Crkva i savremena medicina u ozbiljnom su sukobu već decenijama oko različitog pristupa i shvatanja mentalnih oboljenja. Dok medicina mentalne bolesti vidi kao psihičke poremećaje, uzrokovane biološkim, genetskim, psihološkim i socijalnim faktorima, Crkva ih često tumači kroz duhovnu prizmu - kao čist primer opsednutosti čoveka demonima.
Savremena medicina tretira mentalne bolesti kao posledicu u poremećaju mozgu, hemijskog disbalansa ili psiholoških trauma, i smatra ih delom ljudske psihopatologije. Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili ove poremećaje, a terapije i lekovi postali su ključni alati u borbi protiv ovih oboljenja. Psihoterapija, antidepresivi, antipsihotici i druge savremene terapije danas su standard u medicinskom pristupu.
Crkva, sa druge strane, jedini lek za njih vidi u egzorcizmu, odnosno u isterivanju đavola iz čoveka kroz molitve, pričešća...
- Ne mešajte mentalni poremećaj sa demonom. Previše revnosnih, neobrazovanih ljudi učinilo je više štete nego koristi prepoznavanjem demona tamo gde ih nije bilo - zavapio je nedavno profesor Bejzil Džekson, direktor Psihijatrijskog centra Džekson u Milvokiju, koji je pored medicine završio i teologiju.
GlobalED Advance Press
Bejzil Džekson
Džekson je naišao na mnoge sveštenike koji su iz neznanja pogrešno tretirali teške mentalne poremećaje, kao što su šizofrenija ili depresija, kao opsednutost demonima.
- Pogrešna dijagnoza opsednutosti demonima može imati karakteristične posledice za nekoga ko je mentalno ili emocionalno bolestan, izazivajući snažan osećaj krivice i osećanje odbačenosti od Boga. Ovaj rezultat se može izbeći upućivanjem na odgovarajući psihijatrijski tretman - rekao je profesor.
Schutterstock/Profimedia
Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili mentalne bolesti
Osoba koja boluje od šizofrenije može po nekim elementima zaista da liči na opsednutu osobu, na primer, promenjena ličnost, neobična fizička snaga, promenjen glas, izraz lica i tako dalje, ali hrišćanski psiholog Henri A. Virkler u knjizi "99 odgovora na pitanja o anđelima, demonima i duhovnom ratovanju" (autor B. J. Oropeza) kaže da postoji nekoliko razlika između šizofrenije i opsednutosti demonima:
- Pre svega, šizofreničari često govore nekoherentno i ne tako rafinirano kao opsednuti pojedinci. Štaviše, šizofreničari veruju da su neko drugi i obično ljudi oko njih to mogu primetiti.
Schutterstock/Profimedia
Hrišćanski psiholog tvrdi da postoje jasne razlike između opsednutnosti i šizofrenije
- Zatim, šizofreničari često daju izjave za koje se može dokazati da su lažne sa stanovišta vidovitosti i telepatije. S druge strane, vantelesne sposobnosti opsednutih pojedinaca su obično autentične.
- Većina šizofreničara ne reaguje negativno na molitvu, dok opsednuti reaguju.
- Obično nema "poltergeist" aktivnosti (oblik paranormalnog fenomena koji se iskazuje kao fizička manifestacija psihičkog uzroka) kada je u pitanju mentalna bolest.
Academia.edu
Henri A. Virkler
- Šizofreničari često pozitivno reaguju na odgovarajuće lekove, za razliku od opsesivnih.
- Na kraju krajeva, egzorcizmi su obično neuspešni ili kratkotrajni kod ljudi sa šizofrenijom.
Čile je, inače, konzervativna zemlja sa dugom katoličkom tradicijom u kojoj katolička crkva igra značajnu ulogu i gde se oko polovina stanovništva izjašnjavaju kao katolici.
Sama Oran je, posle grčevite borbe, rekla da je želela da se krsti, ali da ju je neki unutrašnji glas od toga odvrćao. Kako je bila uporna, dogodilo se šta se dogodilo...
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene, istakao je otac Miloš Vesin.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.