Shutterstock, Printscreen Tik TokMajka u svom detetu vidi dobro koje drugi ne vide
Prostitutka koja se pokaje, ubica koji traži oprost, lopov koji se odriče svog života u grehu – svi oni mogu da dođu pred Boga i nađu milost.
Bog je, prema hrišćanstvu, izvor neizmerne milosti i ljubavi, čija je priroda opraštanje. Njegova ruka je uvek tu da zagrli one koji se pokaju, bez obzira na to koliko su njihovi gresi teški i duboki. U njegovim očima, nema "nepopravljivih“ ljudi – svi imaju priliku za novi početak, bez obzira na prošlost.
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo kao ljudi je, uopšte, oproštaj. Kako možemo oprostiti drugima kada su uradili nešto strašno? Međutim, u hrišćanstvu je jasno da Bog ne gleda na naše greške kao na nešto što nas zauvek definiše. On vidi srce, vidi iskrenu želju za promenom i spasenje, i spreman je da podeli svoju milost sa svima koji se pokaju.
Mnogima bi bilo teško da razumeju da Bog oprašta onima koje društvo često smatra "nepopravljivima“ – prostitutkama, ubicama, lopovima. Ipak, u njegovoj mudrosti i ljubavi, on nudi oproštaj svakome, jer Bog nije samo pravedan, već i milostiv. Njegovo oproštenje nije zasluženo niti stečeno nekim postupkom; ono je dar. I to nije dar koji je namenjen samo onima koji "nikada ne pogreše“, već i onima koji su napravili ozbiljne greške, koji su bili na dnu i osećali se kao da nemaju izlaza.
tiktok/pravoslavne.pouke
Otac Goran Kovačević
Isus Hristos je rekao: "Došao sam da tražim i spasim ono što je izgubljeno“ (Luka 19:10). Njegova misija je bila pomirenje svih ljudi s Bogom, bez obzira na njihovu prošlost. U njemu, prestupnici pronalaze nadu. Prostitutka koja se pokaje, ubica koji traži oprost, lopov koji se odriče svog života u grehu – svi oni mogu da dođu pred Boga i nađu milost.
Svaka duša ima vrednost u Božjim očima, on na svakoga gleda kao majka na svoje dete.
- Zar Bog i njima oprašta? Kako to Hristos miluje i prostitutke, i razbojnike, i prevarante, i nitkove... Ne može to čovek da razume, to može da razume samo roditelj među vama, a posebno majke. Očevi su malo krući. Ona je nalik na Hrista, ona podiže svoje dete, voli ga, vaspitava i uči Zakonu Božjem, uči da ga razlikuje dobro od zla i sprema ga za slobodu.
To je zadatak roditelja, kaže otac Goran, da spremamo dete sa slobodu. Jer, na ispitu slobode je pao Adam.
- Mi smo slobodna bića i moramo da se učimo slobodi, kako da je koristomo, kako to ne bi bio mač koji će se okrenuti protiv nas. Kada puštamo decu iz doma, puštamo ih u slobodu, više ništa ne smemo da im namećemo i da se mešamo. To često radimo i zagorčavamo im život, ali to nije tema. I onda vidimo da u toj slobodi naša deca uradiše nešto što ih nismo učili. Upadoše u zamke slasti i greha, i rade strašne stvari - priča i nastavlja:
Schutterstock
Majka u svom detetu vidi dobro koje drugi ne vide
- Neke od tih strašnih stvari koje srećem u porodicama jeste da im deca pređoše u islam, odaše se prostituciji, razbojništvu, drogi, pljačkama, prevarama... A, učeni su drugačije. I sad, mi koji to sa strane posmatramo, za takvog čoveka ćemo reći razbojnik, prostitutka, nitkov, bitanga... A šta kaže majka za tog čoveka? To je moje dete, to je moj Nemanja, to je moj Marko, to je moja Milena, to je moja Vesna... Vi je ne znate, to je dobro dete. Svi će se pitati kako dobro dete, ali mi dubinski ne vidimo tog čoveka, mi vidimo postupke.
Moramo, ističe otac Goran, da se naučimo da gledamo očima Hristovim čoveka.
- Hristos kaže: "Hoćete da nosite moje ime, da se zovete Hristom i hrišćanima, onda treba da usvojite vrednosti koje ja donosim. Da ovako gledate na ljude, jer ja tako gledam na vas i smilovah se na vas. Probajte i vi da vidite u čoveku ono što vidim ja. To je moje dete. Ja zbog svojeg deteta idem i raspinjem se na krst i za razbojnika, i za carinika, i za drogeraša i za razbojnika, jer oni to nisu. Oni se se samo upleli u zamke đavolske, ljudske i svojih slabosti, ja sam došao da iz vadim iz toga".
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima