SVETI NIL SINAJSKI: "Ne tuguj..."
Ukoliko želiš da ugušiš u sebi tugu sa mračnim raspoloženjem duha, prigrli srcem ljubav i obuci se u nezlobivu radost, govorio je Sveti Nil Sinajski.
Upravo ona ni Kainu nije dala da se pokaje posle ubistva brata, niti je dopustila Judi da posle izdaje pronađe put spasenja, već ga je dovela, kroz očajanje koje mu je nametnula, dotle da se obesi.
Pravoslavlje ima specifičan i duboko ukorenjen stav prema tugi i tugovanju. Tuga je prirodna ljudska reakcija na gubitak, bilo da je u pitanju smrt voljene osobe, raskid ili neka druga trauma. U pravoslavlju, tuga se ne vidi kao nešto što treba potisnuti, već kao proces kroz koji čovek treba da prođe, uz pomoć vere, molitve i duhovnog vodstva.Sa druge strane, tuga predstavlja i veliku duhovna opasnost, jer može prerasti u očajanje koje se smatra grehom.
Sveti Jovan Kasijan je rekao da tuga samo u jednom slučaju korisna.
"Tuga nam je od koristi samo u slučaju kada je prihvatamo podstaknuti ili pokajanjem za grehe, ili žarkom željom za savršenstvom, ili sazercanjem budućeg blaženstva. O njoj govori i blaženi apostol Pavle: Jer žalost koja je po Bogu donosi pokajanje za spasenje, za koje se ne kaje; a žalost ovoga sveta donosi pogibao. Postoji i druga vrsta tuge, koja je potpuno beskorisna, koja u grešnu dušu, umesto namere da ispravi svoj život i očisti se od strasti, unosi najpogubnije očajanje. Upravo ona ni Kainu nije dala da se pokaje posle ubistva brata, niti je dopustila Judi da posle izdaje pronađe put spasenja, već ga je dovela, kroz očajanje koje mu je nametnula, dotle da se obesi".
Ukoliko želiš da ugušiš u sebi tugu sa mračnim raspoloženjem duha, prigrli srcem ljubav i obuci se u nezlobivu radost, govorio je Sveti Nil Sinajski.
Njegove poslednje reči bile su: "Ostavite me da budem hrana zverima, preko kojih se može dostići Bog. Pšenica sam Božija, i meljem se zubima zveri, da se nađem čist hleb Hristu.“
Nisu sva iskušenja ista po karakteru. Neka nailaze na ljude podvižnike, druga na bestidne ljude…, govorio je Sveti Isak Sirin.
Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku za vreme cara Aleksija Komnena, kada se povela polemika o tome ko je od njih trojice svetitelj.
Protojerej Jovan Radović, paroh podgorički, odgovarao je na pitanja slušalaca radija "Svetigora" u emisiji "Pitajte sveštenika".
Prepodobni Jovan Kasijan u svom delu „Razgovori ave Serapiona“ razmatra glavne strasti koje muče ljudsku dušu, nudeći univerzalne savete za oslobađanje i duhovnu slobodu.
U savremenom svetu depresija sve češće postaje prisutan problem, a prema učenju svetih otaca, tuga nije samo prolazna emocija već duhovna opasnost koja može voditi ka beznađu i duhovnoj smrti.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.