Crkva i savremena medicina u ozbiljnom su sukobu već decenijama oko različitog pristupa i shvatanja mentalnih oboljenja. Dok medicina mentalne bolesti vidi kao psihičke poremećaje, uzrokovane biološkim, genetskim, psihološkim i socijalnim faktorima, Crkva ih često tumači kroz duhovnu prizmu - kao čist primer opsednutosti čoveka demonima.
Savremena medicina tretira mentalne bolesti kao posledicu u poremećaju mozgu, hemijskog disbalansa ili psiholoških trauma, i smatra ih delom ljudske psihopatologije. Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili ove poremećaje, a terapije i lekovi postali su ključni alati u borbi protiv ovih oboljenja. Psihoterapija, antidepresivi, antipsihotici i druge savremene terapije danas su standard u medicinskom pristupu.
Crkva, sa druge strane, jedini lek za njih vidi u egzorcizmu, odnosno u isterivanju đavola iz čoveka kroz molitve, pričešća...
- Ne mešajte mentalni poremećaj sa demonom. Previše revnosnih, neobrazovanih ljudi učinilo je više štete nego koristi prepoznavanjem demona tamo gde ih nije bilo - zavapio je nedavno profesor Bejzil Džekson, direktor Psihijatrijskog centra Džekson u Milvokiju, koji je pored medicine završio i teologiju.
GlobalED Advance Press
Bejzil Džekson
Džekson je naišao na mnoge sveštenike koji su iz neznanja pogrešno tretirali teške mentalne poremećaje, kao što su šizofrenija ili depresija, kao opsednutost demonima.
- Pogrešna dijagnoza opsednutosti demonima može imati karakteristične posledice za nekoga ko je mentalno ili emocionalno bolestan, izazivajući snažan osećaj krivice i osećanje odbačenosti od Boga. Ovaj rezultat se može izbeći upućivanjem na odgovarajući psihijatrijski tretman - rekao je profesor.
Schutterstock/Profimedia
Lekari koriste naučne metode kako bi dijagnostikovali i lečili mentalne bolesti
Osoba koja boluje od šizofrenije može po nekim elementima zaista da liči na opsednutu osobu, na primer, promenjena ličnost, neobična fizička snaga, promenjen glas, izraz lica i tako dalje, ali hrišćanski psiholog Henri A. Virkler u knjizi "99 odgovora na pitanja o anđelima, demonima i duhovnom ratovanju" (autor B. J. Oropeza) kaže da postoji nekoliko razlika između šizofrenije i opsednutosti demonima:
- Pre svega, šizofreničari često govore nekoherentno i ne tako rafinirano kao opsednuti pojedinci. Štaviše, šizofreničari veruju da su neko drugi i obično ljudi oko njih to mogu primetiti.
Schutterstock/Profimedia
Hrišćanski psiholog tvrdi da postoje jasne razlike između opsednutnosti i šizofrenije
- Zatim, šizofreničari često daju izjave za koje se može dokazati da su lažne sa stanovišta vidovitosti i telepatije. S druge strane, vantelesne sposobnosti opsednutih pojedinaca su obično autentične.
- Većina šizofreničara ne reaguje negativno na molitvu, dok opsednuti reaguju.
- Obično nema "poltergeist" aktivnosti (oblik paranormalnog fenomena koji se iskazuje kao fizička manifestacija psihičkog uzroka) kada je u pitanju mentalna bolest.
Academia.edu
Henri A. Virkler
- Šizofreničari često pozitivno reaguju na odgovarajuće lekove, za razliku od opsesivnih.
- Na kraju krajeva, egzorcizmi su obično neuspešni ili kratkotrajni kod ljudi sa šizofrenijom.
Čile je, inače, konzervativna zemlja sa dugom katoličkom tradicijom u kojoj katolička crkva igra značajnu ulogu i gde se oko polovina stanovništva izjašnjavaju kao katolici.
Sama Oran je, posle grčevite borbe, rekla da je želela da se krsti, ali da ju je neki unutrašnji glas od toga odvrćao. Kako je bila uporna, dogodilo se šta se dogodilo...
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
Grešnik misli da ga niko ne vidi, ali Božje oko sve zna – pokajanje je jedini put spasenja, poručuje svetitelj u svojim duhovnim poukama za utorak pete sedmice Velikog posta.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.