DA LI JE MOGUĆE ISPOVEDITI SE PREKO INTERNETA: Sveštenik rešio svaku dilemu i baš iznenadio
Pokajanje je proces koji započinje duboko u nama i kulminira u Svetoj tajni ispovesti.
O, čeda moja, kakvu će slavu zadobiti vaše duše kada se nakon smrti uznesu na nebesa i pribroje angelima na nebu, govorio je strac Jefrem.
Znameniti svetogorski starac Jefrem, veliki podvižnik i proiguman svetogorskog manastira Filotej, koji se upokojio 2019, sa 19 godina se odrekao sveta i preselio na Svetu goru, postavši poslušnik svetog starca Josifa Isihaste, bezmolvnika i pustinjaka.
Ovo je jedna od njegovih duhovnih poruka, od brzbroj, koje nam je ostavio:
"Čedo moje, ne zaboravljaj svoj cilj. Pogledaj nebo i lepotu koja nas očekuje. Šta su sadašnje stvari? Zar one nisu samo prah i pepeo, samo snovi? Zar ne vidimo da je sve (ovdašnje) podložno truležnosti? Međutim, višnje stvari su večne, Carstvo Božije je beskonačno i blažen je onaj ko u njemu obitava, jer će gledati slavu lica Božijeg!
Čedo moje, ne zaboravi da smo u ovom svetu samo privremeno, da naš život visi o koncu i da su sve lepote ovog sveta isprazne. Prema tome, svako ko prezre sujetne ovozemaljske stvari, odnosno ko ih ne bude strastveno želeo, biće pričastan večnim dobrima. Kada, dakle, posedujemo ovo poznanje istine, prirodno je da u svakom trenutku pogled svojih duševnih očiju okrenemo ka večnom životu, ka višnjem Jerusalimu, gde horovi angelski s nepojmljivom sladošću i mudrošću pevaju himne Božije. O, čeda moja, kakvu će slavu zadobiti vaše duše kada se nakon smrti uznesu na nebesa i pribroje angelima na nebu!"
Pokajanje je proces koji započinje duboko u nama i kulminira u Svetoj tajni ispovesti.
Interesantno je da i poljubac u usta ranije nije nosio strastan karakter, jer su roditelji tako ljubili svoju decu ili obratno, kaže otac Ljubo.
Njene mošti i grob nalaze se u Petrogradu, u maloj kapeli na Smolenskom groblju.
Duša smirenog čoveka je kao more. Baci u more kamen, on će na trenutak blago uzburkati površinu, a zatim će potonuti u njegovu dubinu, govorio je Sveti Siluan.
Molitva ne reševa sve probleme, ali daje snagu da ih nosimo.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Dok ljudi danas burno reaguju na uvrede, otkrivaju tuđe mane i ulaze u bespotrebne sukobe, ruski svetitelj ostavio je jednostavne savete o ćutanju, smirenju i molitvi kao putu ka unutrašnjem miru i duhovnoj snazi.
Sveštenik koji služi i pod Ostrogom poručuje da se mir i blagoslov ne traže u onome što nedostaje, već u zahvalnosti za ono što već postoji.
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.