Crkva i savremena medicina u ozbiljnom su sukobu već decenijama oko različitog pristupa i shvatanja mentalnih oboljenja. Dok medicina mentalne bolesti vidi kao psihičke poremećaje, uzrokovane biološkim, genetskim, psihološkim i socijalnim faktorima, Crkva ih često tumači kroz duhovnu prizmu - kao čist primer opsednutosti čoveka demonima.
Savremena medicina tretira mentalne bolesti kao posledicu u poremećaju mozgu, hemijskog disbalansa ili psiholoških trauma, i smatra ih delom ljudske psihopatologije. Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili ove poremećaje, a terapije i lekovi postali su ključni alati u borbi protiv ovih oboljenja. Psihoterapija, antidepresivi, antipsihotici i druge savremene terapije danas su standard u medicinskom pristupu.
Crkva, sa druge strane, jedini lek za njih vidi u egzorcizmu, odnosno u isterivanju đavola iz čoveka kroz molitve, pričešća...
- Ne mešajte mentalni poremećaj sa demonom. Previše revnosnih, neobrazovanih ljudi učinilo je više štete nego koristi prepoznavanjem demona tamo gde ih nije bilo - zavapio je nedavno profesor Bejzil Džekson, direktor Psihijatrijskog centra Džekson u Milvokiju, koji je pored medicine završio i teologiju.
GlobalED Advance Press
Bejzil Džekson
Džekson je naišao na mnoge sveštenike koji su iz neznanja pogrešno tretirali teške mentalne poremećaje, kao što su šizofrenija ili depresija, kao opsednutost demonima.
- Pogrešna dijagnoza opsednutosti demonima može imati karakteristične posledice za nekoga ko je mentalno ili emocionalno bolestan, izazivajući snažan osećaj krivice i osećanje odbačenosti od Boga. Ovaj rezultat se može izbeći upućivanjem na odgovarajući psihijatrijski tretman - rekao je profesor.
Schutterstock/Profimedia
Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili mentalne bolesti
Osoba koja boluje od šizofrenije može po nekim elementima zaista da liči na opsednutu osobu, na primer, promenjena ličnost, neobična fizička snaga, promenjen glas, izraz lica i tako dalje, ali hrišćanski psiholog Henri A. Virkler u knjizi "99 odgovora na pitanja o anđelima, demonima i duhovnom ratovanju" (autor B. J. Oropeza) kaže da postoji nekoliko razlika između šizofrenije i opsednutosti demonima:
- Pre svega, šizofreničari često govore nekoherentno i ne tako rafinirano kao opsednuti pojedinci. Štaviše, šizofreničari veruju da su neko drugi i obično ljudi oko njih to mogu primetiti.
Schutterstock/Profimedia
Hrišćanski psiholog tvrdi da postoje jasne razlike između opsednutnosti i šizofrenije
- Zatim, šizofreničari često daju izjave za koje se može dokazati da su lažne sa stanovišta vidovitosti i telepatije. S druge strane, vantelesne sposobnosti opsednutih pojedinaca su obično autentične.
- Većina šizofreničara ne reaguje negativno na molitvu, dok opsednuti reaguju.
- Obično nema "poltergeist" aktivnosti (oblik paranormalnog fenomena koji se iskazuje kao fizička manifestacija psihičkog uzroka) kada je u pitanju mentalna bolest.
Academia.edu
Henri A. Virkler
- Šizofreničari često pozitivno reaguju na odgovarajuće lekove, za razliku od opsesivnih.
- Na kraju krajeva, egzorcizmi su obično neuspešni ili kratkotrajni kod ljudi sa šizofrenijom.
Čile je, inače, konzervativna zemlja sa dugom katoličkom tradicijom u kojoj katolička crkva igra značajnu ulogu i gde se oko polovina stanovništva izjašnjavaju kao katolici.
Sama Oran je, posle grčevite borbe, rekla da je želela da se krsti, ali da ju je neki unutrašnji glas od toga odvrćao. Kako je bila uporna, dogodilo se šta se dogodilo...
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
U okviru centralnog programa manifestacije „Beogradski dani porodice“, održanog u prisustvu patrijarha srpskog i gradonačelnika Šapića, Kalemegdan je zasijao u znaku večnih vrednosti, podsećajući na snagu doma, ljubavi i odgovornosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.