ISPOD STOLNJAKA IDE SLAMA, A NA TRPEZI JE OBAVEZNO HOLODNJEC: Kako su Rusi dočekali Božić, Olga iz Moskve otkrila sličnosti i razlike sa Srbima
Običaji za najradosniji hrišćanski praznik kod pravoslavaca u Srbiji i Rusiji su i slični i različiti.
Univerzalno ime ova pogača za sreću dobila je po Svetom Vasiliju, ali je širom Srbije zovu i maslenica, papuljica, gruvanica, baranica, poparenica, vasuljica...
Sutra se slavi Mali Božić, koji označava prvi dan nove 2025. prema julijanskom kalendaru. Tog istog dana obeležava se i slava Svetog Vasilija Velikog. Taj dan je povezan s brojnim tradicijama i običajima.
Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, onda je Mali Božić počeo da važi kao srpska Nova godina, koja se kod pravoslavaca proslavlja u noći između 13. i 14. januara.
Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, pravoslavnim delovima Hrvatske. Slavi je i pravoslavno stanovništvo u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Gruziji, Moldaviji.
Tradicija Nove godine po julijanskom kalendaru postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u nekim delovima Škotske.

Iako postoje brojni običaji, koji naš narod poštuje jedan od najupečatljiviji je pravljenje kolača vasilice.
Univerzalno ime ova pogača za sreću dobila je po Svetom Vasiliju, ali je širom Srbije zovu i maslenica, papuljica, gruvanica, baranica, poparenica, vasuljica...
U većini porodica se pravi slično kao česnica, sa tankim korama, samo bez oraha, sa medom i mašću.
U nekim porodicama je pripremano više kolača kao vasilica: sa više vrsta voća i povrća. Mešena je od mekog beskvasnog testa, koje se potom presavija: sa suvim grožđem, bundevom, orasima.
Odozgo je pre pečenja utiskivan pečat sa krstom. Vasilica se pravila ujutro, a služila se uz ručak.
Sečena je, nije lomljena kao česnica. Uzimali su je po želji, ko je kojim hteo da se posluži, bez nekih posebnih pravila.
Ima mesta u Srbiji u kojima se mese i krofne u koje se stavlja novčić, baš kao u božićnu česnicu, a ko ga pronađe, imaće sreće narednih 12 meseci.
Prema verovanju predaka, sutra se pažljivo gleda u nebo i posmatra vreme. Ako na 14. januar padne sneg ili bude oblačno, čeka nas rodna godina. Suvo vreme, veruje se, donosi i sušnu godinu pred nama.
Običaji za najradosniji hrišćanski praznik kod pravoslavaca u Srbiji i Rusiji su i slični i različiti. Vernici širom Etiopije okupljali su se ispred tamošnjih hramova iščekujući dolazak Božića kada i pravoslavci širom sveta. Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze. Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
ISPOD STOLNJAKA IDE SLAMA, A NA TRPEZI JE OBAVEZNO HOLODNJEC: Kako su Rusi dočekali Božić, Olga iz Moskve otkrila sličnosti i razlike sa Srbima
INTERNET PREPLAVILE SLIKE BOŽIĆA U ETIOPIJI: "Noć se pretvorila u dan" (FOTO)
KOJE OBIČAJE TREBA ISPOŠTOVATI U SUSRET MALOM BOŽIĆU: Oci crkve upozoravaju na jednu stvar koju nikako ne smemo činiti
OSNIVAJU SE NOVE PAROHIJE, SVE VIŠE AMERIKANACA PRELAZI U PRAVOSLAVLJE: Otkrili razloge zbog kojih to čine
Iako je u Srbiji ustaljen naziv Srpska nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice
U čačanskom selu Katrga u brvnari porodice Minović, koja datira skoro dva veka, domaćica Mira i ove godine tradicionalno je zamesila projino belo brašno da bi napravila pogaču vasilicu.
Posle hapšenja usvojenog sina, arhijerej Ukrajinske pravoslavne crkve javno govori o ličnoj tragediji, stotinama štićenika i granici ljudske izdržljivosti.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Onoga trenutka kada sin zasnuje svoju porodicu, oženi se i započne samostalan život u drugom domu, dužan je da odmah počne da slavi svoju krsnu slavu.
U pravoslavlju se bol sagledava kroz perspektivu slobode, ljubavi i posledica naših dela, ali i kao mogućnost preobražaja, put ka očišćenju i povratku istinskom životu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.