO PRAVOSLAVLJE: "Bog je tako rekao, želim da živim u manastiru"
Džibri Bel je ispričao kako je odlučio pre četiri - pet godina da postane pravoslavac, a krštenje je obavio u crkvi u Čikagu.
Odnos SAD-a prema Rusiji, Carigradskoj patrijaršiji i svetim mestima u Jerusalimu mogao bi oblikovati budućnost u svetu prepunom izazova i promena.
Povratkom Donalda Trampa u Belu kuću, pravoslavni svet nalazi se pred pitanjem šta ova pobeda može značiti za pomesne crkve i hrišćanske vrednosti koje se na poseban način neguju unutar pravoslavne tradicije. Trampov povratak na mesto predsednika otvara nove mogućnosti za dijalog i saradnju s pravoslavnim Istokom, naročito Rusijom, što može doneti značajne promene u pravoslavnom svetu.
Njegov stav prema političkim i verskim pitanjima nudi priliku za dublje promišljanje o ulozi i misiji pravoslavlja u savremenom svetu, i to u kontekstu geopolitičkih izazova s kojima se suočavaju pravoslavne patrijaršije.
Još tokom svog prvog mandata, Tramp je nastojao da uspostavi bliže odnose s Rusijom, što je bio potez koji su neki pravoslavni lideri posmatrali kao mogućnost za snažniji dijalog i očuvanje tradicionalnih hrišćanskih vrednosti. Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril, tada je izrazio optimizam prema Trampovoj politici usmerenoj ka zajedničkoj borbi protiv radikalizma i terorizma, podvlačeći značaj njegovih obećanja za očuvanje hrišćanskih zajednica i njihovih prava u regionima pogođenim sukobima.
Ovaj stav može i sada imati posebnu težinu, jer pravoslavna zajednica iščekuje moguće promene u američko-ruskim odnosima koje bi mogle doprineti stabilnosti i međusobnom poštovanju crkvenih jurisdikcija.
Kada je reč o Carigradskoj patrijaršiji, pitanje autokefalnosti Ukrajinske crkve ostaje u središtu napetosti između Carigrada i Moskve. Trampova politika može uticati na odnose između SAD-a i Turske, kao i između SAD-a i Rusije, što dodatno može uticati na položaj Carigradske patrijaršije.
Ovaj istorijski i duhovni centar pravoslavlja, kroz vekove sedište pravoslavnog jedinstva, može se naći pred novim izazovima u očuvanju svojih prava i svog položaja u pravoslavnom svetu. Ukoliko bi Trampova politika bila naklonjena većem razumevanju s Moskvom, to bi moglo pojačati uticaj Moskve u pravoslavnom poretku, što može promeniti odnose između patrijaršija i njihovih vernika.
Takođe, Jerusalimska patrijaršija, koja se suočava s izazovima očuvanja svetih mesta u kontekstu složenih političkih odnosa, mogla bi osetiti posledice Trampove bliske saradnje s izraelskim vlastima. Njegovo priznanje Jerusalima kao glavnog grada Izraela ranije je donelo nove izazove za pravoslavne hrišćanske zajednice u Svetoj zemlji. Buduća politika SAD-a može dodatno uticati na položaj i prava pravoslavnih vernika u Jerusalimu i okolnim područjima, što stavlja Jerusalimsku patrijaršiju pred zadatak očuvanja hrišćanske prisutnosti u svetoj zemlji.
Trampova pobeda takođe donosi dodatnu pažnju pravoslavnim zajednicama u Americi, gde su organizacije poput AHEPA-e i HALC-a postale glasovi pravoslavnih vernika. S obzirom na njihov dugogodišnji angažman, ove zajednice mogu dodatno doprineti oblikovanju politike SAD-a prema pitanjima koja se tiču prava i položaja pravoslavnih crkava i vernika.
Pred pravoslavnim svetom otvara se period prilika i izazova, u kojem će crkveni lideri biti pozvani da pronađu put ka očuvanju mira, međusobnom poštovanju i jedinstvu. Iskoristiti trenutak za zajedničko promišljanje i dijalog o budućnosti hrišćanskih vrednosti može doneti osnaženje pravoslavlja u svetu koji se ubrzano menja.
Džibri Bel je ispričao kako je odlučio pre četiri - pet godina da postane pravoslavac, a krštenje je obavio u crkvi u Čikagu. Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti? U centralnoj sali „Manjež“ u Moskvi otvorена je jubileјna izložba koja kroz ikone, multimedijalne prikaze i istorijske dokumente ističe vekovnu tradiciјu dobrotvorstva, pozivaјući sve posetioce da istraže bogato kulturno i duhovno nasleđe pravoslavne Rusije. Svetlost kandila nije samo plamen, već vodič ka duhovnom buđenju i podsećanje na Hristovu prisutnost u nama. Sveti vladika Nikolaj ukratko je objasnio razloge zbog kojih je ova svetlost važna za svaki verujući dom i srce.


POZNATI AMERIKANAC PRIMIO PRAVOSLAVLJE: "Bog je tako rekao, želim da živim u manastiru"
ZAŠTO PATRIJARH VARTOLOMEJ NIJE UPUTIO SAUČEŠĆE SRBIJI? Nakon tragedije u Novom Sadu, pisma utehe stižu iz pravoslavnih crkava, osim jedne
PATRIJARH KIRIL I PREDSEDNIK PUTIN OTVORILI IZLOŽBU KOJA SLAVI MILOSRĐE I PRAVOSLAVNE VREDNOSTI: Spoj istorije i duhovnosti za Dan narodnog jedinstva
ZNATE LI SVIH 8 RAZLOGA ZBOG KOJIH PALIMO KANDILO? Vladika Nikolaj je istakao ono što svaki vernik treba da zna o svetlosti koja osvetljava put duši
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Predanje sa Kosova i Metohije čuva priču o salati koja je pratila svečane obroke, jednostavna, a puna ukusa.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene
U besedi za 3. utorak po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovekova budućnost zavisi od duhovne blizine Onome kome pripada.