Schutterstock/printskrinBrak, kao zajednica dvoje odraslih ljudi, treba da se temelji na ravnopravnosti i deljenju odgovornosti, a ne na odnosu nadređenog i podređenog
Oslanjajući se na stručna iskustva, ali i na pravoslavna učenja, psiholog Gljeb Tkačenko objašnjava zašto slepa poslušnost može ugroziti brak i kako pravi autoritet u porodici proizilazi iz poverenja, a ne iz prisile.
Brak je sveta tajna, osvećena Božjim blagoslovom i zajednicom ljubavi između muža i žene. Ipak, kroz vekove se postavljalo pitanje - da li je poslušnost žene mužu nužna za skladan brak? Pravoslavni psiholog Gljeb Tkačenko istakao je da univerzalni model braka ne postoji, jer svaka porodica funkcioniše prema sopstvenim pravilima i unutrašnjim hijerarhijama.
- Bilo kakav pokušaj da se sve porodice podvedu pod neki zajednički standard osuđen je na neuspeh - kaže on. Postavlja se, dakle, pitanje - kakva je poslušnost u braku blagoslovena i ispravna?
Poslušnost kao izraz poverenja, a ne prinude
U pravoslavnoj tradiciji, poslušnost nije slepa pokornost, već je zasnovana na ljubavi i uzajamnom poverenju. Apostol Pavle u Poslanici Efescima piše: "Žene, pokoravajte se svojim muževima kao Gospodu. Jer je muž glava ženi, kao što je Hristos glava Crkvi" (Ef 5, 22-23). Međutim, Pavle dodaje i sledeće: "Muževi, volite svoje žene kao što je Hristos voleo Crkvu i sebe predao za nju" (Ef 5, 25). Ove reči otkrivaju ključnu istinu - muž i žena su u braku pozvani na uzajamnu ljubav i služenje, a ne na dominaciju i podređivanje.
Psiholog Tkačenko primećuje da često poslušnost žene mužu nije stvar poverenja, već prinude:
- Ako se u nekom braku postavi pitanje da li žena treba da sluša muža, najćešće se radi o ovom drugom slučaju. Jer u prvom slučaju poslušnost nije prisila, već poverenje, i tada nema dilema . kaže Tkačenko.
Dakle, kada žena doživljava muža kao oslonac, kao nekoga ko se trudi za dobrobit porodice, njena poslušnost dolazi spontano i prirodno, iz ljubavi i sigurnosti, a ne iz straha ili pritiska.
Opasnost simbiotskih odnosa
U savremenom društvu često nailazimo na brakove u kojima jedan supružnik preuzima ulogu "roditelja", a drugi "deteta". Ovakvi simbiotski odnosi, kako navodi Tkačenko, mogu voditi ka problemima:
- Problem u ovakvim parovima obično nastaje onda kada jednom od supružnika dosadi njegova uloga - ili mu dosadi da bude večito dete u drugom planu, ili mu postane preteško da "nosi dvoje na svojim leđima" - ističe Tkačenko.
Brak, kao zajednica dvoje odraslih ljudi, treba da se temelji na ravnopravnosti i deljenju odgovornosti, a ne na odnosu nadređenog i podređenog.
Zrela ljubav i paradoks braka
Veliki filozof i psihoanalitičar Erich Fromm govorio je o "paradoksu ljubavi" - dvoje postaju jedno, ali istovremeno ostaju dvoje. Pravoslavna tradicija takođe uči da supružnici treba da budu jedno telo i jedna duša, ali da zadrže slobodu i ličnu odgovornost pred Bogom.
Shutterstock
Pravoslavno shvatanje braka ne promoviše slepu pokornost, već međusobno službenje
- Ako iz te formule uklonimo duševnu bliskost, dobijamo obične cimere, kojima je jednostavno zgodno da budu zajedno. Ako, pak, uklonimo autonomnost i samostalnost, dobijamo ili simbiotski odnos "roditelj - dete", ili emocionalno stapanje, u kojem ljudi teško razaznaju gde prestaju njihove potrebe, a gde počinju tuđe", upozorava Tkačenko, prenosi portal foma.ru.
Poslušnost u braku - put ka svetinji
Pravoslavno shvatanje braka ne promoviše slepu pokornost, već međusobno služenje. Muž i žena pozvani su da jedno drugo vode ka Bogu. Svaka odluka treba da bude doneta u saglasju, uz molitvu i savetovanje. Muž ne treba da vlada ženom, već da je voli i štiti, dok žena u ljubavi uzvraća poverenjem i podrškom.
Credit: Srdjan Randjelovic / Alamy / Alamy / Profimedia
Brak, kao zajednica dvoje odraslih ljudi, treba da se temelji na ravnopravnosti i deljenju odgovornosti, a ne na odnosu nadređenog i podređenog
Tkačenko zaključuje:
. Zdrava poslušnost žene moguća je samo onda kada se ona događa prirodno i spontano, kao izraz dubokog poverenja, i samo onda kada u braku postoji prostor za dijalog. U suprotnom, brak iz srećne zajednice može prerasti u patnju - kako za jednog, tako ponekad i za oba supružnika. A to ne bi smelo da se dogodi.
Konačno, prava poslušnost u braku nije puko ispunjavanje naredbi, već radostan izraz ljubavi, gde muž voli i štiti, a žena s poverenjem uzvraća. Takav brak postaje mali dom Božiji, svetinja u kojoj dvoje zajedno koračaju ka večnoj ljubavi Hristovoj.
Od strogih sankcija u drevnim civilizacijama do unutrašnje borbe sa savesti danas, saznajte zašto preljuba nosi najtežu osudu u pravoslavlju i kako monah Lazar Abašidze otkriva njene posledice na duhovni i društveni život.
Šta je ekranokratija i kako ekrani menjaju naš mozak, odnose i svakodnevicu – upravnik Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, prezviter Oliver Subotić, otkriva suptilne opasnosti modernog doba i načine zaštite od njihovog uticaja.
Taj svet je nekakav svet iz mašte, samo što se sve odvija prema napisanom scenariju. Čovek postaje sličan narkomanu koji se udaljava od sebe samog, od ljudi koji ga okružuju i od svojih briga i teškoća, ističe arhimandrit Rafail Karelin.
Iako o tome ne govorimo dovoljno, jedan uzrok smrti je premašio sve druge, dok u pozadini ostale bolesti i tragedije i dalje odnose žrtve. Ove cifre pomeraju granice onoga što znamo o globalnim zdravstvenim problemima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Od učenika do igumana, od progona do mirnog kraja, njegov put otkriva kako je mala monaška zajednica u Carigradu postala poslednja linija odbrane svetih ikona.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Veliki duhovnik sa Svete gore objašnjava zašto se u braku često susretnu karakteri koji na prvi pogled ne idu zajedno i kako se upravo u tim odnosima krije put ka duhovnoj zrelosti.
Pravoslavna molitva prenosi se vekovima i donosi mir, slogu i nežnost u dom – evo kako ona zvuči i zašto bi trebalo svakodnevno da je izgovarate zajedno sa voljenom osobom.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.