DUHOVNO PUTOVANJE KROZ IBERIJSKO POLUOSTRVO: Vladika Justin doneo blagoslov Srbima na severozapadu Španije
U srcu Galicije, episkop zapadnoevropski služio liturgiju i podsetio verne na snagu hodočašća i duhovnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve.
On naglašava da, ipak, neki vernici tokom ispovesti postupaju na način koji nije u skladu sa hrišćanskim načelima.
Ispovest pred sveštenikom je u hrišćanstvu izuzetno važan čin, koji predstavlja Svetu tajnu pokajanja.
U tom trenutku, vernici priznaju svoje grehe, iskreno se kaju i traže Božiji oproštaj. Ipak, sveštenik Ljuba Ranković ističe da postoje dve reči koje nikako ne bi trebalo izgovarati tokom ispovesti pred sveštenikom.
- Svakodnevno u naše hramove, crkve, manastire, dolaze ljudi, naši vernici, grešnici, ispovedaju se i traže leka svome srcu i svojoj duši. Ispovedaju razne grehove koje nose u svojoj duši, svome srcu kao trnje, kao bol, kao kajanje, a onda nalaze utehu pred sveštenikom gde ih na nevidljiv način na svoje grudi privija naš nežni Otac nebeski Gospod Isus Hrist koji je došao i uzeo grehe naše i spasao nas od greha i smrti. Ispoveda se, dakle, sve da se olakša duši - kaže sveštenik Ljuba Ranković.

On naglašava da, ipak, neki vernici tokom ispovesti postupaju na način koji nije u skladu sa hrišćanskim načelima.
Takvo ponašanje može uključivati neiskrenost, minimiziranje vlastitih grehova ili izbegavanje istinskog pokajanja, što umanjuje duboko duhovno značenje ovog sakramenta.
- Međutim, ima jedan ružan običaj, da neki ispovedaju nešto što nije hrišćansko i što nipošto i nikada ne treba reći, niti na ispovesti izgovoriti, a to se dve reči: "Nisam grešan" ili "Nisam grešna". "Pa eto oče, nisam grešna, nisam ubila, nisam ubio, nisam ukrao..." i tako redom. Nikad, nikad, nikad to ne govorite. Recite uvek: "Ja sam najgrešniji, najgrešnija. Gospode, budi milostiv prema meni grešnome. Amin" - zaključio je sveštenik Ljuba u svom videu.
U srcu Galicije, episkop zapadnoevropski služio liturgiju i podsetio verne na snagu hodočašća i duhovnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve.
Mnogi ljudi se pitaju da li je u redu da se pravedni i uzorni hrišćani muče u životu, dok nekim grešnim ljudima koji ne prezaju ni od čega i nemaju jasne granice, sve ide od ruke.
Istraživanje agencije Ipsos pokazuje da Crkva uživa najveće poverenje među građanima Crne Gore, dok su državne institucije na znatno nižem nivou poverenja.
Treće veče programa „Sećanje na Vladiku Atanasiju“ u Trebinju bilo je posvećeno njegovom bogoslovlju, ljubavi prema Rusiji i proročkom duhu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedna iskrena reč starca razbija iluziju univerzalnog spasenja i pokazuje da vera nije pasivna uteha, već put dela i lične odgovornosti.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Brak zahteva zrelost, spremnost na žrtvu, odgovornost i sposobnost da se voli drugi više od sebe.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.