Iako je u Srbiji ustaljen naziv Srpska nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice. Grad Beograd organizuje svečani doček Srpske (pravoslavne) nove godine na Trgu republike, u sklopu manifestacije "Beogradska zima”.
Julijanska Nova godina praznik je koji se slavi 13. na 14. januar po gregorijanskom kalendaru svake godine. Tog datuma je 1. januar po julijanskom kalendaru.
Iako je u Srbiji ustaljen naziv Srpska nova godina, u različitim krajevima Evrope poznata je kao julijanska, stara ili pravoslavna Nova godina.
Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, pravoslavnim delovima Hrvatske.
Slavi je i pravoslavno stanovništvo u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Gruziji, Moldaviji.
Tradicija proslave julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u nekim delovima Škotske.
Kada su Srbi počeli da slave Novu godinu?
Shutterstock
Vatromet ispred Hrama Svetog Save na Vračaru, u Beogradu.
Tačan datum kada su Srbi počeli da slave julijansku Novu godinu je nemoguće odrediti, ali taj praznik dobija na značaju posle Prvog, a pogotovo posle Drugog svetskog rata.
Iako nije bila zvanično zabranjena, za vreme komunističke vlasti nije bilo organizovanih javnih dočeka, ni dočeka po restoranima i kafanama.
Uprkos dugotrajnom otporu pretežno pravoslavnih zemalja, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 1919. godine zakonom izjednačila dva kalendara, ali Srpska pravoslavna crkva nije.
Iako se danas rado dočekuje po gradskim trgovima i ugostiteljskim objektima, Srpska nova godina, za razliku od one druge, nije državni praznik i neradan dan.
Običaji koji se poštuju na ovaj praznik
mediadrumimages/TopFoto / Media Drum World / Profimedia
Okupljanje porodice.
Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicama Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.
Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsećajući da se u brojnim crkvenim domovima obeležava ovaj značajan praznik.
Toga dana u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored "vasilice" mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.
Takođe, veruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.
Zašto katolici i pravoslavci ne slave Božić istog dana i zašto su neki pravoslavci slavili Hristovo rođenje 25. decembra, a drugi će 7. januara, objašnjava kulturolog i verski analitičar Jovan Janjić.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Univerzalno ime ova pogača za sreću dobila je po Svetom Vasiliju, ali je širom Srbije zovu i maslenica, papuljica, gruvanica, baranica, poparenica, vasuljica...
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.
Eparhija u saopštenju poziva vernike na razboritost i poštovanje crkvenog poretka, dok pojedinačni istupi ne odražavaju stav Crkve u celini i mogu narušiti jedinstvo među vernicima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice
Praznovanje Šabata počinje u petak sa zalaskom Sunca, a završava se u subotu, pre zalaska Sunca, i to je dan odmora, kada prestaje svaki fizički rad. Šabat se smatra simbolom večnog sporazuma između Boga i jevrejskog naroda. Za svetkovinu ovog praznika vezani su mnogi običaji, kao što je halot kada se peče specijalni hleb - hala.
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.
Više od 60 hramova u Beogradu i desetine lokacija u drugim gradovima otvaraju vrata solidarnosti – sav prihod namenjen je podršci višedetnim porodicama na Kosovu i Metohiji.
Supruga predsednika Srbije obišla je Versko dobrotvorno starateljstvo u Beogradu, gde se obroci, garderoba i medicinska pomoć pružaju najugroženijima kroz decenijama negovan humanitarni rad.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posetio Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj, razgovarao sa lekarima i zastajao kraj kreveta najmlađih pacijenata, pokazujući koliko pažnja, reč i prisustvo znače tamo gde se vode najteže borbe.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.