Isklesana je u steni od 1932-1934 godine a otkrivena tek pre 20 godina.
Pored magistranog puta Loznica Mali Zvornik nedaleko od starog pešačkog mosta koji spaja levu i desnu obalu Drine, tj. Mali Zvornik i Zvornik, Srbiju i Republiku Srpsku nalazi se crkva u steni sa velikim zvonikom dugim 33 metara.
Crkva je građena u sklopu tajnog podzemnog grada Karađorđevića, a radili su je zarobljenici koji su kopali tunele. U obliku je krsta dužine 33 metara i širine kao i visine zvonika, što predstavlja broj Hristovih godina provedenih na Zemlji.
Isklesana je u steni od 1932-1934 godine a otkrivena tek pre 20 godina. Crkva je bila namenjena za vojsku i u nju se ulazi sa magistranog puta dok u sklopu podzemog grada postoji još jedna koja je zatvorena, a namenjena je bila kraljevskoj porodici.
Od 2020. godine kad je izvršeno osvećenje zvonika i krsta 21. jula na dan Svetog Velikomučenika Prokopija krsne slave Malog Zvornika uz prisustvo većeg broja vernika crkva je otvorena i u njoj se petkom održava služba.
U crkvi nema osvetljenja nego je osvetljava 101 kandilo, što ovoj svetinji daje još veći značaj i lepotu. Crkva je posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom čudotvorcu pa je zato vernici nazivaju Mali Ostrog.
Objekat “Podzemni grad Karađorđevića” u Malom Zvorniku je kulturno – istorijski spomenik iz vremena Kraljevine Jugoslavije. Građen je početkom 30-ih godina 20. veka, po nalogu kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, kao sklonište za smeštaj članova dinastije i Vlade u slučaju rata.
Nalazi se u samom centru mesta, u dubini strme stene, na površini od oko 5000 m2, od čega je 3000 m2 korisnog prostora. Sastoji se od 75 prostorija i hodnika, u dužini oko 1,5 kilometara. Prostor predstavlja ostatke kompleksa u kojem su bili kraljevi apartmani, kabineti, sale, spavaonice za gardu, biblioteka, kapela sa oltarskim prostorom, kraljevska česma…
Prostorije iskopane u kamenu bile su predviđene za kraljevo ratno komandno mesto i duži boravak većeg broja ljudi pod zemljom, u slučaju ratnih okolnosti. Prirodno šuplje stene predstavljale su osnov za početak gradnje objekta, koja je vršena u strogoj tajnosti, pa pisanih podataka o njemu gotovo da nema. Poznato je da je objekat građen pod šifrom “Kamena devojka”, te da je glavni arhitekta bio stručnjak za kopanje rudnika ruskog porekla.
Gradnja je trajala nekoliko godina, do ubistva kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, u Marseju, 1934. godine, do kada je urađeno oko dve trećine skloništa. Korišćeno je samo jednom, aprila 1941. godine, kada je pre odlaska u izbeglištvo, svoju poslednju noć u Srbiji, u nedovršenom skolinštu, proveo mladi kralj Petar II Karađorđević.
Objekat je veoma očuvan i autentičan. Osim nekoliko bušotina, koje su za sobom ostavili “tragači za kraljevim blagom”, drugih oštećenja nema.
Građevina ima 12 ulaza sa teškim metalnim vratima i ventilacione otvore, zahvaljujući kojima je temperatura unutar njega uvek stabilna i iznosi od 14 do 16 stepeni Celzijusa.
Ovaj graditeljski poduhvat veoma je značajan u arhitektonskom smislu, zbog načina gradnje, kao i u istorijskom pogledu, jer je jedinstveni i svojevrsni čuvar sećanja na zbivanja na Balkanu u doba između dva svetska rata.
Protojerej Aleksandar Iljašenko je na jednostavan način razjasnio sve pojmove koji mogu zbuniti verni narod i objasnio šta svaka građevina znači za bogosluženje i verski život.
Republika Srpska i Srbija prvi put ove godine zajednički su obeležile praznik Sretenje - Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Republike Srpske, što je jedan od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Nekada nezaobilazna na trpezama domaćina na Kosovu i Metohiji, ova hranljiva i aromatična čorba vraća nas u vreme kada su mirisi iz bakinih lonaca ispunjavali domove i okupljali porodicu oko stola.
U svojoj knjjizi za četvrtak mesopusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik nas vodi ka razumevanju pobede koja nije borba sa spoljnim svetom, već sa našim unutrašnjim preprekama i vezama sa svetovnim iskušenjima.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Mnogi se plaše da nose stvari pokojnika, verujući da one nose lošu energiju. Sveštenik Andrej Efanov razjašnjava ovu dilemu i otkriva šta Crkva zaista kaže o tome.
U svojoj knjjizi za četvrtak mesopusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik nas vodi ka razumevanju pobede koja nije borba sa spoljnim svetom, već sa našim unutrašnjim preprekama i vezama sa svetovnim iskušenjima.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Bivši katolički sveštenik, Džerald Ridsdejl, preminuo je u 90. godini dok je služio kaznu za monstruozne zločine nad najmanje 72 deteta. Njegova smrt ne briše tragove patnje koje je ostavio, dok žrtve i dalje traže pravdu za godine bola i tišine.