Crkva i savremena medicina u ozbiljnom su sukobu već decenijama oko različitog pristupa i shvatanja mentalnih oboljenja. Dok medicina mentalne bolesti vidi kao psihičke poremećaje, uzrokovane biološkim, genetskim, psihološkim i socijalnim faktorima, Crkva ih često tumači kroz duhovnu prizmu - kao čist primer opsednutosti čoveka demonima.
Savremena medicina tretira mentalne bolesti kao posledicu u poremećaju mozgu, hemijskog disbalansa ili psiholoških trauma, i smatra ih delom ljudske psihopatologije. Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili ove poremećaje, a terapije i lekovi postali su ključni alati u borbi protiv ovih oboljenja. Psihoterapija, antidepresivi, antipsihotici i druge savremene terapije danas su standard u medicinskom pristupu.
Crkva, sa druge strane, jedini lek za njih vidi u egzorcizmu, odnosno u isterivanju đavola iz čoveka kroz molitve, pričešća...
- Ne mešajte mentalni poremećaj sa demonom. Previše revnosnih, neobrazovanih ljudi učinilo je više štete nego koristi prepoznavanjem demona tamo gde ih nije bilo - zavapio je nedavno profesor Bejzil Džekson, direktor Psihijatrijskog centra Džekson u Milvokiju, koji je pored medicine završio i teologiju.
GlobalED Advance Press
Bejzil Džekson
Džekson je naišao na mnoge sveštenike koji su iz neznanja pogrešno tretirali teške mentalne poremećaje, kao što su šizofrenija ili depresija, kao opsednutost demonima.
- Pogrešna dijagnoza opsednutosti demonima može imati karakteristične posledice za nekoga ko je mentalno ili emocionalno bolestan, izazivajući snažan osećaj krivice i osećanje odbačenosti od Boga. Ovaj rezultat se može izbeći upućivanjem na odgovarajući psihijatrijski tretman - rekao je profesor.
Schutterstock/Profimedia
Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili mentalne bolesti
Osoba koja boluje od šizofrenije može po nekim elementima zaista da liči na opsednutu osobu, na primer, promenjena ličnost, neobična fizička snaga, promenjen glas, izraz lica i tako dalje, ali hrišćanski psiholog Henri A. Virkler u knjizi "99 odgovora na pitanja o anđelima, demonima i duhovnom ratovanju" (autor B. J. Oropeza) kaže da postoji nekoliko razlika između šizofrenije i opsednutosti demonima:
- Pre svega, šizofreničari često govore nekoherentno i ne tako rafinirano kao opsednuti pojedinci. Štaviše, šizofreničari veruju da su neko drugi i obično ljudi oko njih to mogu primetiti.
Schutterstock/Profimedia
Hrišćanski psiholog tvrdi da postoje jasne razlike između opsednutnosti i šizofrenije
- Zatim, šizofreničari često daju izjave za koje se može dokazati da su lažne sa stanovišta vidovitosti i telepatije. S druge strane, vantelesne sposobnosti opsednutih pojedinaca su obično autentične.
- Većina šizofreničara ne reaguje negativno na molitvu, dok opsednuti reaguju.
- Obično nema "poltergeist" aktivnosti (oblik paranormalnog fenomena koji se iskazuje kao fizička manifestacija psihičkog uzroka) kada je u pitanju mentalna bolest.
Academia.edu
Henri A. Virkler
- Šizofreničari često pozitivno reaguju na odgovarajuće lekove, za razliku od opsesivnih.
- Na kraju krajeva, egzorcizmi su obično neuspešni ili kratkotrajni kod ljudi sa šizofrenijom.
Čile je, inače, konzervativna zemlja sa dugom katoličkom tradicijom u kojoj katolička crkva igra značajnu ulogu i gde se oko polovina stanovništva izjašnjavaju kao katolici.
Sama Oran je, posle grčevite borbe, rekla da je želela da se krsti, ali da ju je neki unutrašnji glas od toga odvrćao. Kako je bila uporna, dogodilo se šta se dogodilo...
Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
Ove godine 7. april donosi retko poklapanje koje menja ustaljeni tok bogosluženja - službe se prepliću, čitaju se tekstovi oba dana, a vernici će primetiti i drugačija pravila u postu.
U besedi za ponedeljak Strasne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako prihvatanje stradanja donosi nagradu večnog života i kako Hristovo stradanje daje snagu u svakodnevnim iskušenjima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene, istakao je otac Miloš Vesin.
Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
U besedi za ponedeljak Strasne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako prihvatanje stradanja donosi nagradu večnog života i kako Hristovo stradanje daje snagu u svakodnevnim iskušenjima.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki ponedeljak, po starom i po novom kalendaru. Katolici slave Uskršnji ponedeljak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.