Printscreen/Youtube/DW FokusStepenice koje vode do doma monaha.
Efimije je nekada radio kao električar i imao je ženu i decu. O razlozima zbog kojih se odrekao svega toga, da bi ovde živeo sam, ne želi da govori. Još kao dete, uprkos tome što je odrastao u komunizmu, bio je fasciniran religijom.
Brat Efimije već 19 godina živi pustinjačkim životom u jednoj pećini u moldavskim brdima. Kao mladi čovek on je puno putovao po svetu - sada svet dolazi k njemu.
Nakon bogosluženja u obližnjem manastiru sedamdesetšestogodišnji monah odlazi u svoj dom.
Printscreen/Youtube/DW Fokus
Stepenice koje vode do doma monaha.
Da bi došao do svog doma spušta se niz nekoliko stepenica, ulazeći u utrobu stene.
Ovo mesto bilo je utočište monasima još u srednjem veku. On ovde živi potpuno sam, već 19 godina. Tu nema vode, struje ni grejanja, ali zato je tu jedna mala crkva.
Efimije je nekada radio kao električar i imao je ženu i decu. O razlozima zbog kojih se odrekao svega toga, da bi ovde živeo sam, ne želi da govori. Još kao dete, uprkos tome što je odrastao u komunizmu, bio je fasciniran religijom.
- Tajno sam išao u crkvu od 1955. do 1960. godine, jer to tada nije bilo dozvoljeno. U crkvi je bio neki prostor s rešetkama na prozorima. Bio sam u drugom razredu osnovne škole i sećam se kako sam se držao za te rešetke i nisam ih puštao dok se bogosluženje ne završi.
Printscreen/Youtube/DW Fokus
eštani ponekad dođu i zamole ga da se pomoli za njihove mrtve, donosu mu hleba i nešto novca.
Danas vreme provodi u proučavanju tekstova pod svećom i molitvama. Meštani ponekad dođu i zamole ga da se pomoli za njihove mrtve, donosu mu hleba i nešto novca.
Sve je više i turista koji su zainteresovani za ovaj pećinski manastir. Bilo je posetitelja i iz Japana, a Efimije je uvek sretan kada nekog može da ugosti.
- Kada sam došao ovamo pre 18 godina i kada bi ljudi nenajavljeno upali ja bih vikao. Sada sam smireniji, razgovaram sa njima - pojašnjava blag monah.
Printscreen/Youtube/DW Fokus
On više nema potrebu da odlazi u svet, svet sada dolazi k njemu.
On više nema potrebu da odlazi u svet, svet sada dolazi k njemu, a ljudima širom planete poručuje samo jedno.
- Budite skromni u svojim željama, radite ono što bi trebalo, a ne ono što biste želeli. Onda ćete možda učiniti pravu stvar i to će biti od koristi - rekao je ovaj samotni monah.
Možda i ne treba biti preblizu svetu, da biste mu dali pravi savet.
Po svedočenjima vernog naroda, za svetinju u Crnoj Gori vezuje se nebrojano isceljenja i čuda, a spas pronalaze pronalaze i vernici drugih religija, koji iskreno pristupaju moštima Svetog Vasilija Ostroškog.
Pesma mlade Jovane Tešić, posvećena Svetoj Anastasiji, ne samo da slavi pravoslavnu veru i svetitelje, već i podseća mlade na važnost uzvišenih vrednosti i duhovnog života.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.