Shutterstock, Printscreen Tik TokMajka u svom detetu vidi dobro koje drugi ne vide
Prostitutka koja se pokaje, ubica koji traži oprost, lopov koji se odriče svog života u grehu – svi oni mogu da dođu pred Boga i nađu milost.
Bog je, prema hrišćanstvu, izvor neizmerne milosti i ljubavi, čija je priroda opraštanje. Njegova ruka je uvek tu da zagrli one koji se pokaju, bez obzira na to koliko su njihovi gresi teški i duboki. U njegovim očima, nema "nepopravljivih“ ljudi – svi imaju priliku za novi početak, bez obzira na prošlost.
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo kao ljudi je, uopšte, oproštaj. Kako možemo oprostiti drugima kada su uradili nešto strašno? Međutim, u hrišćanstvu je jasno da Bog ne gleda na naše greške kao na nešto što nas zauvek definiše. On vidi srce, vidi iskrenu želju za promenom i spasenje, i spreman je da podeli svoju milost sa svima koji se pokaju.
Mnogima bi bilo teško da razumeju da Bog oprašta onima koje društvo često smatra "nepopravljivima“ – prostitutkama, ubicama, lopovima. Ipak, u njegovoj mudrosti i ljubavi, on nudi oproštaj svakome, jer Bog nije samo pravedan, već i milostiv. Njegovo oproštenje nije zasluženo niti stečeno nekim postupkom; ono je dar. I to nije dar koji je namenjen samo onima koji "nikada ne pogreše“, već i onima koji su napravili ozbiljne greške, koji su bili na dnu i osećali se kao da nemaju izlaza.
tiktok/pravoslavne.pouke
Otac Goran Kovačević
Isus Hristos je rekao: "Došao sam da tražim i spasim ono što je izgubljeno“ (Luka 19:10). Njegova misija je bila pomirenje svih ljudi s Bogom, bez obzira na njihovu prošlost. U njemu, prestupnici pronalaze nadu. Prostitutka koja se pokaje, ubica koji traži oprost, lopov koji se odriče svog života u grehu – svi oni mogu da dođu pred Boga i nađu milost.
Svaka duša ima vrednost u Božjim očima, on na svakoga gleda kao majka na svoje dete.
- Zar Bog i njima oprašta? Kako to Hristos miluje i prostitutke, i razbojnike, i prevarante, i nitkove... Ne može to čovek da razume, to može da razume samo roditelj među vama, a posebno majke. Očevi su malo krući. Ona je nalik na Hrista, ona podiže svoje dete, voli ga, vaspitava i uči Zakonu Božjem, uči da ga razlikuje dobro od zla i sprema ga za slobodu.
To je zadatak roditelja, kaže otac Goran, da spremamo dete sa slobodu. Jer, na ispitu slobode je pao Adam.
- Mi smo slobodna bića i moramo da se učimo slobodi, kako da je koristomo, kako to ne bi bio mač koji će se okrenuti protiv nas. Kada puštamo decu iz doma, puštamo ih u slobodu, više ništa ne smemo da im namećemo i da se mešamo. To često radimo i zagorčavamo im život, ali to nije tema. I onda vidimo da u toj slobodi naša deca uradiše nešto što ih nismo učili. Upadoše u zamke slasti i greha, i rade strašne stvari - priča i nastavlja:
Schutterstock
Majka u svom detetu vidi dobro koje drugi ne vide
- Neke od tih strašnih stvari koje srećem u porodicama jeste da im deca pređoše u islam, odaše se prostituciji, razbojništvu, drogi, pljačkama, prevarama... A, učeni su drugačije. I sad, mi koji to sa strane posmatramo, za takvog čoveka ćemo reći razbojnik, prostitutka, nitkov, bitanga... A šta kaže majka za tog čoveka? To je moje dete, to je moj Nemanja, to je moj Marko, to je moja Milena, to je moja Vesna... Vi je ne znate, to je dobro dete. Svi će se pitati kako dobro dete, ali mi dubinski ne vidimo tog čoveka, mi vidimo postupke.
Moramo, ističe otac Goran, da se naučimo da gledamo očima Hristovim čoveka.
- Hristos kaže: "Hoćete da nosite moje ime, da se zovete Hristom i hrišćanima, onda treba da usvojite vrednosti koje ja donosim. Da ovako gledate na ljude, jer ja tako gledam na vas i smilovah se na vas. Probajte i vi da vidite u čoveku ono što vidim ja. To je moje dete. Ja zbog svojeg deteta idem i raspinjem se na krst i za razbojnika, i za carinika, i za drogeraša i za razbojnika, jer oni to nisu. Oni se se samo upleli u zamke đavolske, ljudske i svojih slabosti, ja sam došao da iz vadim iz toga".
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Sikeota po starom i Svetu velikomučenicu Irinu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pelegrina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.