DA LI JE MOGUĆE ISPOVEDITI SE PREKO INTERNETA: Sveštenik rešio svaku dilemu i baš iznenadio
Pokajanje je proces koji započinje duboko u nama i kulminira u Svetoj tajni ispovesti.
O, čeda moja, kakvu će slavu zadobiti vaše duše kada se nakon smrti uznesu na nebesa i pribroje angelima na nebu, govorio je strac Jefrem.
Znameniti svetogorski starac Jefrem, veliki podvižnik i proiguman svetogorskog manastira Filotej, koji se upokojio 2019, sa 19 godina se odrekao sveta i preselio na Svetu goru, postavši poslušnik svetog starca Josifa Isihaste, bezmolvnika i pustinjaka.
Ovo je jedna od njegovih duhovnih poruka, od brzbroj, koje nam je ostavio:
"Čedo moje, ne zaboravljaj svoj cilj. Pogledaj nebo i lepotu koja nas očekuje. Šta su sadašnje stvari? Zar one nisu samo prah i pepeo, samo snovi? Zar ne vidimo da je sve (ovdašnje) podložno truležnosti? Međutim, višnje stvari su večne, Carstvo Božije je beskonačno i blažen je onaj ko u njemu obitava, jer će gledati slavu lica Božijeg!
Čedo moje, ne zaboravi da smo u ovom svetu samo privremeno, da naš život visi o koncu i da su sve lepote ovog sveta isprazne. Prema tome, svako ko prezre sujetne ovozemaljske stvari, odnosno ko ih ne bude strastveno želeo, biće pričastan večnim dobrima. Kada, dakle, posedujemo ovo poznanje istine, prirodno je da u svakom trenutku pogled svojih duševnih očiju okrenemo ka večnom životu, ka višnjem Jerusalimu, gde horovi angelski s nepojmljivom sladošću i mudrošću pevaju himne Božije. O, čeda moja, kakvu će slavu zadobiti vaše duše kada se nakon smrti uznesu na nebesa i pribroje angelima na nebu!"
Pokajanje je proces koji započinje duboko u nama i kulminira u Svetoj tajni ispovesti.
Interesantno je da i poljubac u usta ranije nije nosio strastan karakter, jer su roditelji tako ljubili svoju decu ili obratno, kaže otac Ljubo.
Njene mošti i grob nalaze se u Petrogradu, u maloj kapeli na Smolenskom groblju.
Duša smirenog čoveka je kao more. Baci u more kamen, on će na trenutak blago uzburkati površinu, a zatim će potonuti u njegovu dubinu, govorio je Sveti Siluan.
Molitva ne reševa sve probleme, ali daje snagu da ih nosimo.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Amvrosija po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Ignjatija Bogonosca. Katolici su u trećoj nedelji Adventa i slave Svetog Zefirina. Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnim molitvama.
Jednostavna, ali moćna pouka svetogorskog starca otkriva kako reći istinu bez da povrediš, i zašto iskrenost postaje put duhovnog rasta.
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.
I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.