Shutterstock, Printscreen Tik TokMajka u svom detetu vidi dobro koje drugi ne vide
Prostitutka koja se pokaje, ubica koji traži oprost, lopov koji se odriče svog života u grehu – svi oni mogu da dođu pred Boga i nađu milost.
Bog je, prema hrišćanstvu, izvor neizmerne milosti i ljubavi, čija je priroda opraštanje. Njegova ruka je uvek tu da zagrli one koji se pokaju, bez obzira na to koliko su njihovi gresi teški i duboki. U njegovim očima, nema "nepopravljivih“ ljudi – svi imaju priliku za novi početak, bez obzira na prošlost.
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo kao ljudi je, uopšte, oproštaj. Kako možemo oprostiti drugima kada su uradili nešto strašno? Međutim, u hrišćanstvu je jasno da Bog ne gleda na naše greške kao na nešto što nas zauvek definiše. On vidi srce, vidi iskrenu želju za promenom i spasenje, i spreman je da podeli svoju milost sa svima koji se pokaju.
Mnogima bi bilo teško da razumeju da Bog oprašta onima koje društvo često smatra "nepopravljivima“ – prostitutkama, ubicama, lopovima. Ipak, u njegovoj mudrosti i ljubavi, on nudi oproštaj svakome, jer Bog nije samo pravedan, već i milostiv. Njegovo oproštenje nije zasluženo niti stečeno nekim postupkom; ono je dar. I to nije dar koji je namenjen samo onima koji "nikada ne pogreše“, već i onima koji su napravili ozbiljne greške, koji su bili na dnu i osećali se kao da nemaju izlaza.
tiktok/pravoslavne.pouke
Otac Goran Kovačević
Isus Hristos je rekao: "Došao sam da tražim i spasim ono što je izgubljeno“ (Luka 19:10). Njegova misija je bila pomirenje svih ljudi s Bogom, bez obzira na njihovu prošlost. U njemu, prestupnici pronalaze nadu. Prostitutka koja se pokaje, ubica koji traži oprost, lopov koji se odriče svog života u grehu – svi oni mogu da dođu pred Boga i nađu milost.
Svaka duša ima vrednost u Božjim očima, on na svakoga gleda kao majka na svoje dete.
- Zar Bog i njima oprašta? Kako to Hristos miluje i prostitutke, i razbojnike, i prevarante, i nitkove... Ne može to čovek da razume, to može da razume samo roditelj među vama, a posebno majke. Očevi su malo krući. Ona je nalik na Hrista, ona podiže svoje dete, voli ga, vaspitava i uči Zakonu Božjem, uči da ga razlikuje dobro od zla i sprema ga za slobodu.
To je zadatak roditelja, kaže otac Goran, da spremamo dete sa slobodu. Jer, na ispitu slobode je pao Adam.
- Mi smo slobodna bića i moramo da se učimo slobodi, kako da je koristomo, kako to ne bi bio mač koji će se okrenuti protiv nas. Kada puštamo decu iz doma, puštamo ih u slobodu, više ništa ne smemo da im namećemo i da se mešamo. To često radimo i zagorčavamo im život, ali to nije tema. I onda vidimo da u toj slobodi naša deca uradiše nešto što ih nismo učili. Upadoše u zamke slasti i greha, i rade strašne stvari - priča i nastavlja:
Schutterstock
Majka u svom detetu vidi dobro koje drugi ne vide
- Neke od tih strašnih stvari koje srećem u porodicama jeste da im deca pređoše u islam, odaše se prostituciji, razbojništvu, drogi, pljačkama, prevarama... A, učeni su drugačije. I sad, mi koji to sa strane posmatramo, za takvog čoveka ćemo reći razbojnik, prostitutka, nitkov, bitanga... A šta kaže majka za tog čoveka? To je moje dete, to je moj Nemanja, to je moj Marko, to je moja Milena, to je moja Vesna... Vi je ne znate, to je dobro dete. Svi će se pitati kako dobro dete, ali mi dubinski ne vidimo tog čoveka, mi vidimo postupke.
Moramo, ističe otac Goran, da se naučimo da gledamo očima Hristovim čoveka.
- Hristos kaže: "Hoćete da nosite moje ime, da se zovete Hristom i hrišćanima, onda treba da usvojite vrednosti koje ja donosim. Da ovako gledate na ljude, jer ja tako gledam na vas i smilovah se na vas. Probajte i vi da vidite u čoveku ono što vidim ja. To je moje dete. Ja zbog svojeg deteta idem i raspinjem se na krst i za razbojnika, i za carinika, i za drogeraša i za razbojnika, jer oni to nisu. Oni se se samo upleli u zamke đavolske, ljudske i svojih slabosti, ja sam došao da iz vadim iz toga".
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
U besedi za subotu 10. sedmice po Duhovima, svetitelj ukazuje na razliku između čoveka koji još nije spoznao istinu i onoga koji ju je upoznao, pa joj svesno okrenuo leđa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnomučenicu Paraskevu (Svetu Petku) Rimljanku po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Emilijan Ispovednik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Dominika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Posle smrti roditelja donela je odluku koja je obeležila čitav njen život - razdelila je celokupno porodično imanje siromašnima, odrekla se zemaljskog bogatstva i zamonašila se.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
U besedi za subotu 10. sedmice po Duhovima, svetitelj ukazuje na razliku između čoveka koji još nije spoznao istinu i onoga koji ju je upoznao, pa joj svesno okrenuo leđa.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.