Iako je u Srbiji ustaljen naziv Srpska nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice. Grad Beograd organizuje svečani doček Srpske (pravoslavne) nove godine na Trgu republike, u sklopu manifestacije "Beogradska zima”.
Julijanska Nova godina praznik je koji se slavi 13. na 14. januar po gregorijanskom kalendaru svake godine. Tog datuma je 1. januar po julijanskom kalendaru.
Iako je u Srbiji ustaljen naziv Srpska nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina.
Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, pravoslavnim delovima Hrvatske.
Slavi je i pravoslavno stanovništvo u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Gruziji, Moldaviji.
Tradicija proslave julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u nekim delovima Škotske.
Kada su Srbi počeli da slave Novu godinu?
Shutterstock
Vatromet ispred Hrama Svetog Save na Vračaru, u Beogradu.
Tačan datum kada su Srbi počeli da slave julijansku Novu godinu je nemoguće odrediti, ali taj praznik dobija na značaju posle Prvog, a pogotovo posle Drugog svetskog rata.
Iako nije bila zvanično zabranjena, za vreme komunističke vlasti nije bilo organizovanih javnih dočeka, ni dočeka po restoranima i kafanama.
Uprkos dugotrajnom otporu pretežno pravoslavnih zemalja, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 1919. godine zakonom izjednačila dva kalendara, ali Srpska pravoslavna crkva nije.
Iako se danas rado dočekuje po gradskim trgovima i ugostiteljskim objektima, Srpska nova godina, za razliku od one druge, nije državni praznik i neradan dan.
Običaji koji se poštuju na ovaj praznik
mediadrumimages/TopFoto / Media Drum World / Profimedia
Okupljanje porodice.
Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicama Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.
Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsećajući da se u brojnim crkvenim domovima obeležava ovaj značajan praznik.
Toga dana u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored "vasilice" mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.
Takođe, veruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.
Zašto katolici i pravoslavci ne slave Božić istog dana i zašto su neki pravoslavci slavili Hristovo rođenje 25. decembra, a drugi će 7. januara, objašnjava kulturolog i verski analitičar Jovan Janjić.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Univerzalno ime ova pogača za sreću dobila je po Svetom Vasiliju, ali je širom Srbije zovu i maslenica, papuljica, gruvanica, baranica, poparenica, vasuljica...
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice
Praznovanje Šabata počinje u petak sa zalaskom Sunca, a završava se u subotu, pre zalaska Sunca, i to je dan odmora, kada prestaje svaki fizički rad. Šabat se smatra simbolom večnog sporazuma između Boga i jevrejskog naroda. Za svetkovinu ovog praznika vezani su mnogi običaji, kao što je halot kada se peče specijalni hleb - hala.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.